Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2006.

Novine broj 1081 - decembar 2006.

JADRANKO TERZIĆ

STARA SRPSKA KAFA

Nedavno se u Torontu kao i u ostalim gradovima Ontarija pojavila "STARA SRPSKA KAFA". Tim povodom razgovaramo sa Jadrankom Terzićem, koji je zajedno sa ocem Ratkom Terzićem, do�ao na ideju da napravi prvu kafu pod ovim imenom a ujedno i plasira na ovo tr�i�te.


Osnovali su kompaniju "Terzic & Terzic Inc" sa �eljom da "STARA SRPSKA KAFA" zauzme svoje mesto i bude prepoznatljiva kako po ukusu tako i po kvalitetu.

Na početku razgovora g. Terzić nas je vratio u davna vremena, ispričav�i nam priču o začecima kafe i njenoj prvoj primeni kod starih civilizacija.

"Poznata je legenda koja ka�e da je na poluostrvu Arabije čuvar koza po imenu Kaldi probao kafu nakon �to je video da njegove koze dobijaju energiju svaki put kada jedu njena zrna.

Uprkos ovoj zanimljivoj priči koju je napisao sirijski monah Faustus Naironus Benezijus, naučni dokazi ukazuju da kafa potiče iz centralne Etiopije odakle se prenela u oblast Jemena gde počinje da se uzgaja jo� od 6. veka. Sa ovog područja, iz luke Moka, kafa započinje svoje osvajanje sveta. Prve kafane se otvaraju u Damasku i Alepu u Siriji oko 1530. godine. Put kafe sti�e i do Beograda gde se davne 1554. godine otvara prva kafed�inica. I priča se nastavlja..."

Kako ste do�li na ideju da plasirate novu kafu i to prvo na kanadsko tr�i�te?

Ideja koja je vodila ka pripremi na�e Stare Srpske Kafe je do�la upravo od ljubitelja ovog napitka koji se nisu mogli prilagoditi i pomiriti sa ukusom novih mje�avina a nastalih devedesetih godina na području biv�e Jugoslavije. Tih godina, kao rezultat kolapsirajuće ekonomije, kupovna moć stanovni�tva je naglo pala a kafa se morala piti. Ovo je vodilo ka drastičnom srozavanju kvaliteta i stvaranju jeftinih kafa.

Stare arabike (najpoznatije za na� narod su bile Minas i kvalitetniji Santos) su počele da se mje�aju sa niskokvalitetnim robustama iz Vijetnama, Indije, Indonezije, ... i, �to je dokazanao, sa raznim surogatima u vidu ječma i gra�ka. Čak i neke kafe, koje su i dalje zadr�ale ime Minas na svojoj ambala�i, u sebi vi�e ne sadr�e ovu kafu u potpunosti već mje�avinu sa robustom.

Upravo iz ovih razloga, na�oj privr�enosti pravoj �oljici ovog crnog napitka, tradiciju srpske kafe nastavljamo sa kafom starog, pravog ukusa i bogate arome, sa kafom pod nazivom"STARA SRPSKA KAFA".

Trenutno, ona je na području Ontarija, zastupljena u osamnaest na�ih prodavnica hrane.


�ta je to �to "STARU SRPSKU KAFU" čini posebnom i za�to se ona visoko kotira na tr�i�tu kafa?

Postoje dvije osnovne kategorije u koje se mogu svrstati sve vrste kafovog drveta: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Ova podjela je korisna i za shvatanje razlike između gurmanske �oljice kafe od one obične.

Visokokvalitetne kafe sadr�e 100% arabiku dok kafe lo�ijeg kvaliteta i jeftine mje�avine mogu imati u određenoj proporciji robustu ili čak mogu biti u potpunosti sačinjene od nje. Arabika je ta koja donosi onaj najfiniji ukus i punu aromu dok robusta ima tendenciju da ukus kafe učini gorčim. Dalje, sa oporim ukusom fenola, robusta vodi siroma�nijoj aromi i napitku sa manje substance. Iz ovih različitosti mo�e da se vidi za�to visokokvalitetne kafe moraju da budu sačinjene od 100% zrna arabike.

Stabljika arabike, za razliku od robuste, zahtjeva vrlo delikatne uslove za rast i stvaranje plodova �to uključuje precizan temperaturni raspon i količinu godi�njih padavina (1,000-1,500 mm). Potrebno joj je sedam godina do punog sazrevanja a raste na altitudama od 1,300 do 1,500 metara.

Ono �to "STARA SRPSKA KAFA" čini posebnom je to �to je sačinjena isključivo od visokokvalitetnih arabika sa strmih planinskih područja Latinske Amerike, sa područja koja imaju idealne uslove za rast kafovog drveta. Kao osnovu, na�a kafa ima čuveni brazilski Santos i to onaj koji je definisan kao Santos Premium sa vrha kvaliteta kafa ovog područja. Va�no je naglasiti i to da kafe iz grupe Premium ne smiju imati niti jedan primarni defekt na 300 grama uzorka a veličina zrna ne smije da odstupa od +/- 5%.

Ono �to je takođe bitno spomenuti kada govorimo o kvalitetu zrna je da plodovi stabljike kafe ne sazrijevaju svi u isto vrijeme tako da je za nas veoma va�an način branja i dalja selekcija. Plodovi koji ulaze u sastav na�e kafe se sakupljaju tehnikama ručnog odabira na isti način kao �to je to bilo početkom devetnaestog vijeka i pripremaju za obradu pa�ljivim ispiranjem. Sve ovo je garancija da samo zreli i zdravi plodovi ulaze u "STARU SRPSKU KAFU".


I na kraju moram da Vas pitam... koja Vam je motivacija bila da na ovom tr�i�tu plasirate srpsku kafu?

Na�a kafa nosi naziv srpske kafe jer turska kafa nije. Grci piju grčku kafu, mi pijemo srpsku a u Turskoj se najvi�e pije čaj jer su tako sami odlučili. Turska jeste dijelom zaslu�na za �irenje kafe u Evropi ali Turska istovremeno biva i zemlja koja je i zabranjuje.

Prvi rat kafi objavljuje sultan Selim Drugi da bi 1633. godine sultan Murat Četvrti zabranio i zatvorio sve kuće u kojima se pila kafa. Ova zabrana je nastala iz političkih razloga jer su kafane postale mjesta dru�enja ljudi gdje su se često rađale nove ideje i politički pravci koji nisu bili u skladu sa postojećim re�imom.

Sa druge strane, na�a srpska kafa je upravo i ritual dru�enja. Ona nije obična kafa jer se pije uz predah i zadovoljstvo a za nju se ve�u trenutci odmora. Srpska kafa nije kafa koju pijemo dok trčimo na posao, ona nije kafa koju zgrabimo sa usputnih �tandova i koju pijemo bez osjećaja u�itka.

Na�u kafu, "STARU SRPSKU KAFU", namjenili smo svim ljubiteljima srpske kafe u �elji da odr�imo tradicuju visokokvalitetnih arabika starog dobrog ukusa i bogate arome. Ovim takođe �elimo da nastavimo i tradiciju ispijanja srpske kafe koja predstavlja ritual u tradiciji na�eg naroda. Takođe nam je �elja da, na�u kafu, poku�amo da plasiramo i na stranom tr�i�tu jer smatramo da svojim kvalitetom mo�e da zauzme značajno mesto među kanadskim stanovni�tvom.


Naravno dok smo vodili ovaj razgovor pili smo "STARU SRPSKU KAFU". Slo�ila bih se u potpunosti sa Jadrankom - kafa je divne arome i prijatnog i blagog ukusa. Činjenica je da smo svi, na neki način, zaboravili �ta je prava kafa i kako se ona pije, tako da vam preporučujem da "STARU SRPSKU KAFU" na miru i opu�teno degustirate (bar nekoliko puta)...pre nego �to donesete svoj sud.

Ivana Đorđević


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"