|
Koji je povod bio da se odlučite na ovakav
jedan poduhvat?
Ima vi�e povoda. Jedan od glavnih je to da smo otvorili arhitektonski
prostor koji se nalazi u zadnjem delu zgrade. Drugi povod je na�a �elja
da napravimo i galerijski prostor tj prostor koji će imati vi�e namena -
koji mo�e da slu�i kao galerija, kao multimedija prostor - da bude i
ekstenzija na�eg radnog prostora. Ideja je da galerija bude u vezi onoga
�to mi radimo, koliko god je to moguće. Da ima veze sa arhitekturom,
urbanizmom - generalno sa dizajnom.
Pored umetnika izlagaće i arhitekte koji slikaju i koji su anga�ovani u
drugim oblastima umetnosti.
U principu smo otvoreni za sve, pogotovu za srpsku zajednicu kao i
iransku obzirom da je moj kolega Iranac. Ukoliko ima manifestacija
kojima ovaj prostor odgovara rado ćemo sarađivati i organizovati
događanja koja nisu usko vezana za na�u profesiju.
Ideja nam je takođe da arhitekturi damo "public face" �to bi rekli
Englezi - da omogućimo �to većem broju ljudi da vide kako se arhitektura
stvara, kako se projektuje.
Da li to znači da su svi umetnici dobrodo�li?
Voleli bi svakako da animiramo sve one koji imaju bilo kakvu vezu sa
dizajnom. U su�tini sve �to je interesantno, čak nevezano od umetnosti,
moći će u na�oj galeriji da se prezentuje. To mogu biti izlo�be,
promocije, sastanci, dru�enja... sve u svemu večeri posvećene različitim
sadr�ajima.
Kako ste se odlučili da sve ovo bude ba� u
ovoj eriji gde nema puno umetničkog sadr�aja?
Ovo je deo grada postaje sve vi�e interesantan - primećuju se previranja
i mislim da će kroz nekoliko godina ovde biti velikih promena. Gradi se,
renovira i na neki način menja dosada�nji imid�. Ova erija ima po mom
mi�ljenju veliki potencijal.
Za Toronto se ne mo�e ba� reći da je grad
umetnosti. Galerije nisu ba� profitabilne. Kako ste do�li na ideju da u
sklopu svega bude i izlo�beni prostor?
Svakako se ne bi usudio da otvorim galeriju da to nije deo mog biznisa.
Sasvim ste u pravu da bi sve bilo vrlo rizično pogotovu za mene kome to
nije primarno zanimanje. Ne znam da li bi opstao samo sa galerijskim
prostorom. Ovo je na neki način i zami�ljeno da bude samo "produ�etak"
radnog prostora kao i ne�to �to mo�e da se koristi i u druge svrhe.
Činjenica je da, ne samo u Torontu, nego na celom severno američkom
kontinentu, umetnost je ne�to �to mora da se gura, da se nudi ljudima,
jer oni ne dolaze ba� tako lako da je vide, konzumiraju i da je plaćaju.
Dobitnik ste presti�ne nagrade. Da li
trenutno radite na nekom interesantnom projektu?
Ovde u Kanadi konkursi su retki tako da za sada radim samo na konkretnim
projektima za konkretne klijente. Ceo projekat - poduhvat uzeo nam je
dosta vremena i snage tako da sada kada smo sve zavr�ili verujem da ćemo
imati vi�e mogućnosti da se posvetimo i nečemu �to je vanstandardno.
Kao i u svakom poslu retko ste u mogućnosti da radite ne�to van
uobičajenog i svakodnevnog posla. Takođe ovde u Kanadi arhitektura nije
ista kao kod nas - konkursi su retki a svakodnevni �ivot zahteva mnogo
truda i rada tako da se arhitektura svodi na standardne projekte... kada
se nađe malo vremena onda se tek mo�ete eventualno posvetiti nekim
drugim vidovima i segmentima arhitekture.
Dugi niz godina bilo je jako te�ko naći
posao kao arhitekte - dizajn nema primarnu ulogu među Kanađanima. Kakva
je sada situacija?
Ne samo u Torontu nego na celom kontinentu sve funkcioni�e na neki drugi
način, nego �to smo mi navikli. Sve je drugačije od one Evrope koja je
za nas bila prozor u svet i koja je davala neke standarde koje smo mi
sledili.
Na ovim prostorima je arhitektura i građevinarstvo prvo biznis pa sve
ostalo ...i tako se tretira. Činjenica je da je sada malo bolje, nego
pre par godina jer se puno gradi. Međutim kvantitet nije garancija da će
doći i do boljeg kvaliteta. Posla ima vi�e ali je pristup arhitekturi
isti. Klijenti su mnogo manje zainteresovani za kvalitet i za dizajn.
Ovde je odnos prema estetici drugačiji - ako se desi dobro je..ako ne
nema veze.
Postoji taj krem...koji radi �ta hoće...ali su takvi malobrojni, oni
rade neke izuzetne stvari... svi ostali su primorani da se dr�e kli�ea.
Njih nekolicina imaju tu mogućnost da projektuju zgrade koje viđamo po
gradu koje su izuzetnog dizajna. Kada bi digli malo nivo arhitekture
verujem da bi i mnogi drugi imali tu mogućnost da budu kreativniji i
samim tim ispuljeniji tj da rade to �to i čini arhitekturu umetno�ću.
Zahvalili smo se na�im domaćinima na gostoprinstvu koje su nam ukazali.
Obzirom da je malo na�ih ljudi koji imaju ovakve prostore verujemo i
nadamo se da će Urban Scape galerija naći svoje mesto među umetnicima i
da će i drugi ljudi uvideti prednosti koje ovaj prostor pru�a. Ivan
Martinović i Ali Malek-Zadeh vrlo rado će ugostiti sve one koji �ele da
izla�u i organizuju razne manifestacije.
Ivana Đorđević
|