|
�Razgovaramo sa profesorom Dragomirom Obradovićem arheologom koji se
trenutno nalazi u Torontu povodom predavanja: "Čudesna arheolo�ka
otkrića u bilijskim zemljama" koja će se odr�avati vikendom od 19. do 28. oktobra u dvorani "Neilson Creative Centre".
Va�a je specijalnost Biblijska arheologija. Kada ste se i kako
zainteresovali za ovo područje arheologije?
Mene su jo� od malih nogu zanimale starine, stari predmeti, afinitet je
dakle, prema arheologiji u meni postojao praktično oduvek. Kao
srednjo�kolac upoznao sam se sa Svetim pismom i odmah osetio privlačnost
prema tim biblijskim zapisima. Tako su se dve ljubavi stopile u jednu i
javila se jaka volja i �elja da upravo to i studiram. Tokom studija u
Engleskoj do�ao sam do dubokih saznanja o povezanosti arheologije
Bliskog istoka sa Biblijom, �to je i bila tema mog postdiplomskog
istra�ivanja i same specijalizacije.
Koliko je zapravo stara ova grana arheologije?
Op�te govoreći, arheologija Bliskog istoka rođena je pre 200 godina.
Maja meseca 1798. godne Napoleon je u svom pohodu na Egipat, pored
hiljade vojnika poveo sa sobom i oko dvestotine naučnika raznih profila.
Smestio ih je u Kairu gde je osnovan i istra�ivački institut. Vojnicima
je izgovorio poznate reči: "Četiri hiljade godina gledaju na vas."
Vojnici su dobili nalog da sve �to nađu na povr�ini i u dubini zemlje
po�alju u institut u Kairu. Tako je započela Egiptologija. Sledeće
godine, mali in�enjerski odred francuske vojske, u području zapadne
delte reke Nila u mestu Rozeta nai-�o je na veliku bazaltnu ploču,
kasnije poznatu kao "Rozetski kamen", sa natpisima u tri stupca.
Pomisliv�i odmah kako taj kamen mora imati veliku vrednost, vojnici su
ga preko zapovedni�tva poslali institutu u Kairo.
Već prva istra�ivanja kamena izazvala su veliko uzbuđenje među
Egiptolozima, svesni da su do�li do otkrića neizmerne vrednosti. Natpis
koji je sadr�avala kamena ploča bio je dvojezičan. Prva dva stupca bila
su na egipatskom (jedan od njih ispisan hijeroglifima), dok je treći bio
na Grčkom jeziku koji je sa lakoćom bio pročitan. Utvrdilo se da je reč
o svečanom dekretu egipatskih sve�tenika iz Memfisa upućeno 196 god. pre
Hrista, na dan krunisanja faraona Ptolomeja V Epifana, cara celog Egipta.
Jedan poznati arheolog je sa pravom rekao da je ta crna Bazaltna ploča "dragocenija
od faraonskih dijamanata".
|
Profesor magistar Dragomir Obradović, arheolog,
poznati i iskusni stručnjak za biblijsku arheologiju rođen je u
Mladenovcu, studirao u Engleskoj a postdoplomske studije zavr�ava u
Americi.
Svoje veliko znanje i bogato istra�ivačko iskustvo uspe�no prenosi
svojim studentima kao profesor arheologije iz Svetog pisma Starog
zaveta na Teolo�kom fakultetu u Beogradu.
Redovni je član arheolo�kih ekspedicija koje istra�uju na
lokalitetima zemalja Bliskog istoka. Vi�e puta je obi�ao i snimio
zaboravljene gradove drevnih civilizacija kao �to su: Damask, Ebla,
Palmira, Biblos, Balbek, Tir, Sidon, Petra, Kumran, Masada, Memfis,
Megido, Sinaj, Patmos, Efes, Pergam i mnoge druge lokacije.
Svojim predavanjima odu�evljava slu�atelje svih dru�tvenih slojeva
na svim kontinentima.
Pored učestalih nastupa na medijima, autor je mnogobrojnih stručnih
članaka iz područja biblijske arheologije, kao i knjige pod naslovom:
"Arheologija potvrđuje Bibliju" koja u detaljima iznosi dokaze o
istinitosti biblijskih zapisa.
|
|
Nakon dvadeset godina upoređivanja pojedinih reči i fonetskih znakova
jednog i drugog teksta, �an Fransoa �ampolion je de�ifrovao tajnu
hijeroglifa i tako omogućio naučnicima da čitaju i tumače egipatske
hijeroglifske spomenike. Tajna hijeroglifa bila je otkrivena. Naučnici
su pohrlili u Egipat da prepisuju natpise i proučavaju starine.
U Va�im istra�ivačkom radu boravili ste na iskopavanjima u Egiptu, i tom
prilikom izbliza upoznali sa čudesnim neuni�tivim piramidama. Mo�ete li
nam ne�to vi�e reći o Egiptu posebno o tajnama građenja piramida?
Postoji kod određenog broja ljudi danas razumavanje da su ljudi koji su
�iveli pre četri hiljade godina bili znatno manje razvijeni i manje
sposobni nego dana�nja generacija. Ja bih rekao da su to bili ljudi u
mnogome slični nama, gradili su, putovali, hranili se ba� kao i mi danas.
Kao �to vidimo građevine koje su u Egiptu podignute u ta davna vremena i
danas stoje. Znači već u ta vremena bila je razvijena arhitektura,
ume�nost tada�njih graditelja i arhitekata vidi se iz same činjenice da
su tada�nje građevine odolele zubu vremena. Posmatrajući piramide, rekao
bih da su na neki način bili i snala�ljiviji, budući da su monumentalna
zdanja dizali bez pomoći nekog specijalnog graditeljskog alata, dizalica
itd. Te�ki kameni blokovi, od kojih su bile građene piramide, sečeni su
testerama koje nisu prelazile veličinu dana�njeg no�a za hleb.
Bio je najpre napravljen rez na kamenom bloku, potom je bio zagrevan, pa
polivan vodom i tako se dolazilo do �eljenog oblika i veličine.
Preciznost kojom su ovi blokovi spajani vidi se iz činjenice �to između
njih nije moguće proturiti �ilet, čak ni list papira.
�to se tiče monumentalnosti ogromnih dimenzija piramida, koje dose�u i
do 150 metara u visinu, kao i njihovog specifično za�iljenog oblika, iza
toga se krije religijski motiv. Naime, bilo je verovanje Egipćana da će
se telo faraona, posle smrti, sjediniti sa Suncem, koje je predstavljalo
najva�nije bo�anstvo staroga Egipta.
Sama izgradnja piramida odvijala se otprilike ovim tokom. Iz nedalekog
kamenoloma, Asuana, brodovima su dopremani kameni blokovi, koji bi se
preko valjaka napravljenih od krupnih stabala, transportovali do
podno�ja piramida. Kada je bio gotov jedan sloj, nabacivao bi se pesak i
tako stvarala jedna vrsta "nasipa", kojim bi se blokovi dopremali na
vi�e visine. To se obavljalo pomoću drvenih "sanki" i naravno uz uče�će
velikog broja robova, koji bi dovlačili blokove. Kada bi sam vrh
piramide bio dovr�en, jednostavno bi se ti pe�čani nasipi oko nje
uklonili.
Da li nam mo�ete pojasniti razlog za�to je
riznica faraona Tutankamona jedno od najzanimljivijih egipatskih
nalazi�ta?
U kratkoj, ali vrlo uzbudljivoj istoriji Biblijske arheologije, mnogi su
nalazi uzbudili svet. U javnosti je zasigurno najvi�e zanimanja izazvalo
otkriće grobnice mladog egipatskog faraona Tutankamona.
Tako se 6. novembra 1922. godine britanski arheolog Hovard Karter (Honjard
Carter) na�ao pred ulazom u nepoznatu grobnicu. Kako se kasnije pokazalo
- bilo je to poslednje počivali�te egipatskog faraona Tutankamona, u
kojoj je pronađeno basnoslovno blago mladog faraona. Predmeti iz
Tutankamonove grobnice se nalaze danas u Egipatskom muzeju u Kairu. Ovi
predmeti dokazuju da se u vreme Tutankamona, u 14. veku pre Hrista,
gvo�đe koristilo u razne svrhe. Biblijski izve�taji govore da su
Izrailjci a i njihove kom�ije imali "gvozdena kola". Kritičari Biblije
dugo su tvrdili da spominjanje "gvo�-đa" u pojedinim Biblijiskim
knjigama dokazuje kako su ove knjige nastale kasnije, jer su smatrali da
pre 12. veka pre Hrista gvo�đe uop�te nije bilo u upotrebi. Međutim,
predmeti iz Tutankamenove grobnice, koji su se upotrebljavali ba� u to
doba, dokazuju da kritičari Biblije nisu bili upravu.
I nedavna arheolo�ka otkrića u biblijskim zemljama takođe se sna�no
protive mi�ljenjima kritičara Biblije, jer su pojedini pronađeni
predmeti načinjeni od gvo�đa - i datiraju iz istog razdoblja.
Koja bi jo� pored navedenih otkrića po vama
bila značajna arheolo�ka senzacija?
Ove godine je �ezdesetogodi�njica najuzbudljivijeg arheolo�kog otkrića,
slobodno mo�emo reći svih vremena.
Reč je o rukopisima pronađenim 1947. godine u pećinama pored Mrtvog mora
blizu Kumrana. U tom području nekad su �iveli Eseni, pripadnici poznate
jevrejske verske zajednice.
U proteklih �ezdeset godina o tom otkriću napisano je preko 20.000
doktorskih i magistarskih radova, i veliki broj knjiga i stručnih
članaka objavljenih u časopisima �i-rom sveta. Turistički vodiči iz
čitavog sveta s odu�evljenjem govore o rukopisnim svicima, pokazujući
pećine u kojima su otkriveni ovi vredni dokumenti. Prilikom posete tim
pećinama, setio sam se reči iz Biblije da će verodostojnost i istinitost
"... istina će niknuti iz zemlje". (Psalam 85,11)
U martu 1947. godine petnaestogodi�nji Beduin Muhamad ad-Dib iz plemena
Taamir prona�ao je rukopise. Jedna od njegovih koza u�la je u jednu od
pećina. Da bi je vratio, Muhamad je za njom bacio kamen. Zvuk koji je
poticao od lomljenja grnčarije pobudio je dečakovu radoznalost. Pozvao
je prijatelja i obojica su se uvukli u usku pećinu.
Ostali su zadivljeni: svuda po pećini le�ali su zemljani ćupovi puni
starih rukopisa ispisanih neobičnim pismom, na pergamentu umotanom u
raspadnuto laneno platno. Muhamad je s prijateljima te rukopise odneo
muslimanskom �eiku u Vitlejem. Videv�i da rukopisi nisu pisani arapskim
pismom i pretpostavljajući da su mo�da sirijski, �eik ih je uputio u
Jerusalim, gde se nastavlja potraga za budućim vlasnikom dragocenih
rukopisa.
Prve rukopise kupio je profesor Sukenik, načelnik Odseka za arheologiju
Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu. Atanasius J. Samuel, mitropolit
Sirijske pravoslavne crkve, takođe kupuje od beduina veći broj rukopisa,
i početkom 1949. godine prenosi ih u Ameriku. Kasnije je Sukenikov sin
Jigel Jadin, 1954. godine - na�av�i oglas u The Njall Street Journal -
otkupio je ove rukopise za 250.000 dolara.
Dosada�njim izučavanjem ovih rukopisa utvrđeno je da najstariji datiraju
iz drugog veka pre Hrista, i da su u proseku oko hiljadu godina stariji
od najranijih rukopisa jevrejske Biblije, poznatih do vremena otkrivanja
rukopisa kod Mrtvog mora. Tako nas ovaj pronalazak znatno pribli�ava
izvornim spisima knjiga Staroga zaveta, kojima su se slu�ili Isus
Hristos i apostoli.
Objektivno proučavanje ovih svitaka dokazuje da su prepisivači
biblijskih tekstova verno prenosili Bo�ju Reč iz nara�taja u nara�taj.
Mo�e li arheologija, a i ostale nauke, osim pojedinih izraza potvrditi
celokupnu Bibliju, Stari i Novi zavet odnosno njeno ukorenjeno tumačenje?
Sve ono �to je do sada pronađeno, a odnosi se na Bibliju, sla�e se s
biblijskim izve�tajima kada uzmemo da Biblija nije naučna knjiga. Pisci
Biblije izra�avali su se jezikom naroda, tako da su neke stvari oni
rekli na narodni način.
Uzmimo, na primer u knjizi proroka Isaije, koja je jedna od
najdragocenijih knjiga Starog zaveta, nalazimo tekst koji govori o Bogu
koji sedi nad "krugom zemaljskim". Tu dobijamo podatak da je Zemlja
okruglog oblika, a naučnici su tek preko deset vekova kasnije do�li do
tog saznanja. Nameće se zaključak, da su naučnici čitali Bibliju ranije
bi do�li do tog saznanja.
Utiče li na Biblijsku arheologiju činjenica da se biblijski izve�taji
delimično razilaze kao naprimer u slučaju Jevanđelja, a posebno
činjenica da je dana�nja Bilija skup zapisa, od kojih neki imaju vi�e
poznatih verzija?
Razlike koje se javljaju između Jevanđelja posledica su različitih
pristupa prilikama Isusovog vremena, a oni su uslovljeni razlikama
između samih pisaca Jevanđelja.
Na primer, jevanđelist Luka je bio lekar i stavlja akcenat u svom
jevanđelju vi�e na socijalne prilike i Isusov interes za siroma�ne. Te
razlike i ovima slične za arheologiju nisu toliko značajne.
�to se tiče sadr�aja Biblije, reći ću da kroz istoriju nije menjan, već
je ostao u prvobitnom oliku. A takozvane verzije koje se pronalaze, za
nauku nemaju neko bitno značenje.
Arheolo�ka otkrića potvrđuju Biblijski zapis. Arheolozi već dva veka
istra�uju po Bliskom istoku, kolevci starih civilizacija i strpljivo
iskopavaju i dalje. Mo�da je sam Isus mislio na ta iskopavanja kada je
rekao: "Ka�em vam, ako oni ućute, kamenje će povikati." (Luka 19:40.)
Jakov Bibulović
|