|
Osnovali su kompaniju "Terzic & Terzic Inc" sa željom da "STARA SRPSKA
KAFA" zauzme svoje mesto i bude prepoznatljiva kako po ukusu tako i po
kvalitetu.
Na početku razgovora g. Terzić nas je vratio u davna vremena, ispričavši
nam priču o začecima kafe i njenoj prvoj primeni kod starih civilizacija.
"Poznata je legenda koja kaže da je na poluostrvu Arabije čuvar koza po
imenu Kaldi probao kafu nakon što je video da njegove koze dobijaju
energiju svaki put kada jedu njena zrna.
Uprkos ovoj zanimljivoj priči koju je napisao sirijski monah Faustus
Naironus Benezijus, naučni dokazi ukazuju da kafa potiče iz centralne
Etiopije odakle se prenela u oblast Jemena gde počinje da se uzgaja još od
6. veka. Sa ovog područja, iz luke Moka, kafa započinje svoje osvajanje
sveta. Prve kafane se otvaraju u Damasku i Alepu u Siriji oko 1530. godine.
Put kafe stiže i do Beograda gde se davne 1554. godine otvara prva
kafedžinica. I priča se nastavlja..."
Kako ste došli na ideju da plasirate novu kafu i to prvo na kanadsko
tržište?
Ideja koja je vodila ka pripremi naše Stare Srpske Kafe je došla upravo od
ljubitelja ovog napitka koji se nisu mogli prilagoditi i pomiriti sa
ukusom novih mješavina a nastalih devedesetih godina na području bivše
Jugoslavije. Tih godina, kao rezultat kolapsirajuće ekonomije, kupovna moć
stanovništva je naglo pala a kafa se morala piti. Ovo je vodilo ka
drastičnom srozavanju kvaliteta i stvaranju jeftinih kafa.
Stare arabike (najpoznatije za naš narod su bile Minas i kvalitetniji
Santos) su počele da se mješaju sa niskokvalitetnim robustama iz Vijetnama,
Indije, Indonezije, ... i, što je dokazanao, sa raznim surogatima u vidu
ječma i graška. Čak i neke kafe, koje su i dalje zadržale ime Minas na
svojoj ambalaži, u sebi više ne sadrže ovu kafu u potpunosti već mješavinu
sa robustom.
Upravo iz ovih razloga, našoj privrženosti pravoj šoljici ovog crnog
napitka, tradiciju srpske kafe nastavljamo sa kafom starog, pravog ukusa i
bogate arome, sa kafom pod nazivom"STARA SRPSKA KAFA".
Trenutno, ona je na području Ontarija, zastupljena u osamnaest naših
prodavnica hrane.
Šta je to što "STARU SRPSKU KAFU" čini posebnom i zašto se ona
visoko kotira na tržištu kafa?
Postoje dvije osnovne kategorije u koje se mogu svrstati sve vrste kafovog
drveta: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Ova podjela
je korisna i za shvatanje razlike između gurmanske šoljice kafe od one
obične.
Visokokvalitetne kafe sadrže 100% arabiku dok kafe lošijeg kvaliteta i
jeftine mješavine mogu imati u određenoj proporciji robustu ili čak mogu
biti u potpunosti sačinjene od nje. Arabika je ta koja donosi onaj
najfiniji ukus i punu aromu dok robusta ima tendenciju da ukus kafe učini
gorčim. Dalje, sa oporim ukusom fenola, robusta vodi siromašnijoj aromi i
napitku sa manje substance. Iz ovih različitosti može da se vidi zašto
visokokvalitetne kafe moraju da budu sačinjene od 100% zrna arabike.
Stabljika arabike, za razliku od robuste, zahtjeva vrlo delikatne uslove
za rast i stvaranje plodova što uključuje precizan temperaturni raspon i
količinu godišnjih padavina (1,000-1,500 mm). Potrebno joj je sedam godina
do punog sazrevanja a raste na altitudama od 1,300 do 1,500 metara.
Ono što "STARA SRPSKA KAFA" čini posebnom je to što je sačinjena
isključivo od visokokvalitetnih arabika sa strmih planinskih područja
Latinske Amerike, sa područja koja imaju idealne uslove za rast kafovog
drveta. Kao osnovu, naša kafa ima čuveni brazilski Santos i to onaj koji
je definisan kao Santos Premium sa vrha kvaliteta kafa ovog područja.
Važno je naglasiti i to da kafe iz grupe Premium ne smiju imati niti jedan
primarni defekt na 300 grama uzorka a veličina zrna ne smije da odstupa od
+/- 5%.
Ono što je takođe bitno spomenuti kada govorimo o kvalitetu zrna je da
plodovi stabljike kafe ne sazrijevaju svi u isto vrijeme tako da je za nas
veoma važan način branja i dalja selekcija. Plodovi koji ulaze u sastav
naše kafe se sakupljaju tehnikama ručnog odabira na isti način kao što je
to bilo početkom devetnaestog vijeka i pripremaju za obradu pažljivim
ispiranjem. Sve ovo je garancija da samo zreli i zdravi plodovi ulaze u "STARU
SRPSKU KAFU".
I na kraju moram da Vas pitam... koja Vam je motivacija bila da na
ovom tržištu plasirate srpsku kafu?
Naša kafa nosi naziv srpske kafe jer turska kafa nije. Grci piju grčku
kafu, mi pijemo srpsku a u Turskoj se najviše pije čaj jer su tako sami
odlučili. Turska jeste dijelom zaslužna za širenje kafe u Evropi ali
Turska istovremeno biva i zemlja koja je i zabranjuje.
Prvi rat kafi objavljuje sultan Selim Drugi da bi 1633. godine sultan
Murat Četvrti zabranio i zatvorio sve kuće u kojima se pila kafa. Ova
zabrana je nastala iz političkih razloga jer su kafane postale mjesta
druženja ljudi gdje su se često rađale nove ideje i politički pravci koji
nisu bili u skladu sa postojećim režimom.
Sa druge strane, naša srpska kafa je upravo i ritual druženja. Ona nije
obična kafa jer se pije uz predah i zadovoljstvo a za nju se vežu trenutci
odmora. Srpska kafa nije kafa koju pijemo dok trčimo na posao, ona nije
kafa koju zgrabimo sa usputnih štandova i koju pijemo bez osjećaja užitka.
Našu kafu, "STARU SRPSKU KAFU", namjenili smo svim ljubiteljima srpske
kafe u želji da održimo tradicuju visokokvalitetnih arabika starog dobrog
ukusa i bogate arome. Ovim takođe želimo da nastavimo i tradiciju
ispijanja srpske kafe koja predstavlja ritual u tradiciji našeg naroda.
Takođe nam je želja da, našu kafu, pokušamo da plasiramo i na stranom
tržištu jer smatramo da svojim kvalitetom može da zauzme značajno mesto
među kanadskim stanovništvom.
Naravno dok smo vodili ovaj razgovor pili smo "STARU SRPSKU KAFU". Složila
bih se u potpunosti sa Jadrankom - kafa je divne arome i prijatnog i
blagog ukusa. Činjenica je da smo svi, na neki način, zaboravili šta je
prava kafa i kako se ona pije, tako da vam preporučujem da "STARU SRPSKU
KAFU" na miru i opušteno degustirate (bar nekoliko puta)...pre nego što
donesete svoj sud.
Ivana Đorđević |
