|
Osnovali su kompaniju "Terzic & Terzic Inc" sa �eljom da "STARA SRPSKA
KAFA" zauzme svoje mesto i bude prepoznatljiva kako po ukusu tako i po
kvalitetu.
Na početku razgovora g. Terzić nas je vratio u davna vremena, ispričav�i
nam priču o začecima kafe i njenoj prvoj primeni kod starih civilizacija.
"Poznata je legenda koja ka�e da je na poluostrvu Arabije čuvar koza po
imenu Kaldi probao kafu nakon �to je video da njegove koze dobijaju
energiju svaki put kada jedu njena zrna.
Uprkos ovoj zanimljivoj priči koju je napisao sirijski monah Faustus
Naironus Benezijus, naučni dokazi ukazuju da kafa potiče iz centralne
Etiopije odakle se prenela u oblast Jemena gde počinje da se uzgaja jo� od
6. veka. Sa ovog područja, iz luke Moka, kafa započinje svoje osvajanje
sveta. Prve kafane se otvaraju u Damasku i Alepu u Siriji oko 1530. godine.
Put kafe sti�e i do Beograda gde se davne 1554. godine otvara prva
kafed�inica. I priča se nastavlja..."
Kako ste do�li na ideju da plasirate novu kafu i to prvo na kanadsko
tr�i�te?
Ideja koja je vodila ka pripremi na�e Stare Srpske Kafe je do�la upravo od
ljubitelja ovog napitka koji se nisu mogli prilagoditi i pomiriti sa
ukusom novih mje�avina a nastalih devedesetih godina na području biv�e
Jugoslavije. Tih godina, kao rezultat kolapsirajuće ekonomije, kupovna moć
stanovni�tva je naglo pala a kafa se morala piti. Ovo je vodilo ka
drastičnom srozavanju kvaliteta i stvaranju jeftinih kafa.
Stare arabike (najpoznatije za na� narod su bile Minas i kvalitetniji
Santos) su počele da se mje�aju sa niskokvalitetnim robustama iz Vijetnama,
Indije, Indonezije, ... i, �to je dokazanao, sa raznim surogatima u vidu
ječma i gra�ka. Čak i neke kafe, koje su i dalje zadr�ale ime Minas na
svojoj ambala�i, u sebi vi�e ne sadr�e ovu kafu u potpunosti već mje�avinu
sa robustom.
Upravo iz ovih razloga, na�oj privr�enosti pravoj �oljici ovog crnog
napitka, tradiciju srpske kafe nastavljamo sa kafom starog, pravog ukusa i
bogate arome, sa kafom pod nazivom"STARA SRPSKA KAFA".
Trenutno, ona je na području Ontarija, zastupljena u osamnaest na�ih
prodavnica hrane.
�ta je to �to "STARU SRPSKU KAFU" čini posebnom i za�to se ona
visoko kotira na tr�i�tu kafa?
Postoje dvije osnovne kategorije u koje se mogu svrstati sve vrste kafovog
drveta: arabika (Coffea arabica) i robusta (Coffea canephora). Ova podjela
je korisna i za shvatanje razlike između gurmanske �oljice kafe od one
obične.
Visokokvalitetne kafe sadr�e 100% arabiku dok kafe lo�ijeg kvaliteta i
jeftine mje�avine mogu imati u određenoj proporciji robustu ili čak mogu
biti u potpunosti sačinjene od nje. Arabika je ta koja donosi onaj
najfiniji ukus i punu aromu dok robusta ima tendenciju da ukus kafe učini
gorčim. Dalje, sa oporim ukusom fenola, robusta vodi siroma�nijoj aromi i
napitku sa manje substance. Iz ovih različitosti mo�e da se vidi za�to
visokokvalitetne kafe moraju da budu sačinjene od 100% zrna arabike.
Stabljika arabike, za razliku od robuste, zahtjeva vrlo delikatne uslove
za rast i stvaranje plodova �to uključuje precizan temperaturni raspon i
količinu godi�njih padavina (1,000-1,500 mm). Potrebno joj je sedam godina
do punog sazrevanja a raste na altitudama od 1,300 do 1,500 metara.
Ono �to "STARA SRPSKA KAFA" čini posebnom je to �to je sačinjena
isključivo od visokokvalitetnih arabika sa strmih planinskih područja
Latinske Amerike, sa područja koja imaju idealne uslove za rast kafovog
drveta. Kao osnovu, na�a kafa ima čuveni brazilski Santos i to onaj koji
je definisan kao Santos Premium sa vrha kvaliteta kafa ovog područja.
Va�no je naglasiti i to da kafe iz grupe Premium ne smiju imati niti jedan
primarni defekt na 300 grama uzorka a veličina zrna ne smije da odstupa od
+/- 5%.
Ono �to je takođe bitno spomenuti kada govorimo o kvalitetu zrna je da
plodovi stabljike kafe ne sazrijevaju svi u isto vrijeme tako da je za nas
veoma va�an način branja i dalja selekcija. Plodovi koji ulaze u sastav
na�e kafe se sakupljaju tehnikama ručnog odabira na isti način kao �to je
to bilo početkom devetnaestog vijeka i pripremaju za obradu pa�ljivim
ispiranjem. Sve ovo je garancija da samo zreli i zdravi plodovi ulaze u "STARU
SRPSKU KAFU".
I na kraju moram da Vas pitam... koja Vam je motivacija bila da na
ovom tr�i�tu plasirate srpsku kafu?
Na�a kafa nosi naziv srpske kafe jer turska kafa nije. Grci piju grčku
kafu, mi pijemo srpsku a u Turskoj se najvi�e pije čaj jer su tako sami
odlučili. Turska jeste dijelom zaslu�na za �irenje kafe u Evropi ali
Turska istovremeno biva i zemlja koja je i zabranjuje.
Prvi rat kafi objavljuje sultan Selim Drugi da bi 1633. godine sultan
Murat Četvrti zabranio i zatvorio sve kuće u kojima se pila kafa. Ova
zabrana je nastala iz političkih razloga jer su kafane postale mjesta
dru�enja ljudi gdje su se često rađale nove ideje i politički pravci koji
nisu bili u skladu sa postojećim re�imom.
Sa druge strane, na�a srpska kafa je upravo i ritual dru�enja. Ona nije
obična kafa jer se pije uz predah i zadovoljstvo a za nju se ve�u trenutci
odmora. Srpska kafa nije kafa koju pijemo dok trčimo na posao, ona nije
kafa koju zgrabimo sa usputnih �tandova i koju pijemo bez osjećaja u�itka.
Na�u kafu, "STARU SRPSKU KAFU", namjenili smo svim ljubiteljima srpske
kafe u �elji da odr�imo tradicuju visokokvalitetnih arabika starog dobrog
ukusa i bogate arome. Ovim takođe �elimo da nastavimo i tradiciju
ispijanja srpske kafe koja predstavlja ritual u tradiciji na�eg naroda.
Takođe nam je �elja da, na�u kafu, poku�amo da plasiramo i na stranom
tr�i�tu jer smatramo da svojim kvalitetom mo�e da zauzme značajno mesto
među kanadskim stanovni�tvom.
Naravno dok smo vodili ovaj razgovor pili smo "STARU SRPSKU KAFU". Slo�ila
bih se u potpunosti sa Jadrankom - kafa je divne arome i prijatnog i
blagog ukusa. Činjenica je da smo svi, na neki način, zaboravili �ta je
prava kafa i kako se ona pije, tako da vam preporučujem da "STARU SRPSKU
KAFU" na miru i opu�teno degustirate (bar nekoliko puta)...pre nego �to
donesete svoj sud.
Ivana Đorđević |