Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2006.

Novine broj 1053 - maj 2006.


MIROSLAV TADIĆ

MUZIKA KOJA LEČI DU�U

Gitarista Miroslav Tadić jedan je od na�ih najpriznatijih, najanga�ovanijih, najraznovrsnijih i najproduktivnijih umetnika u svetu. Ovag majstora klasične i električne gitare urednici uglednog časopisa Guitar Player Magazine, u broju od januara 1977. izglasali su među 30 najradikalnijih i najoriginalnijih gitarista u svetu.

 

 

 


Nastupao je i snimao ploče sa velikanima svetske muzičke scene, pored ostalih sa Teri Rajlijem, Los Anđeles Operom sa Plasidom Domingom, Du�anom Bogdanovićem, Marijom �oao, D�ek Brusom iz supergrupe Krim (Cream), bubnjarom Mark Nuzifom i naravno sa Vlatkom Stefanovskim.

I pored svih gore navedenih naj on je ostao relativno nepoznat na�oj �iroj publici. Jedan od razloga le�i u činjenici da je jo� kao tinejd�er, daleke 1979 godine, nakon zavr�ene srednje muzičke �kole, napustio rodni Beograd i uputio se u Ameriku.

"Počeo sam da se bavim klasičnom gitarom u Beogradu, ka�e Tadić. Problem je bio taj �to u to vreme, a to je bio kraj sedamdesetih godina, na Akademiji jo� uvek nije mogla da se studira gitara.

Ja sam imao neke prijatelje ovde u Americi koji su me obavestili o �koli California Institute of the Arts. Poslao sam im traku kao prijemni ispit i oni su me primili. Dobio sam stipendiju američke vlade i nastavio da studiram. Magistrirao sam i ponuđeno mi je da ostanem kao profesor gitare".

Tadić, koji već 20 godina predaje na toj presti�noj �koli u Los Anđelesu, dolazio je svakog leta u Beograd da poseti roditelje i prijatelje. Na tim putovanjima prikupljao je snimke i ploče sa na�im folklorom, a naročito sa makedonskom muzikom, i donosio ih u Ameriku. Jo� kao student počeo je da inkorporira elemente te muzike u svoje sviranje i ona je postala sastavni deo njegovog muzičkog rečnika.

Miroslave, kako ste se opredelili ba� za makedonski melos? Bili ste tinejd�er kada ste oti�li u svet. Jeste li imali prilike da aktivno slu�ate tu muziku dok ste �iveli tamo?

�Naravno. To je nekada u Jugoslaviji, a i sada po svim biv�im republikama koje su postale dr�ave, bila muzika koja nas je sve vezivala. Za nas kao muzičare ona ima jedan poseban �arm. Ima puno zanimljivih sastojaka i izazova u sebi. Ima neke vrlo zanimljive nepravilne ritmove koji su inače retki u svetu u drugim vrstama muzike. Ima tu razigranost i melodičnost u igrama, a u onim sporim pesmama ima melanholiju, tu nostalgiju koja neku �icu u nama udari. I ono �to je najva�nije, ta makedonska muzika mo�e dosta lako da se prebaci na gitaru.

Mene su često pitali za�to ne radim vi�e srpske pesme. To naravno nema veze sa mojim ukusom ili sa mojom ljubavi prema muzici iz tog celog podneblja, nego ima ta neka veza između makedonske muzike i flamenka i tih nekih specifičnih gitarskih stvari �to čini da ona najvi�e le�i za mene�.

 VLATKO STEFANOVSKI: BIOGRAFIJA

Vlatko Stefanovski je virtuozni gitarista čija je muzika spoj roka, bluza i d�eza sa etno muzikom jugoistočne evrope a naročito sa tradicionalnom i narodnom makedonskom muzikom. Rođen je u Prilepu i počeo je da svira gitaru sa 11 godina. Stefanovski je jedan od osnivača legendarne grupe "Leb i sol" sa kojom je snimio 13 albuma između 1978 i 1991 godine. Ovaj majstor gitare trenutno nastupa po svetu sa svojim VS Triom, a takođe nastupa i kao član grupe "Balkan Horses Band" u kojoj se nalaze vrhunski muzičari iz sedam balkanskih zemalja. Vlatko Stefanovski već dugi niz godina takođe svira u duetu sa vrsnim gitaristom Miroslavom Tadićem. Njihov najnoviji projekat je severnoamerička turneja koja počinje koncertom u Los Angelesu 19. maja, a potom slede Vankuver, Kalgari, Edmonton, Otava, Toronto, New York, Čikago, a zavr�ni koncert je u Detroitu. Vlatkovo muzičko stvarala�tvo takođe uključuje i komponovanje muzike za film i pozori�te.

Ta veza sa makedonskom muzikom i sličnost ideja kako da se ona prezentira bili su nit koja je povezala Mirosava Tadića sa Vlatkom Stefanovskim i učinila da, nakon gotovo slučajnog susreta, dvojica vrhunskih gitarista započnu vrlo uspe�nu umetničku saradnju i ujedno postanu dobri prijatelji. Taj susret odigrao se '95 godine u Beogradu kada ih je zajednički prijatelj, pokojni Vojin Dra�koći, pozvao da budu gosti na koncertu koji je on organizovao. Dra�koći, jedan od prvih muzičara koji se intenzivno bavio integracijom balkanskog folklora, d�eza i ostalih muzičkih pravaca, predlo�io je Stefanovskom i Tadiću da odsviraju ne�to kao duo.

Tako su se na pozornici Sava Centra na�li roker, osnivač legendarne grupe Leb i Sol, i klasično �kolovan gitarista iz Kalifornije.

�Mi smo praktično bez pripreme iza�li pred jedan dosta veliki auditorijum i to je bilo vrlo uspe�no i publika je jako dobro reagovala, ka�e Tadić. I mi smo u�ivali u tom na�em sviranju, jer tu postoji jedna hemija među nama i kao ljudi i kao muzičara. Posle toga susreta dogovorili smo se da ne�to zajedno uradimo. Tako je nastalo Kru�evo�.

Kru�evo, prva od tri ploče koje su Tadić i Stefanovski snimili zajedno, je kolekcija tradicionalnih makedonskih kola, pesama i igara sviranih na dve akustične gitare. Ovo sada klasično remek delo premijerno je predstavljeno publici na Skopskom d�ez festivalu 1998 godine. Sledeće godine duo je odr�ao koncert pred publikom od 4500 ljudi u Sava Centru u Beogradu. Snimak ovog koncerta iza�ao je na CD-u pod nazivom Live in Belgrade. Pro�le godine iza�ao je CD Treta Majka na kome se Tadiću i Stefanovskom pridru�io izvanredni bugarski muzičar Teodosie Spasov (na slici ispod) na kavalu (kaval, jedna vrsta drvene flaute, je veoma drevan instrument sa područja Balkana, naročito Bugarske, Makedonije i Turske).

Muzika ova dva virtuoza gitare je svojevrstan rezultat jedinstva suprotnosti. Stefanovski sa sobom donosi uticaje roka i bluza, a Tadić je klasično �kolovan muzičar čiji je pristup muzici inspirisan, pored ostalih, klasičnom muzikom, flamenkom, d�ezom i brazilskom muzikom. I njihova tehnika se razlikuje.

Stefanovski svira akustičnu gitaru trzalicom, na rok način, dok Tadić svira prstima, klasičnom tehnikom. Ta fina kombinacija različitih muzičkih uticaja stvara elektricitet i posebnu energiju na njihovim nastupima koji su odu�evili publiku �irom sveta. Njih dvojica se ne nadmeću sviranjem već nadopunjuju jedan drugog.

Osim saradnje u akustičnom duetu sa Stefanovskim Tadić, pored ostalog, predaje gitaru na California Institute of the Arts, nastupa sa američkom grupom The Grande Mothers, radi na projektu sa Radetom �erbed�ijom i za sledeću godinu sprema koncert sa braćom Teofilović.

Miroslave, sada je jasno za�to su ranije d�ez muzičari jedan drugog oslovljavali sa 'mačak'. Vi ste kao mačak koji ima 9 muzičkih �ivota. Toliko različitih projekata, toliko raznovrsne muzike i saradnje. Kako sti�ete da uradite sve to?

�Meni je 46 godina. To je u meni tako dugo sazrevalo i jednostavno je sve do�lo na svoje mesto. Saradnja sa The Grande Mothers je prilika da sviram električnu gitaru, koja je moj drugi instrument, sa grupom izvanrednih muzičara koji znače ne�to u istoriji rokenrola, muzičara koji su radili sa Frenk Zapom u bendu Mothers of Invention preko 10 godina neke stvari koje su bile revolucionarne.

Sa njima sviram na gitari i pojačalu koje sam ja pravio. To mi je jedan vrlo lep hobi koji me smiruje i odmara od nekih drugih stvari�.

Da li biste na kraju hteli da poručite ne�to publici u Torontu?

��eleo bih da iskoristim ovaj razgovor sa vama da pomenem ne�to �to je veoma va�no i Vlatku i meni. Vrlo nam je drago �to dolazimo u Toronto u kome �ivi ogroman broj na�ih ljudi. I va�no nam je da se ova muzika koju radimo čuje i izvan na�ih krugova. Na�i ljudi imaju puno kanadskih prijatelja i ja bih hteo da ih zamolim da pozovu svoje kanadske prijatelje da dođu i čuju na�u muziku. To će nam pomoći da tu na�u muziku izvedemo u internacionalne okvire, a mi iskreno mislimo da ona to zaslu�uje�.

To je muzika koja mo�e da pove�e sve ljude. Vi ste tu muziku svirali, nakon svih onih ru�nih događaja koji su se desili u na�oj zemlji, u Ljubljani, Sarajevu, Beogradu, Rovinju, Skoplju, Dubrovniku, Zagrebu� Praktično ste tom muzikom počeli da gradite mostove koju su bili poru�eni.

�Apsolutno. Ja sam na to vrlo ponosan. Poruka na�e muzike je vrlo jednostavna. To je poruka ljubavi, poruka ljudstva i sva ta neka nacionalna opredeljenja koja su bila toliko izmanipulisana prestaju da budu va�na. Svirali smo svugde jo� onih godina kada je jo� uvek moglo biti riskantno i nigde nismo do�iveli ni najmanju neprijatnost. Samo jedno ogromno prihvatanje i veliko odu�evljenje publike i to je za mene vrlo značajno.

To �to mi muzičari mo�emo da uradimo je da sviramo svoju muziku i da ona prevazilazi te neke ru�ne elemente, neke stvari koje mogu da posvađaju ljude. Va�an je taj osećaj prijateljstva, da smo svi slični, da svi imamo neku zajedničku �icu. Ja sam na to ponosan i mislim da je to neki na� mali doprinos isceljivanju rana koje su nastale�.

Vi�e detalja o koncertima u Torontu i Otavi, saznaćete ovde: www.artsalon.ca

Milan �ćekić


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"