Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2007.

Novine broj 1120 - septembar 2007.

BOGDANKA - BOBA - ĐURIĆ

�NARODNA PESMA, MUZIKA I IGRA JE ONO �TO NAS OSLIKAVA KAO NAROD�

U SKUD Oplencu su u pripremi mnogi novi projekti a među ostalom u gostima je i gospođa Bogdanka Boba Đurić. Iskoristili smo priliku da se sa njom sretnemo i malo popričamo o onome �to je ona tokom ove kratke posete uradila i osmislila.

G. Bogdanka je autor vi�e knjiga, pi�e članke za "Narodna Stvarala�tva" i Vukovu Zadu�binu". Dobitnica je mnogih priznanja u zemlji i inostranstvu, kao "Zlatna Značka" kulturno-prosvetne zajednice Srbije .



 

Bogdanka Boba Đurić


�Igru sam zavolela jako rano. Sa 6 godina upisala sam se u srednju baletsku �kolu, koju sam posle 8-godi�njeg �kolovanja, uporedo sa gimnazijom i zavr�ila�, priča nam g. Đurić.

�1958 godine stupila sam kao profesionalni igrač u Dr�avnom profesionalnom ansamblu narodnih igara i pesama "Kolo". Uporedo sa tim upisala sam studije Istorije Umetnosti-etnologije koje sam uspe�no zavr�ila. Od 1970 godine osnovala sam i stručno vodila Studio za narodnu umetnost u dečjem kulturnom centru, gde sam odr�ala 18 seminara za prosvetne radnike i rukovodioce kulturno-umetničkih dru�tava.

Specijalizaciju-zvanje koreografa zavr�ila sam 1978 godine i postala predavač na fakultetu Dramskih umetnosti i prosvetnom saboru Hrvatske (tada je bila deo Jugoslavije). Svoj radni vek sam zavr�ila kao Direktor Dr�avnog profesionalnog ansambla "Kolo" gde sam imala funkciju Generalnog Direktora i Umetničkog Direktora.

Na tu funkciju postavilo me je Ministarstvo Kulture Srbije kao istaknutog stručnjaka za narodnu igru. Na ovoj funkcija sam bila 8 godina. I danas sam aktivni član Saveza Amatera Srbije, gde u svojstvu stručnog lica odlazim na teren, putujem po Srbiji i biram grupe za Republičke manifestacije.(ovo radim 35 godina).

Takođe sam punopravni član Saveza KUD-ova Beograd, gde svojim znanjem poma�em rad brojnih ansambala narodnih igara.

U Srbiji sam decenijama član programskih saveta, renomiranih manifestacija kao �to su: Crnorečje u pesmi i igri, Homoljski Motivi, prođoh Levac-prođoh �umadiju i jo� mnogih�.

Potpuno ste se predali igri i muzici.

�I danas je moja ljubav prema narodnoj igri, pesmi i muzici jedna od najvećih, pored ljubavi prema porodici.

Putujem često po zemlji i inostranstvu, član sam mnogih međunarodnih �irija. I dalje dr�im seminare, pi�em knjige i borim se da narodna igra, pesma i muzika uđu u redovan program osnovnih �kola Srbije. I ovo počinje da se ostvaruje. Upravo ove godine Zavod za Pedago�ka ispitivanja Srbije me je anga�ovao da vodim stručno osposobljavanje prosvetnih radnika koji će voditi ovaj posao u �kolama Srbije.

Kako je do�lo do toga da dođete u Toronto?

�Na poziv SKUD-a "Oplenac" iz Toronta, do�la sam da odr�im seminar pod imenom "Najlep�e igre mog detinjstva" namenjen narodnom stvarala�tvu za decu.

Mogu odmah da naglasim da je ovakav vid saradnje sa ljudima iz zemlje-matice redak. Obično se zovu koreografi ili neki drugi stručni ljudi koji donose gotova scenska re�enja za pojedine oblike muzičkog folklora.

Međutim ljudi iz "Oplenca" su pokazali izvanredan smisao za ono �to je najznačajnije u na�oj tradicionalnoj kulturi, a to je upoznavanje sa izvornom, autentičnom, pravom narodnom igrom, pesmom i muzikom, kao i drugim oblicima narodnog stvarala�tva koji čine osnov nacionalne kulture.

Vi u svom radu izuzetno potencirate na narodnom izvornom stvarala�tvu. Takođe smatrate da posebnu pa�nju treba pokloniti deci.

�Da, tačno je. Smatram da je odluka Oplenca odlično i da je pravi potez to �to su se fokusirali na dečje narodne igre i orske igre za decu, jer na mlađima svet ostaje a rad sa decom je potrebno da bude ozbiljan, stručan, temeljan, pedago�ki opravdan.

Rihard Volfram ga naziva "pradavnim op�te čovečanskim dobrom, narodnog stvarala�tva za decu, ne samo �to prati detinjstvo budućeg čoveka ono je svedok njegovog istoriskog detinjstva i duhovnog razvoja".

U narodnom stvarala�tvu za decu sačuvani su ostaci rudimenta najstarijeg sloja stvarala�tva, prastarih pesama, obrednih igara koje su izgubile prvobitnu funkciju i ostale da �ive u dečjem folkloru i sada se izvode kao dečje zabavne igre, dok su obredne povorke kao �to su Lazarice, Kraljice i ododole (koje na seminaru obrađujem) preuzela deca, koje ih i danas izvode. Znači, deca su nosioci prastarih obreda i običaja.

I zato je potrebno naglasiti va�nost i značaj ovog rada na autentičnim, pravim narodnim igrama, pesmama i muzici, jer samo tako deca koja �ive van matice zemlje mogu da osete duh predaka i sačuvaju tradiciju, jednu od najstarijih u svetu, kojom treba da se ponosimo i da je od zaborava �ivotom spasemo.

Ovo je najsigurniji put-put direktnog upoznavanja sa korenom stvarala�tva svog naroda.

Teoretičar igre Rudolf Laban ka�e: "Svaki čovek je igrač po svojoj prirodi". Dete u majčinoj utrobi prvo se ogla�ava pokretom i zato se igra smatra najstarijom umetno�ću. A za dete igra je sastavni deo �ivota, ono kroz nju raste, izrasta. Zato su se u program seminara, ovde, u Torontu uvrstile poluaktivne i aktivne igre za decu od 2.5 godine do 15 godina, razvrstane po uzrastu, a sledeći pedago�ke principe da se učenje igara započinje najjednostavnijim igrama, kao �to su: Ta�unaljke, Gegalice, Prohodalice, skakutaljke-do onih narodnih igara koje igraju odrasli, a koje su oslobođene erotičnih elemenata�.

Čime ste se rukovodili kada ste pravili plan rada sa decom Oplenca?

�Sistem postupnosti je najznačajniji pristup u radu sa decom, jer detetu treba dati detetovo, i narodu narodno. Sama reč folklor sastoji se iz dve engleske reči: "folk"- �to znači narod i "lor-znanje, tj. znanje o narodu, ali i narodno znanje.

Znači, mi ovim seminarom kroz narodnu igru, pesmu i muziku upoznajemo i dajemo deci osnovna znanje o svom narodu, njegovoj tradiconalnoj kulturi koje nas imenuje i odslikava kao narod.

Za decu su narodne igre, bile one izvedene u krugu-kolu, polukrugu ili liniji-lesi ili u nekom drugom obliku, kao i dru�tvene igre (koje se igraju u čobanliku, �koli, na livadi i slično.)- igre snage, izdr�ljivosti, dovitljivosti, okretnosti, najprihvatljiviji način da se ona polako u kori sa sa svojim vr�njacima psihofizički osposobe za �ivot i kao takva uđe u svet odraslih.  Osim toga u narodnim igrama polazi se od prirodnih pokreta i koraka, koji se mogu estetski uoblikovati i tako deca vremenom stiču estetsku kulturu pokreta�.

�ta se posti�e ovakvim radom sa decom?

�Ono �to se ovim radom podrazumeva i stiče je socijalizacija dece, igraju u kolektivu-kolu, razvoj sluha, muzikalnosti i tancovanosti, bolje snala�enje u prostoru, itd. Kroz igru se dete raduje, deli lepe trenutke sa svojim vr�njacima u kolu koje putuje.

Deca upoznavajući tradicionalnu kulturu svoje zemlje uče se da je vole i po�tuju, da cene njene vrednosti, ali i da ocenjuju i primaju vrednosti kulture i umetnosti drugih naroda. Znači, narodna igra, pesma i muzika su neophodni za decu u njihovom vaspitanju i obrazovanju.

Rad SKUD-a "Oplenac" pratim skoro dvadeset godina, i srećna sam �to su se opredelili za ovakav sadr�aj-nov sadr�aj u programu njihovog uspe�nog rada. Ponavljam, izvorna, autentična narodna igra, pesma i muzika su osnov svakog rada na negovanju tradicionalne kulture, dalja nadgranja je scenska postavka�.

Ivana Đorđević

Posetite
www.oplenac.ca


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"