Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2006.

Novine broj 1067 - avgust 2006.

U Glen Guldu nastupa tenor Goran Dime

VEČE NAPOLITANSKE PESME

Siguran sam da je koncert 9. septembra 2006 u Torontu samo moj prvi solistički koncert u Kanadi i početak uspe�ne umetničke saradnje - ka�e Goran Dime
 

 


Neuobičajena pevačka karijera - Goran Dime nije i�ao utabanim stazama muzičkog �kolovanja�

- Jo� u osnovnoj �koli i ni�oj muzičkoj �koli profesori su mi prognozirali karijeru operskog pevača. Ipak, put do prepoznavanja svoje najveće �elje i odluke da se talenat stavi u slu�bu ozbiljnog umetničkog posla, bio je dug, te�ak i neizvestan. I�ao je najpre preko drugih zanimanja, od profesionalnog glumca do prodavca polisa osiguranja, a zatim kroz godine �kolovanja glasa koje sam sam finansirao.

Početak �kolovanja se de�avao u Italiji, u Toskani, u malom mestu Riparbela, petnaestak minuta udaljenom od mora, odakle se pri vedrom vremenu moglo videti u daljini ostrvo Elba, ali je zbog nadmorske visine prilikom svakog zahlađenja, valjalo grejati stan u kome sam boravio.

Imao sam sreću da mi je profesor bio Gaetano Bardini, tenor, jedan od najuspe�nijih pevača �ezdesetih i sedamdesetih godina pro�log veka, pevač koji je u svojoj karijeri pevao u velikim operskim kućama kao �to je Metropoliten, i sarađivao sa mnogim velikim pevačima i dirigentima.

Pedago�ko umeće i upornost maestra Bardinija, kao i njegova velikodu�nost i prijateljstvo je ne�to �to ostaje kao neizbrisiv pečat za ceo �ivot. �kolovanje u Italiji je vrednost koja je unapredila ne samo moju pevačku tehniku i dala smernice mojoj budućoj karijeri, već i obogatila, mogu slobodno da ka�em i oplemenila moj �ivot i pogled na svet.

Po povratku u Beograd, učio sam kod na�ih poznatih pedagoga Radmile Smiljanić, pok. Nade Tomanić i čuvene Biserke Cvejić. Svako od profesora je doprineo mom napretku, ali mogu da ka�em da me je na profesionalni put izvela Olive-ra Jovanović, jedan od najuspe�nijih pedagoga mlađe generacije. Studentkinja Biserke Cvejić, Olivera se brzo posle Akademije posvećuje pedago�kom radu i već na samom početku svog rada ima učenike koji posti�u značajne uspehe. Jedna od njih je i moja koleginica Violeta Poleksić, član Opere u Strazburu sa kojom često nastupam, kako u Beogradu, tako i u inostranstvu.

Iako moja karijera već uzima zamah, časovi pevanja sa Oliverom i danas imaju za mene izvanredan značaj i jo� jednom dokazuju da u umetnosti granice ne postoje i da se samo upornim radom mogu očekivati vrhunski rezultati.

Recite nam ne�to o va�em �ivotu u Beogradu, umetničkom imenu i uspesima koje ste postigli u va�em rodnom gradu�

- Rođen sam u Beogradu i praktično celu svoju mladost sam proveo u kraju između Hrama Sv. Save i Kalenića. Imao sam sreću da nakon gimnazije osetim onaj nezaboravni period na�e biv�e dr-�ave, kada nam je standard bio mnogo iznad produktivnosti, a paso� najvrednija hartija od vrednosti. Negde u to doba, počeo sam da sa svojim drugarima odlazim i u restoran Kalenić, koji ni tada nije izgledao reprezentativno, ali je publika bila takva da je vreme prolazilo brzo i u dobrom raspolo�enju: pok. Mihajlo Vitorović, glumac, Ja�a Grobarov, pesnik, Gaga Momčilović, slikar i jo� mnogo umetnika, boema, ljudi iz kraja oko Kalenića. Dan danas, kada obaveze dozvole, četvrtkom uveče mo�ete za velikim stolom u dnu kafane videti mene sa �ikom iz Zane, Saletom Andrejevićem, Mikom, Usom, Raletom, Edijem� Iz tog perioda i te kafane potiče i moj nadimak DIME, koji je mnogo godina kasnije postao moje umetničko ime. Naime, i u samom Beogradu, a o inostranstvu da i ne govorim, bilo je neobično te�ko i praktično nemoguće izgovoriti moje rođeno prezime TRPESKI, i kada sam na početku karijere video da mi u jednoj najavi stoji Trpevski, a u drugoj Treski, nisam imao mnogo dileme oko izbora umetničkog imena.

Naravno i dan danas, ljudi moju muzikalnost i lep glas tumače genetikom: otac Makedonac, majka iz okoline Vranja� Sigurno da ima i toga, ali u mom poslu je najva�nija tehnika, a onda dolazi do izra�aja boja glasa, muzikalnost i ostali kvaliteti.

�to se moje dosada�nje karijere tiče, ja sam i u tom pogledu napravio mali izuzetak; nisam kao većina mojih kolega sazrevao pred publikom, već sam do 2004. nastupao samo koliko je neophodno, da bih tada, 2004. serijom solističkih koncerata i nastupa skrenuo na sebe pa�nju. Nakon nekoliko koncerata u kojima sam pevao klasičan program, usledili su koncerti napolitanskih pesama, koji su osvojili i publiku i kritiku.

Napolitanske pesme su sastavni deo repertoara operskih pevača, pogotovu nas tenora. Primera radi, Bočeli je u Beogradu pevao većinom napolitanske pesme koje i ja rado izvodim i koje će čuti publika u Torontu.

To je popularna muzika, koja se svuda rado slu�a i koju vole i ljudi koji nisu zaljubljenici opere.

Moj afinitet prema napolitanskoj muzici je verovatno i posledica mog �kolovanja u Italiji, kao i poznavanja italijanskog jezika. Činjenica je da sam za ta izvođenja dobio izvanredne kritike, a kum čuvenog Maria del Monaka mi je rekao da sam Bog napolitanskih pesama. To su komplimenti kojima pridajem poseban značaj.

Iskoristiću ovaj momenat da se zahvalim najpre gospođi Rebeki Mekdonald, koja je prilikom na�eg boravka u Torontu, jo� 2002. godine dala inicijativu da se ovaj koncert odr�i. Nakon te njene sugestije i pozitivnog stava prema toj ideji, počeli smo da razmi�ljamo o koncertu u Torontu i sada je koncert pred nama. Zatim posebna zahvalnost gospođi Miri Stefanović koja je preduzela prve, najte�e korake da do ovog koncerta dođe, uz finansijsku pomoć koja je neophodna. Hvala i gospodi iz firme Nafta (Dragan Marković, Dragan Marjanović) koji su pomogli uspe�nu realizaciju ovog projekta, kao i svim ljudima koji doprinose afirmaciji na�ih umetnika u inostranstvu. Naravno da u publici očekujem najvi�e na�ih ljudi, ali sam siguran da će biti i Makedonaca, Italijana, pa i Kanađana koji su istinski ljubitelji ove vrste muzike.

Kakvi su vam planovi posle Toronta?

- Posle koncerta u Torontu sledi najlep�i deo - boravak u Torontu. Moj brat sa porodicom i mnogo njihovih i mojih prijatelja �ivi u ovom lepom gradu, a ja ne mogu sebi da dozvolim da odmah posle koncerta jurim na sledeći nastup.

Zato je sledeći koncert u oktobru u Milanu, zatim 4. novembra pevam ponovo u prelepom renoviranom zdanju Beogradske filharmonije, koja je pod rukovodstvom Ivana Tasovca, te profesionalizmom i pozitivnom energijom svih zaposlenih postala istinski hram klasične muzike.

Zatim me očekuju gostovanja u Skoplju, u Francuskoj, �vajcarskoj.

�to se Toronta tiče, reći ću isto �to sam rekao i nakon svog drugog koncerta u Parizu, januara ove godine: svako mesto koje svojim ambijentom i publikom inspiri�e umetnika, je mesto na kojem on �eli ponovo da nastupa i ja sam siguran da je koncert 9. septembra samo moj prvi solistički koncert u Kanadi i početak uspe�ne umetničke saradnje. Naravno, za ovaj koncert teku pripreme koje izlaze iz okvira muzičkog, jer pevati u Glen Guldu predstavlja posebnu čast i izazov, te postoji tim saradnika koji mi poma�e: od PR konsultanta Marine Lazarević do modnog kreatora Milana St. Markovića.

A ne�to od de�avanja van klasične muzike?

- Već pomenuti �ika Zana (grupa Zana) me je 2002. godine "prevario" da sa D�oom iz "Noćnih ptica" snimim pesmu koju je on komponovao, a Jelena pisala tekst - �ta ću tebi ja. Ni kriv ni du�an obreo sam se na festivalu Sunčane skale u Herceg Novom, tada u prilici da prvi put pevam pesmu na srpskom i prvi put van mog faha. Kada smo sledeće godine primili "Prinčevu" nagradu kao najbolji duet godine, bilo mi je neuporedivo prijatnije. Lepo je pobeđivati.

Novi CD grupe Zana je već spreman za izlazak i ovoga puta sam voljno gostovao u pesmi "Ljubav", dakle pevamo je Jelena i ja. Mislim da Zana sem fascinantne istrajnosti (25 god.) i mnogo pop hitova, ima i ozbiljne umetničke iskorake, naravno kada im ja pomognem, ha, ha.

Zaista, polje mog interesovanja u muzici nije usko, i mislim da kvalitetan muzičar uvek ima prostora da se doka�e. Stvar je samo u tome da bude vrhunski.

 


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"