Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2008.

Novine broj 1130 - januar 2008.
 

 


RADE BATURAN

MIRO I MIR SVETOG SIMEONA

Nova drama gospodina Radeta Baturana, u kojoj su glumci đaci �kole srpskog jezika u Torontu, biće predstavljena publici već sledeće nedelje. Tim povodom razgovaramo sa autorom pred početak generalne probe.

Rade Baturan


Reditelj va�e drame, mr. Mladen Obradović, koja će biti izvedena na Svetosavskoj akademiji u crkvama Sveti Sava u Torontu, crkvi Sabora svih srpskih svetitelja u Misisagi i u SKUD "Oplenac" u Misisagi, re�irao je samo Treći čin pod naslovom "Miomirisno mirenje sv. Simeona". Da li je to naslov i kompletne drame i koliko drama ima činova?

- Naziv drame je "Miro i mir sv. Simeona" i ona ima četiri čina. Mi izvodimo samo treći koji je krstio prota Vasilije Tomić naslovom "Miomirisno mirenje sv. Simeona".

Vi ste profesor knji�evnosti. Nije li i ovaj Va� rad jo� jedan edukativni metod: kroz igru, reč i glumu pribli�iti deci istoriju i kulturu srpskog naroda?

- Doktorirao sam nauku o knji�evnositi i dugo godina predavao srpski jezik u gimnaziji. Odlično ste primetili specifičnost metoda. �kola srpskog jezika u Torontu, koju već devetu godinu vodim, radi u specifičnim uslovima pa se i nastava izvodi posebnim metodama. Bez njih ne bi uspela.

Ako Vam ka�em da učitelji u na�oj �koli za dva meseca nauče decu da pi�u pisana i �tampana slova ćirilice i da čitaju odgovarajuće tekstova; da svake �kolske godine izvedu četiri drame: na Svetog Savu - Dan �kole, na kraju �kolske godine, na letnjem kampu i na zimskom kampu. Sve to sami učitelji i roditelji dece spremaju. Prvi put smo ove godine anga�ovali stručnog reditelja. Otuda mi garantujemo na�im učenicima i roditeljima da razred koji zavr�e u na�oj �koli mogu, bez ikakvih problema, da nastave sledeći u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, �to se tiče znanja srpskog jezika i knji�evnosti.

U okviru sistema jezika i knji�evnosti, koji se savladaju u �koli srpskog jezika u Torontu, dramski programi imaju značajnu ulogu. Učitelji dramatizuju i bajke i priče i na redovnim časovima.

Kako su se deca sna�la i prihvatila učenje prilično te�kog i obimnog teksta?

- Kreativnu ma�tu i inteligenciju dece treba ceniti i voditi kreativno i uvek im ponuditi da preskoče jednu stepenicu vi�e, verujući u njih, i oni će je preskočiti. I to je poseban metod koji se primenjuje u na�oj �koli. Kada im učitelji u �koli, roditelji kod kuće i reditelj na probama kreativno objasne svaku reč, sliku i istorijsko vreme i njegovu skalu vrednosti, u bistrim, mladim glavama postaje sve slikovito jasno. Tako posti�emo dva-tri cilja odjednom: učimo srpski jezik i na najpopularniji način učenike upoznajemo sa srpskom knji�evno�ću i istorijom.

Kakav je osećaj dok gledate svoje učenike kako o�ivljavaju likove iz drame koju ste Vi pisali?

- Radujem se njihovoj igri jer sam tekst za njih i pisao. Dok sam stvarao lik velikog srpskog �upana Stefana, na primer, video sam glumu i kretanje na sceni i čuo replike Nikole Gligorevića (desno) kome sam jo� pri pisanju namenio tu ulogu.

Imena junaka u Va�oj drami upućuju na prostorna i vremenska de�avanja. Ima li tu vi�e ma�te ili činjenica?

U dijahrono i sinhrono doma�tavanje skala vrednosti srednjovekovnog vremena i prostora u nemanjićkoj Srbiji porinuo sam selektivno birano obilje istorijskih činjenica. A po�to je u na�oj istoriji srednjeg veka mnogo hipoteza, morao sam se opredeljivati za one koje su mi se učinile jače motivisanim i logičnijim.

Ksenija Vučević


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"