Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2006.

Novine broj 1081 - decembar 2006.

JADRANKO TERZIĆ

STARA SRPSKA KAFA

Nedavno se u Torontu kao i u ostalim gradovima Ontarija pojavila "STARA SRPSKA KAFA". Tim povodom razgovaramo sa Jadrankom Terzićem, koji je zajedno sa ocem Ratkom Terzićem, došao na ideju da napravi prvu kafu pod ovim imenom a ujedno i plasira na ovo tržište.


Osnovali su kompaniju "Terzic & Terzic Inc" sa željom da "STARA SRPSKA KAFA" zauzme svoje mesto i bude prepoznatljiva kako po ukusu tako i po kvalitetu.

Na početku razgovora g. Terzić nas je vratio u davna vremena, ispričavši nam priču o začecima kafe i njenoj prvoj primeni kod starih civilizacija.

"Poznata je legenda koja kaže da je na poluostrvu Arabije čuvar koza po imenu Kaldi probao kafu nakon što je video da njegove koze dobijaju energiju svaki put kada jedu njena zrna.

Uprkos ovoj zanimljivoj priči koju je napisao sirijski monah Faustus Naironus Benezijus, naučni dokazi ukazuju da kafa potiče iz centralne Etiopije odakle se prenela u oblast Jemena gde počinje da se uzgaja još od 6. veka. Sa ovog područja, iz luke Moka, kafa započinje svoje osvajanje sveta. Prve kafane se otvaraju u Damasku i Alepu u Siriji oko 1530. godine. Put kafe stiže i do Beograda gde se davne 1554. godine otvara prva kafedžinica. I priča se nastavlja..."

Kako ste došli na ideju da plasirate novu kafu i to prvo na kanadsko tržište?

Ideja koja je vodila ka pripremi naše Stare Srpske Kafe je došla upravo od ljubitelja ovog napitka koji se nisu mogli prilagoditi i pomiriti sa ukusom novih mješavina a nastalih devedesetih godina na području bivše Jugoslavije. Tih godina, kao rezultat kolapsirajuće ekonomije, kupovna moć stanovništva je naglo pala a kafa se morala piti. Ovo je vodilo ka drastičnom srozavanju kvaliteta i stvaranju jeftinih kafa.

Stare arabike (najpoznatije za naš narod su bile Minas i kvalitetniji Santos) su počele da se mješaju sa niskokvalitetnim robustama iz Vijetnama, Indije, Indonezije, ... i, što je dokazanao, sa raznim surogatima u vidu ječma i graška. Čak i neke kafe, koje su i dalje zadržale ime Minas na svojoj ambalaži, u sebi više ne sadrže ovu kafu u potpunosti već mješavinu sa robustom.

Upravo iz ovih razloga, našoj privrženosti pravoj šoljici ovog crnog napitka, tradiciju srpske kafe nastavljamo sa kafom starog, pravog ukusa i bogate arome, sa kafom pod nazivom"STARA SRPSKA KAFA".

Trenutno, ona je na području Ontarija, zastupljena u osamnaest naših prodavnica hrane.


Šta je to što "STARU SRPSKU KAFU" čini posebnom i zašto se ona visoko kotira na tržištu kafa?

Postoje dvije osnovne kategorije u koje se mogu svrstati sve vrste kafovog drveta: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Ova podjela je korisna i za shvatanje razlike između gurmanske šoljice kafe od one obične.

Visokokvalitetne kafe sadrže 100% arabiku dok kafe lošijeg kvaliteta i jeftine mješavine mogu imati u određenoj proporciji robustu ili čak mogu biti u potpunosti sačinjene od nje. Arabika je ta koja donosi onaj najfiniji ukus i punu aromu dok robusta ima tendenciju da ukus kafe učini gorčim. Dalje, sa oporim ukusom fenola, robusta vodi siromašnijoj aromi i napitku sa manje substance. Iz ovih različitosti može da se vidi zašto visokokvalitetne kafe moraju da budu sačinjene od 100% zrna arabike.

Stabljika arabike, za razliku od robuste, zahtjeva vrlo delikatne uslove za rast i stvaranje plodova što uključuje precizan temperaturni raspon i količinu godišnjih padavina (1,000-1,500 mm). Potrebno joj je sedam godina do punog sazrevanja a raste na altitudama od 1,300 do 1,500 metara.

Ono što "STARA SRPSKA KAFA" čini posebnom je to što je sačinjena isključivo od visokokvalitetnih arabika sa strmih planinskih područja Latinske Amerike, sa područja koja imaju idealne uslove za rast kafovog drveta. Kao osnovu, naša kafa ima čuveni brazilski Santos i to onaj koji je definisan kao Santos Premium sa vrha kvaliteta kafa ovog područja. Važno je naglasiti i to da kafe iz grupe Premium ne smiju imati niti jedan primarni defekt na 300 grama uzorka a veličina zrna ne smije da odstupa od +/- 5%.

Ono što je takođe bitno spomenuti kada govorimo o kvalitetu zrna je da plodovi stabljike kafe ne sazrijevaju svi u isto vrijeme tako da je za nas veoma važan način branja i dalja selekcija. Plodovi koji ulaze u sastav naše kafe se sakupljaju tehnikama ručnog odabira na isti način kao što je to bilo početkom devetnaestog vijeka i pripremaju za obradu pažljivim ispiranjem. Sve ovo je garancija da samo zreli i zdravi plodovi ulaze u "STARU SRPSKU KAFU".


I na kraju moram da Vas pitam... koja Vam je motivacija bila da na ovom tržištu plasirate srpsku kafu?

Naša kafa nosi naziv srpske kafe jer turska kafa nije. Grci piju grčku kafu, mi pijemo srpsku a u Turskoj se najviše pije čaj jer su tako sami odlučili. Turska jeste dijelom zaslužna za širenje kafe u Evropi ali Turska istovremeno biva i zemlja koja je i zabranjuje.

Prvi rat kafi objavljuje sultan Selim Drugi da bi 1633. godine sultan Murat Četvrti zabranio i zatvorio sve kuće u kojima se pila kafa. Ova zabrana je nastala iz političkih razloga jer su kafane postale mjesta druženja ljudi gdje su se često rađale nove ideje i politički pravci koji nisu bili u skladu sa postojećim režimom.

Sa druge strane, naša srpska kafa je upravo i ritual druženja. Ona nije obična kafa jer se pije uz predah i zadovoljstvo a za nju se vežu trenutci odmora. Srpska kafa nije kafa koju pijemo dok trčimo na posao, ona nije kafa koju zgrabimo sa usputnih štandova i koju pijemo bez osjećaja užitka.

Našu kafu, "STARU SRPSKU KAFU", namjenili smo svim ljubiteljima srpske kafe u želji da održimo tradicuju visokokvalitetnih arabika starog dobrog ukusa i bogate arome. Ovim takođe želimo da nastavimo i tradiciju ispijanja srpske kafe koja predstavlja ritual u tradiciji našeg naroda. Takođe nam je želja da, našu kafu, pokušamo da plasiramo i na stranom tržištu jer smatramo da svojim kvalitetom može da zauzme značajno mesto među kanadskim stanovništvom.


Naravno dok smo vodili ovaj razgovor pili smo "STARU SRPSKU KAFU". Složila bih se u potpunosti sa Jadrankom - kafa je divne arome i prijatnog i blagog ukusa. Činjenica je da smo svi, na neki način, zaboravili šta je prava kafa i kako se ona pije, tako da vam preporučujem da "STARU SRPSKU KAFU" na miru i opušteno degustirate (bar nekoliko puta)...pre nego što donesete svoj sud.

Ivana Đorđević


Copyright © 1996-2016 "NOVINE Toronto"