Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2007.

Novine broj 1120 - oktobar 2007.

DRAGOMIR OBRADOVIĆ

BIBLIJOM OTKRIVAO ARHEOLO�KA NALAZI�TA

Biblija je trajna inspiracija ljudskog roda: za hri�ćane je sveta i kanonska, za istoričare izvor podataka, za slikare i filozofe nadahnuće mnogih epoha i �kola, a za arheologe putokaz za iskopavanja



Dragomir Obradović


�Razgovaramo sa profesorom Dragomirom Obradovićem arheologom koji se trenutno nalazi u Torontu povodom predavanja: "Čudesna arheolo�ka otkrića u bilijskim zemljama" koja će se odr�avati vikendom od 19. do 28. oktobra u dvorani "Neilson Creative Centre".


Va�a je specijalnost Biblijska arheologija. Kada ste se i kako zainteresovali za ovo područje arheologije?


Mene su jo� od malih nogu zanimale starine, stari predmeti, afinitet je dakle, prema arheologiji u meni postojao praktično oduvek. Kao srednjo�kolac upoznao sam se sa Svetim pismom i odmah osetio privlačnost prema tim biblijskim zapisima. Tako su se dve ljubavi stopile u jednu i javila se jaka volja i �elja da upravo to i studiram. Tokom studija u Engleskoj do�ao sam do dubokih saznanja o povezanosti arheologije Bliskog istoka sa Biblijom, �to je i bila tema mog postdiplomskog istra�ivanja i same specijalizacije.


Koliko je zapravo stara ova grana arheologije?

Op�te govoreći, arheologija Bliskog istoka rođena je pre 200 godina.

Maja meseca 1798. godne Napoleon je u svom pohodu na Egipat, pored hiljade vojnika poveo sa sobom i oko dvestotine naučnika raznih profila. Smestio ih je u Kairu gde je osnovan i istra�ivački institut. Vojnicima je izgovorio poznate reči: "Četiri hiljade godina gledaju na vas." Vojnici su dobili nalog da sve �to nađu na povr�ini i u dubini zemlje po�alju u institut u Kairu. Tako je započela Egiptologija. Sledeće godine, mali in�enjerski odred francuske vojske, u području zapadne delte reke Nila u mestu Rozeta nai-�o je na veliku bazaltnu ploču, kasnije poznatu kao "Rozetski kamen", sa natpisima u tri stupca. Pomisliv�i odmah kako taj kamen mora imati veliku vrednost, vojnici su ga preko zapovedni�tva poslali institutu u Kairo.

Već prva istra�ivanja kamena izazvala su veliko uzbuđenje među Egiptolozima, svesni da su do�li do otkrića neizmerne vrednosti. Natpis koji je sadr�avala kamena ploča bio je dvojezičan. Prva dva stupca bila su na egipatskom (jedan od njih ispisan hijeroglifima), dok je treći bio na Grčkom jeziku koji je sa lakoćom bio pročitan. Utvrdilo se da je reč o svečanom dekretu egipatskih sve�tenika iz Memfisa upućeno 196 god. pre Hrista, na dan krunisanja faraona Ptolomeja V Epifana, cara celog Egipta. Jedan poznati arheolog je sa pravom rekao da je ta crna Bazaltna ploča "dragocenija od faraonskih dijamanata".

Profesor magistar Dragomir Obradović, arheolog, poznati i iskusni stručnjak za biblijsku arheologiju rođen je u Mladenovcu, studirao u Engleskoj a postdoplomske studije zavr�ava u Americi.

Svoje veliko znanje i bogato istra�ivačko iskustvo uspe�no prenosi svojim studentima kao profesor arheologije iz Svetog pisma Starog zaveta na Teolo�kom fakultetu u Beogradu.

Redovni je član arheolo�kih ekspedicija koje istra�uju na lokalitetima zemalja Bliskog istoka. Vi�e puta je obi�ao i snimio zaboravljene gradove drevnih civilizacija kao �to su: Damask, Ebla, Palmira, Biblos, Balbek, Tir, Sidon, Petra, Kumran, Masada, Memfis, Megido, Sinaj, Patmos, Efes, Pergam i mnoge druge lokacije.

Svojim predavanjima odu�evljava slu�atelje svih dru�tvenih slojeva na svim kontinentima.

Pored učestalih nastupa na medijima, autor je mnogobrojnih stručnih članaka iz područja biblijske arheologije, kao i knjige pod naslovom: "Arheologija potvrđuje Bibliju" koja u detaljima iznosi dokaze o istinitosti biblijskih zapisa.

Nakon dvadeset godina upoređivanja pojedinih reči i fonetskih znakova jednog i drugog teksta, �an Fransoa �ampolion je de�ifrovao tajnu hijeroglifa i tako omogućio naučnicima da čitaju i tumače egipatske hijeroglifske spomenike. Tajna hijeroglifa bila je otkrivena. Naučnici su pohrlili u Egipat da prepisuju natpise i proučavaju starine.

U Va�im istra�ivačkom radu boravili ste na iskopavanjima u Egiptu, i tom prilikom izbliza upoznali sa čudesnim neuni�tivim piramidama. Mo�ete li nam ne�to vi�e reći o Egiptu posebno o tajnama građenja piramida?

Postoji kod određenog broja ljudi danas razumavanje da su ljudi koji su �iveli pre četri hiljade godina bili znatno manje razvijeni i manje sposobni nego dana�nja generacija. Ja bih rekao da su to bili ljudi u mnogome slični nama, gradili su, putovali, hranili se ba� kao i mi danas. Kao �to vidimo građevine koje su u Egiptu podignute u ta davna vremena i danas stoje. Znači već u ta vremena bila je razvijena arhitektura, ume�nost tada�njih graditelja i arhitekata vidi se iz same činjenice da su tada�nje građevine odolele zubu vremena. Posmatrajući piramide, rekao bih da su na neki način bili i snala�ljiviji, budući da su monumentalna zdanja dizali bez pomoći nekog specijalnog graditeljskog alata, dizalica itd. Te�ki kameni blokovi, od kojih su bile građene piramide, sečeni su testerama koje nisu prelazile veličinu dana�njeg no�a za hleb.

Bio je najpre napravljen rez na kamenom bloku, potom je bio zagrevan, pa polivan vodom i tako se dolazilo do �eljenog oblika i veličine. Preciznost kojom su ovi blokovi spajani vidi se iz činjenice �to između njih nije moguće proturiti �ilet, čak ni list papira.

�to se tiče monumentalnosti ogromnih dimenzija piramida, koje dose�u i do 150 metara u visinu, kao i njihovog specifično za�iljenog oblika, iza toga se krije religijski motiv. Naime, bilo je verovanje Egipćana da će se telo faraona, posle smrti, sjediniti sa Suncem, koje je predstavljalo najva�nije bo�anstvo staroga Egipta.

Sama izgradnja piramida odvijala se otprilike ovim tokom. Iz nedalekog kamenoloma, Asuana, brodovima su dopremani kameni blokovi, koji bi se preko valjaka napravljenih od krupnih stabala, transportovali do podno�ja piramida. Kada je bio gotov jedan sloj, nabacivao bi se pesak i tako stvarala jedna vrsta "nasipa", kojim bi se blokovi dopremali na vi�e visine. To se obavljalo pomoću drvenih "sanki" i naravno uz uče�će velikog broja robova, koji bi dovlačili blokove. Kada bi sam vrh piramide bio dovr�en, jednostavno bi se ti pe�čani nasipi oko nje uklonili.

Da li nam mo�ete pojasniti razlog za�to je riznica faraona Tutankamona jedno od najzanimljivijih egipatskih nalazi�ta?

U kratkoj, ali vrlo uzbudljivoj istoriji Biblijske arheologije, mnogi su nalazi uzbudili svet. U javnosti je zasigurno najvi�e zanimanja izazvalo otkriće grobnice mladog egipatskog faraona Tutankamona.

Tako se 6. novembra 1922. godine britanski arheolog Hovard Karter (Honjard Carter) na�ao pred ulazom u nepoznatu grobnicu. Kako se kasnije pokazalo - bilo je to poslednje počivali�te egipatskog faraona Tutankamona, u kojoj je pronađeno basnoslovno blago mladog faraona. Predmeti iz Tutankamonove grobnice se nalaze danas u Egipatskom muzeju u Kairu. Ovi predmeti dokazuju da se u vreme Tutankamona, u 14. veku pre Hrista, gvo�đe koristilo u razne svrhe. Biblijski izve�taji govore da su Izrailjci a i njihove kom�ije imali "gvozdena kola". Kritičari Biblije dugo su tvrdili da spominjanje "gvo�-đa" u pojedinim Biblijiskim knjigama dokazuje kako su ove knjige nastale kasnije, jer su smatrali da pre 12. veka pre Hrista gvo�đe uop�te nije bilo u upotrebi. Međutim, predmeti iz Tutankamenove grobnice, koji su se upotrebljavali ba� u to doba, dokazuju da kritičari Biblije nisu bili upravu.

I nedavna arheolo�ka otkrića u biblijskim zemljama takođe se sna�no protive mi�ljenjima kritičara Biblije, jer su pojedini pronađeni predmeti načinjeni od gvo�đa - i datiraju iz istog razdoblja.

Koja bi jo� pored navedenih otkrića po vama bila značajna arheolo�ka senzacija?

Ove godine je �ezdesetogodi�njica najuzbudljivijeg arheolo�kog otkrića, slobodno mo�emo reći svih vremena.

Reč je o rukopisima pronađenim 1947. godine u pećinama pored Mrtvog mora blizu Kumrana. U tom području nekad su �iveli Eseni, pripadnici poznate jevrejske verske zajednice.

U proteklih �ezdeset godina o tom otkriću napisano je preko 20.000 doktorskih i magistarskih radova, i veliki broj knjiga i stručnih članaka objavljenih u časopisima �i-rom sveta. Turistički vodiči iz čitavog sveta s odu�evljenjem govore o rukopisnim svicima, pokazujući pećine u kojima su otkriveni ovi vredni dokumenti. Prilikom posete tim pećinama, setio sam se reči iz Biblije da će verodostojnost i istinitost "... istina će niknuti iz zemlje". (Psalam 85,11)

U martu 1947. godine petnaestogodi�nji Beduin Muhamad ad-Dib iz plemena Taamir prona�ao je rukopise. Jedna od njegovih koza u�la je u jednu od pećina. Da bi je vratio, Muhamad je za njom bacio kamen. Zvuk koji je poticao od lomljenja grnčarije pobudio je dečakovu radoznalost. Pozvao je prijatelja i obojica su se uvukli u usku pećinu.

Ostali su zadivljeni: svuda po pećini le�ali su zemljani ćupovi puni starih rukopisa ispisanih neobičnim pismom, na pergamentu umotanom u raspadnuto laneno platno. Muhamad je s prijateljima te rukopise odneo muslimanskom �eiku u Vitlejem. Videv�i da rukopisi nisu pisani arapskim pismom i pretpostavljajući da su mo�da sirijski, �eik ih je uputio u Jerusalim, gde se nastavlja potraga za budućim vlasnikom dragocenih rukopisa.

Prve rukopise kupio je profesor Sukenik, načelnik Odseka za arheologiju Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu. Atanasius J. Samuel, mitropolit Sirijske pravoslavne crkve, takođe kupuje od beduina veći broj rukopisa, i početkom 1949. godine prenosi ih u Ameriku. Kasnije je Sukenikov sin Jigel Jadin, 1954. godine - na�av�i oglas u The Njall Street Journal - otkupio je ove rukopise za 250.000 dolara.

Dosada�njim izučavanjem ovih rukopisa utvrđeno je da najstariji datiraju iz drugog veka pre Hrista, i da su u proseku oko hiljadu godina stariji od najranijih rukopisa jevrejske Biblije, poznatih do vremena otkrivanja rukopisa kod Mrtvog mora. Tako nas ovaj pronalazak znatno pribli�ava izvornim spisima knjiga Staroga zaveta, kojima su se slu�ili Isus Hristos i apostoli.

Objektivno proučavanje ovih svitaka dokazuje da su prepisivači biblijskih tekstova verno prenosili Bo�ju Reč iz nara�taja u nara�taj.

Mo�e li arheologija, a i ostale nauke, osim pojedinih izraza potvrditi celokupnu Bibliju, Stari i Novi zavet odnosno njeno ukorenjeno tumačenje?

Sve ono �to je do sada pronađeno, a odnosi se na Bibliju, sla�e se s biblijskim izve�tajima kada uzmemo da Biblija nije naučna knjiga. Pisci Biblije izra�avali su se jezikom naroda, tako da su neke stvari oni rekli na narodni način.

Uzmimo, na primer u knjizi proroka Isaije, koja je jedna od najdragocenijih knjiga Starog zaveta, nalazimo tekst koji govori o Bogu koji sedi nad "krugom zemaljskim". Tu dobijamo podatak da je Zemlja okruglog oblika, a naučnici su tek preko deset vekova kasnije do�li do tog saznanja. Nameće se zaključak, da su naučnici čitali Bibliju ranije bi do�li do tog saznanja.

Utiče li na Biblijsku arheologiju činjenica da se biblijski izve�taji delimično razilaze kao naprimer u slučaju Jevanđelja, a posebno činjenica da je dana�nja Bilija skup zapisa, od kojih neki imaju vi�e poznatih verzija?

Razlike koje se javljaju između Jevanđelja posledica su različitih pristupa prilikama Isusovog vremena, a oni su uslovljeni razlikama između samih pisaca Jevanđelja.

Na primer, jevanđelist Luka je bio lekar i stavlja akcenat u svom jevanđelju vi�e na socijalne prilike i Isusov interes za siroma�ne. Te razlike i ovima slične za arheologiju nisu toliko značajne.

�to se tiče sadr�aja Biblije, reći ću da kroz istoriju nije menjan, već je ostao u prvobitnom oliku. A takozvane verzije koje se pronalaze, za nauku nemaju neko bitno značenje.

Arheolo�ka otkrića potvrđuju Biblijski zapis. Arheolozi već dva veka istra�uju po Bliskom istoku, kolevci starih civilizacija i strpljivo iskopavaju i dalje. Mo�da je sam Isus mislio na ta iskopavanja kada je rekao: "Ka�em vam, ako oni ućute, kamenje će povikati." (Luka 19:40.)

Jakov Bibulović
 


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"