Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2006.

Novine broj 1070 - septembar 2006.



DANILO LAZIĆ:
SAMO JE APSOLUTNA INTELIGENCIJA MOGLA STVORITI SVET

Mr. Danilo Lazić je in�enjer astronautike u penziji - (BS Aerospace Engineer, University of Illinois; MA International Transactions, George Mason University, Virginia and Oxford, England). Radio je kao tehnički savetnik Američkog departmana za odbranu i savetnik pri Beloj kući za razvoj i istra�ivanje tehnologije budućnosti.
 


�Rođen sam kod Prnjavora. Iz zemlje sam oti�ao sa četiri razreda osnovne �kole, i stigao u Ameriku u maju 1963 godine. Slu�io sam Američku vojsku. Nakon zavr�etka vojne obaveze, američka vojska mi je dala finansijsku pomoć da studiram. Upisao sam se na Univerzitet dr�ave Ilinois gde sam diplomirao za in�injera astronautike. Nastavio sam da radim za američku vojsku ali u civilnom kapacitetu. 1985 godine sam izabran za tehničkog savetnika i koordinatora razvijanja vi�ih tehničkih dostignuća sa slu�bom u Pentagonu. Ovaj posao sam radio sve do moje penzije�, priča g. Lazić ekskluzivno za �Novine Toronto�


�ta je dovelo do toga da ste se počeli zanimati i proučavati kvantnu fiziku i kvantnu kosmologiju? Koliko je to uticalo na va� �ivot i na va�u �ivotnu filozofiju?

Kvantna fizika je vodeća fizička teorija 21 veka. Kroz kvantnu fiziku se mo�e mnogo lak�e i pravilnije videti i razumeti kako priroda funkcioni�e i u kom pravcu se znanje mora razvijati. Kroz kvantnu fiziku na�e mogućnosti i ograničenja su mnogo jasnija. Da bih mogao pravilno obavljati moju du�nost morao sam razumeti pravila i zakone kvantne fizike i kvantne kosmologije. Kvantnu kosmologiju sam vi�e pratio kao hobi, a to i danas nastavljam.

Kroz kvantnu kosmologiju se mo�e lak�e razumeti kako na� svemir funkcioni�e i kakav je odnos između na�eg uma i svemira. Najveći doprinos kvantne kosmologije je jasnije razumevanje realiteta u kojem �ivimo.


Da li se sla�ete sa konstatacijom da, zahvaljujući znanju do kojeg je čovek do�ao, neke stvari koje su nekada bile "natprirodne" sada izgledaju (ili su) "prirodne" - granica kao da se stalno pomera. Da li su kategorije "prirodno" i "natprirodno" stvarne?

Ja se sla�em sa konstatacijom da na�e znanje (ali pravilno znanje) kritično utiče na na�e shvatanje o "natprirodnim" događajima, i da znanje smanjuje, ako ne i uklanja, razliku između "natprirodnih" i "prirodnih" događaja. Čovečanstvu neki događaji izgledaju "natprirodni" iz dva razloga: nedostatak potpunog znanja o tim događajima, i na�a nemogućnost da pravilno upotrebimo prirodne zakone, a naročito zakon inteligencije, u uticanju na događaje u na�em svemiru.

Dokle god u na�em svemiru traje inteligentno procesovanje, informansa, a to smo mi, postojaće zone na�eg neznanja. Ali ako bismo pravilno funkcionisali u odnosu na zakon inteligencije i u skladu sa fizičkim zakonima, onda be te zone neznanja izgledale sve manje i manje "natprirodne". U doslovnom smislu, natprirodni događaji su oni koji su van zakona koji vladaju u na�em svemiru. Ovakvi događaji se mogu desiti jedino intervencijom vi�e inteligencije koja nije u na�em svemiru. Ali, ovakvi događaji su vrlo mala mogućnost jer bi moralo biti bazirani na absolutno nesebičnoj inteligentnoj odluci. Determinizam i redukcionizam klasične nauke i klasične filozofije ograničavaju na� pogled i na�e razumevanje realiteta u kome �ivimo. Zbog ovih, mi te�e shvatamo da je na�a istorija protekla od početka do kraja pre nego �to smo postali. Prema tome, mi ne stvaramo na�u istoriju nego je samo do�ivljavamo.


Da li to znači da po zakonu inteligencije mora postojati apsolutni posmatrač odnosno inteligencija koja je sve dovela u postojanje. Kako moderni fizičari gledaju na tu mogućnost?

Vi�e nije tajna da su fizičari danas suočeni implikacijama njihovih sopstvenih otkrića i teorija sreli se lice u lice sa Bogom. Čak i najbriljantniji svetski um danas, Stiven Hoking (Stephen Hawking), sa nelagodno�ću obja�njava za�to su pitanja o Bogu postala va�na za fizičare. Pitanja kao �to su: " Da li je svemir proizvod slučajnosti" ili " Da li je moguće da je svemir nastao stvaranjem iz ničeg *EX-NIHILO*?"

Logika koja se krije iza najnovijih teorija kvantne fizike i kvantne kosmologije zahteva odgovore na ova pitanja. Bez odgovora na pitanja koja su teolo-�ke prirode, na�e znanje o svemiru ne mo�e da do�ivi zadovoljavajući progres. Rastući broj vrlo ozbiljnih istra�ivača pobijaju naučnu tradiciju i priznaju da je u najmanju ru-ku moguće da svemir ima svog Stvoritelja.

Da li nam mo�ete dati primer: �ta je to �to je prouzrokovalo ovu revolucionarnu promenu u naučnoj misli?

Koren ovog preusmerenja je u implikacijama naučnih teorija o fizičkom realitetu, i podupreti su obseravacijama i eksperimentima. Primarni uzrok promene u naučnom viđenju je u mnogome u neobja�njivoj prirodi subatomskog sveta. Čestice podlo�ne kvantnom zakonu poseduju dualističku prirodu. Mogu da se ispolje kao čestica ili kao talas. Foton i elektron su familijarniji predstavnici ovih čestica. Pona�anje ovih čestica je upravljano jednim malo shavćenim ali vrlo dobro dokumentovanim aspektom kvantne fizike poznatim kao "Hajzenbergov princip nepredvidivosti". Jednostavno rečeno, ovaj princip tvrdi da je nemoguće predvideti gde će se određena subatomska čestica nalaziti u bilo kom datom vremenu.

Brojnost ovog vrlo dobro dokumentovanog i repetitivno dokaznog principa navodi fizičare da zaključe da subatomske čestice, kao fotoni, ustvari ne postoje nigde sve dok nisu posmatrani na određenom mestu. Sve čestice materije poseduju četri karakteristike: poziciju, masu, obrtaj i elektronski naboj. Samo jedna od ovih mo�e biti promtrana u datom vremenu u labaratorijiskom okru�enju. Ako bi se htelo izvr�iti poređenje jedne od drugih karakteristika elektrona, to se mora učiniti u drugom eksperimentu, u drugom vremenu, koristeći drugi elektron, u različitom labaratorijskom okru�enju.

�ta vi�e, vr�ioc eksperimenta mora da odluči, pre vr�enja eksperimenta, koju osobinu elektrona �eli da posmatra; i da tačno odredi na koji način �eli da je posmatra, ili se u protivnom elektron nikad neće materijalizovati. Vr�ioc eksperimenta mora da pre ekspreimenta odluči ne samo koju karakteistiku elektrona �eli da posmatra već i da odluči da li će elektron biti - talas ili čestica. Ne samo to već, vr�ioc eksperimenta mo-�e, odlukom koju donosi sad, u određenom smislu uticati na to kako bi se elektron pona�ao u pro�losti. (Konslutovati: P. C. Davies and J. R. Brown, The Gost in Atom str. 9-12).

Kada su ove zagonetne činjenice o prirodi i svojstvima subatomske materije postale evidentne kroz labaratorijske eksperimente, to je podstaklo značajnu diskusiju oko toga �ta su stvarno ove čestice, i koja je priroda fizičke realnosti. U poku�aju da se pojasni priroda subatomskih čestica, fizičar Nilz Bor (Neils Bohr) je predpostavio da vr�ioc eksperimenta u svojstvu inetligentnog posmatrača je "esencijalna i neumanjiva karakteristika fizike" (Konsultovati: Anthropic Cosmological Principles, Barrow and Tipler, str. 458). Inteligentni posmatrač ne samo da posmatra karakteristike čestica već u određenom smislu dovodi ih u postojanje tako da mo�e da ih posmatra.

Kako razumevanje prirode sabatomskih čestica utiče na na�a razumevanje nastanka svemira?

Kad se ova eksperimentalna činjenica projektuje i primeni na sav poznat svemir, rezultat je �okirajući. Nameće se zaključak, da je neophodan neki veći sistem ili konačni posmatrač da bi svemir bio ovo �to jeste. Fizičari Barou (Barronj) i Tippler (Tipler), u njihovom poznatom delu "Antropski kosmolo�ki principi" (The Anthropic Cosmological Principles) iznose svoje uverenje, da mi kao inteligentni posmatrači, mo�emo dovesti u postojanje samo jednu malu karakteristiku, kao �to je obrtaj elektrona, vodi do zaključka da mora da postoji ultimativni, apsolutni, posmatrač koji je odgovoran za koordinaciju zasebnih inteligentnih posmatranja i koji dovodi čitav svemir u konkretno postojanje. Oni zaključuju da "sva posmatranja" pro�la, sada�nja i buduća, "svih mogućih posmatrača" su konačno spojene zajedno finalnom obzervacijom Apsolutnog Posmatrača.

Da li to znači da nauka dokazuje religiju, odnosno verovanje u Boga? I na koji nači naučnici odgovaraju na ovo pitanje?

U junu 1998, vodeći svetski stručnjaci u polju kvantne kosmologije i kvantne fizike, uključujući gigante poput Stivena Hokinga (Stephen Hawking), učestvovali su na konferenciji čija je tema bila " sukob i međusobno pribli�avanje nauke i religije". Pitanje koje je privuklo znatnu pa�nju među učesnicima bilo je: "Postoji li dovoljno dokaza u svemiru koji opravdavaju verovanje u Boga". Odgovor na ovo pitanje je bio jedinstveno DA. Koristeći najrigorozniju logiku i najsavr-�enije eksperimente, kvantni fizičari kosmolozi danas priznaju, ne samo mogućnost da Bog postoji, već i neophodnost postojanja takvog Bića ili Inteligencije. Sad je evidentno, naočigled velikog čuđenja u naučnim krugovima, da svemir u kojem �ivimo jasno usmerava umove naučnika prema Bogu. Svemir, u kojem �ivimo, prema implikacijam kvantne kosmologije, ne bi postojao uop�te bez apsolutnog Posmatrača, apsolutne inteligencije - Boga.

Godinama je klasična "Big Bang" teorija smatrana kao ultimativno obja�njenje o početku svemira koji vidimo oko nas. Da li to znači da je tačnost "Big Bang" teorije dovedena pod znak pitanja?

Standardni model (klasična teorija Big Bang-a) je adekvatno obja�njavao posmatrane fenomene sve dotle dok se ne ode u detalje ili dok se postave pitanja. Problem je bio �to sve dok se ne pita od čega se svemir sastojao kad je bio manje od jedne sekunde star, sve se uklapalo.

Po�to se ovaj standardni model zasnivao na pretpostavkama koje su bile neizvodive, počeo je da se raspada kad su naučnici poku�ali da objasne �ta se de�avalo u prvoj sekundi egzistencije svemira. Standardni model nije mogao da objasni promatrane karakteristike svemira koje se uočavaju kad se on posmatra kao ogroman sistem.

Da bi re�io probleme koji su proizlazili iz standardnog modela, fizičar Alen Gut (Alan H. Guth) sa masačusetskog Instituta za tehnologiju (MIT) je predlo�io novu verziju Big-Beng scenarija, " teorija inflacionog svemira" (The Inflationaru Universe Theory). Ovaj novi model inflacionog svemira je pobolj�ao standardni model pretpostavljajući da je svemir počeo stvaranjem bukvalno iz ničeg (ed�-nihilo). Do sada, to je najbolji naučni model koji je usavr�en za opisivanje i obja�njavanje početka poznatog nam svemira. Prema ovoj naučnoj teoriji, sasvim je moguće da je čitav poznat i posmatran svemir bio stvoren doslovno iz ničega.

Kako su na naučnu teoriju Alena Guta reagovale njegove kolege naučnici?

Senzacija Alana Guta (Alan Guth) je ustalasala naučni svet u celom svetu. Drugi naučnici su sa ozbiljno�ću krenuli u potragu za drugačijim odgovorm. Njihovi napori su ipak samo potvrdili zaključke teorije inflacionog svemira. Najznačajniji među ovim poku�ajima je poku�aj profesora Aleksa Vilenkina (Alex Vilenkin) sa Tuft univerziteta (Tufts Univeristy). On je koristio kvantni tunelski koncept iz kvantne teorije i do�ao do zapanjujućeg zaključka koji je potvdrio "ed� nihilo" stavranje - iz ničega.

Naučni napori za prona-la�enje odgovora na zagonetku o početku svemira su doveli do otkrića jo� jedne �okantne mogućnosti, a to je; na� svemir je počeo kao proizvod inetligentne odluke i izbora. Naučnici su otkrili �est fundamentalnih, nedimenzionalnih brojeva, koji upravljaju ekspanzijom svemira. Ovi brojevi nisu predviđeni ni jednom teorijom. Njihovo postojanje je zagonetka. Nijednom od tih �est brojeva ne mo�e da se implicira niti vrednost niti karakteristika nijednog od drugih fundamentalnih brojeva. Naučnici danas, koristeći najbolje teorije i najprecizniju matematiku, ne mogu da na specifičan način pove�u jedan od fundamentalnih brojeva sa ostalima. Ni�ta od onoga �to je naučnicima poznato o kvantnoj kosmologiji ne zahteva postojanje ovih �est fundamenatlnih brojeva.

U čemu je značaj ovih �est osnovnih brojeva za razumevanje postanka svemira?

Očigledna i zagonetna činjenica koja proizlazi iz matematičkog modela ekspanzije svemira jeste da i svaka najmanja varijacija u jednom od �est fundamenatlnih brojeva bi onemogućila postojanje svemira kao �to je na�. Svaki od ovih �est brojeva ima specifično i ekstremno esencijalnu ulogu u postojanju na�eg svemira. Ovih �est brojeva ukazuju da karakteristike posmatranog i poznatog svemira su bile određene i izabrane specifično za na�, inteligentni �ivot, zasnovan na karbonu. Priroda i karakteristike posmatranog svemira morale su, pre početka istog, da odgovaraju preciznim zahtevima za na�u buduću egzistenciju. Unapred precizno određivanje �est fundamentalnih brojeva neophodnih za na�u egzistenciju moglo je da bude ostavreno samo inteligencijom koja je posedovala svo znanje o svemiru. Prema tome, jedino Apsolutna Inteligencija, koje je postojala pre stavranja svemira, mogla je ostvariti jedno takvo delo. Potpunije razumevanje �est fundamentalnih brojeva je stvar budućnosti.
Najnovija i najsavr�enija istra�ivanja jasno ukazuju da na� svemir nema beskonačnu pro�lost već samo budućnost. Ova činjenica forsira definitvniji zaključak da je na� svemir morao da ima svoj početak, koji je uzrokovan inteligentnom odlukom.

Ako je na� svemir, kao �to vodeće teorije fizike tvrde, nastao doslovno iz ničega; ako je početak bio upravljan sa �est fundamentalnih brojeva čija je selekcija morala da se obavi pre samog početka svemira i to od starne inteligencije koja je posedovala svo znanje o budućnosti na�eg svemira; onda je vrlo logično da se zaključi da je Stvoritelj pokrenuo svemir kao �to to uči Judeo-Hri�ćansko verovanje. Koje bi po vama moralno-etičke implikacije to imalo na ljudsku misao i pona�anje?

Ako u najmanju ruku postoji mogućnost da je na� svemir doveden u postojanje od strane Stvoritelja; ko onda mo�e da ka�e, da isti taj Stvoritelj nije stvorio i nas, inteligentna bića koja su u stanju da proučavaju i razmi�ljaju o Njegovim veličanstvenim delima.

Sama činjenica da inteligentni �ivot u ovom svemiru u sebi sadr�i urođenu potrebu za obo�avanjem, i prirodnu �elju da otkrije Boga, dodata drugoj evidenciji o stvaranju, nas lako navodi da sa Avgustinom zaključimo " Ti nas načini za sebe, i na�e srce je nespokojno dok se ne vrati ka Tebi".

Pred nama je jo� dug put pre nego �to mo�emo da ustvrdimo da je moderna nauka dokazala stavranje i postajanje Stvoritelja. Međutim, progresija naučnog znanja o svemiru, i kako ga mi sve vi�e i jasnije razumemo, sve vi�e ukazuje na slaganje nego na konflikt sa Ju-deo-Hri�ćanskim verovanjima o Bogu. Kako se naučne mogućnosti za proučavanje svemira usvar�avaju u svojim kapacitetima i preciznosti, mo�emo očekivati da vidimo mnogo definitivnije potvrde Bo�ijeg stvarala�tva; �to bi potvrdilo biblijsko tvrđenje da "Nebesa zaista dokazuju i pokazuju slavu Bo�iju." (Psalam 19:1)

Mr. Jakov Bibulović
============

Mr. Danilo Lazić odr�aće seriju predavanja pod nazivom "NAUKA, SVEMIR I BOG" 
od 22 do 24 septembra u Torontu,
Neilson Park Creative Centre, Studio A - 56 Neilson Dr. Toronto

Vi�e informacija o predavanjima : www.novine.ca/ni/
 


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"