|
Iznoseći
samo par biografskih podataka te�ko je naći vezu sa odlukom da se bavite
kolekcionarstvom i trgovinom umetninama?
�-
Kolekcionarstvo - �elim da vas podsetim na smeh koji je izazvao gospodin
Grković, Konzul Republike Srbije u Torontu, na otvaranju izlo�be slika
Uro�a Predića i Poleksije Todorović kada je rekao da su slike vlasni�tvo
"mladog� kolekcionara. Mislim da nije ni malo godina a da za početak
bavljenja kolekcionarstvom umetnina nikada nije rano. Voleo bih ovom
prilikom da se zahvalim gospodinu Grkoviću ne samo �to je omogućio da se
ova dela vide prvi put ba� u dijaspori daleko od otad�bine, već i to �to
je svojim dolaskom u Toronto otvorio vrata konzulata svima
dobronamernima, svima sa idejama, svima spremnim za nova poznanstva,
dru�enja i neobavezne razgovore. Kada god se pru�i prilika, kada god nas
pozovu rado ćemo izlo�iti deo na�e kolekcije.
Vezano za drugi deo pitanja, trgovina umetninama, pasija posećivanja
muzeja, izlo�bi i galerija �irom Evrope, stečena u ranoj mladosti
pretvorila se u biznis dolaskom u Kanadu. Profesija kojom sam se do tada
bavio nije mi se činila unosnom u novoj sredini. Trgovina hemikalijama
na ovom kontinentu stoprocentno je u rukama moćnih korporacija i tu za
"male igrače nema mesta",
Sećam se da ste po dolasku u Kanadu otvorili
predivni galerijski prostor u eminentnom delu Toronta...
|
|
POLEKSIJA TODOROVIĆ
Poleksija Todorović (1848-1939), ulje na platnu "Portet �ene u
srpskoj no�nji", veličina platna 58x43cm. Supruga mnogo poznatijeg
slikara u istoriji srpskog slikarstva Steve Todorovića (1832-1925) i
ćerka Matije Bana (1818-1903) srpskog pisca i diplomate.
Ovaj portret iznenadiće i mnoge dobre poznavaoce likovne umetnosti i
zasigurno skrenuti pa�nju likovnih kritičara koji se do sada nisu
ozbiljnije dotakli radova ove na�e slikarke. Slika je kupljena kod
aukcijske kuće "Michael Zeller" u gradu Lindau na obali Bodenskog
jezera, i od decembra 2007 takođe se nalazi u privatnoj kolekciji
porodice Sretenović.
|
|
�Da tačno je. Supruga i ja odlučili smo da svoju kolekciju donetu iz
Beograda izlo�imo u galeriji.
Tako je započeo na� galerijski rad, lep i interesantan ali potpuno
nedinamičan. Taj na� novi posao u novoj sredini vezivao nas je za 4 zida
i sputavao u na�im putovanjima, istra�ivanjima. Potpuno je bio van na�eg
temperamenta. Sa druge strane je taj početni rad bio vrlo značajan, kako
edukativno tako i ostvarenjem mnogih kontakata sa drugim galeristima i
pre svega aukcijskim kućama. Postali smo stalni posetioci aukcija, kako
lokalnih Njaddington's, Ritchie's, Empire, tako i svetski najznačajnijih
Sotheby's, Christie's, Bonhams, Dorotheum, Koller, Kinsky, Dobiaschofsky,
Van Ham ...
Danas sarađujem sa preko 150 aukcijskih kuća u Severnoj Americi i Evropi.
Ka�em ovo u jednini jer je u međuvremenu moja supruga Olivera, zavr�ila
unutra�nji dizajn, i otisnula se drugim vodama, za nju znatno
dinamičnijim i kreativnijim.
Moja ljubav prema umetnosti omogućila mi je da kroz posao art dealer-a
spojim lepo i korisno, ostvarim i slobodu sopstvenog biznisa i mogućnost
"zarade za �ivot". Kao i za većinu biznisa, i ovde je najva�nije steći
poverenje, kako kod aukcijskih kuća tako i kod klijenata ali i to
poverenje zadr�ati.
Objekat trgovine je vrlo intrigantni predmet - slika, često se slika
dopadne dileru i ne �eli da je otuđi, tako nastaju kolekcije. Na�u
kolekciju čini preko 300 slika. Jedan deo te kolekciju čine srpski
slikari i od njih se te�ko razdvajamo, drugi deo čine evropski slikari
sa kraja 19. i početka 20. veka�.
Pojasnite nam termin "art dealer" obzirom da
reč diler u na�em jeziku ima drugu konotaciju?
�U na�em jeziku i maniru, diler se vrlo pretenciozno, maliciozno ali i
neobave�teno vezuje za radnje u podzemlju, pre svega drogu, novac itd...
Imao sam često priliku da u kontaktu sa na�im ljudima osetim te�inu
njihovog pogleda posle mog odgovora da sam art diler, a na njihovo
pitanje �ta radim u Kanadi. Takođe sam vi�e puta bio zamoljen od strane
na�ih novinara da izbegnem tu reč jer kod nas ima specifičnu te�inu i
značenje.
Najbanalnije rečeno diler u engleskom jeziku označava osobu koja trguje
robom u sopstvenom vlasni�tvu, za razliku od brokera koji samo posreduje
u poslu za određenu materijalnu nadoknadu�.
Kakva je situacija u ovoj oblasti na srpskom
tr�i�tu?
|
URO� PREDIĆ - ulje na platnu
"Kraljica Natalija Obrenović"
Uro� Predić (1857-1953) ulje na
platnu " Kraljica Natalija Obrenović", datirano 1890. godine,
veličina platna 58x44cm.
Kraljica Natalija prikazana je celom svojom figurom, u njenom
budoaru sa svim dragocenim ćilimima i ostalim name�tajem oko nje.
Slika se izgubila u Majskom prevratu 1903. god. Nakon toga slika je
niz godina bila u vlasni�tvu Pierre Loti-ja (1850-1923), francuskog
noveliste, čija se kolekcija smatra jednom od najznačajnijih
privatnih kolekcija u Evropi. Njegova kolekcija je sada deo muzejske
kolekcije u njegovoj rodnoj kući u Francuskoj.
Slika je pro�le godine dospela na aukciju kod aukcijske kuće "Bonhams"
u Londonu i od novembra 2007, ba� na 150. godi�njicu od rođenja
Predića, nalazi se u privatnoj kolekciji porodice Sretenović u
Torontu, Kanada.
|
|
�Srpsko
tr�i�te slika jo� uvek je u povoju. Nema ozbiljnih aukcijskih kuća, nema
pravne regulative ili je vrlo restriktivna, pa se pribegava �vercu i
crnom tr�i�tu, a posebnu te�koću predstavlja ekonomska situacija koja
nas evo prati bezmalo dve decenije.
Sa druge strane nema proizvoda. Kolekcionari strpljivo čuvaju svoja dela
čekajući bolja vremena. Nema dilera koji imaju svoje kolekcije da bi ih
ponudili tr�i�tu.
Uglavnom je sve bazirano na preprodavcima gde vi�e njih nude istu sliku
a da vlasnik ni�ta ne zna o tome. Tome treba dodati i mnogobrojne
falcifikate i nepotpisana dela koja se po mi�ljenju "stručnjaka"
pripisuju na�im vrhunskim umetnicima.
Lično smatram da je sada momenat za ozbiljnu aukcijsku kuću, sa jakim
imenom, tradicijom, dobrim proceniteljima da zauzme poziciju na srpskom
tr�i�tu antikviteta. Standard raste, mo�da ne brzinom kojom bi voleli.
Broj ljubitelja umetnosti kod nas nikada i nije bio doveden u pitanje,
te stoga treba započeti taj proces povraćaja poverenja kao �to su i
banke povratile poverenje građana.
Zakonska regulativa u zapadnom svetu vrlo je stimulativna. Nema carina
za umetnička dela, kompanije/svi oni kojima je to biznis su oslobođeni
poreza na promet pri uvozu umetnina, banke i aukcijske kuće omogućuju
kreditnu kupovinu dela. Domaća dela od nacionalnog značaja ne mogu da
napuste zemlju ali zato vlasniku biva isplaćena adekvatna, pravedna
nadoknada ukoliko �eli da ih otuđi.
Kod nas muzeji jo� uvek čekaju alarmne uređaje, klimatizaciju,
popravljaju krov koji kisne i tugaljivo gledaju kada se (retko) pojavi
neko kapitalno delo za koje oni nemaju sredstava da ga otkupe. Skoro sam
čitao jednu procenu vrednosti na�ih slika od strane eminentnog
stručnjaka, smatram da je poprilično podbacio.
Danas na�i slikari nadrealisti, koji �ive i rade u Parizu, a pre svih
Dado Đurić najveći �ivi srpski slikar, kod aukcijskih kuća
Artcurial-Briest, Tajan... lako dosti�u desetine hiljada eura. Za
razliku od nadrealista slike Paje Jovanovića, Uro�a Predića ili recimo
Save �umanović a značajno veću cenu posti�u u zemlji.
Najvi�u aukcijsku cenu srpskih slikara kod svetskih aukcijskih kuća
postigla je slika Paje Jovanovića 204.000 eura plus WAT (porez na promet
ukoliko je kupac bilo domaće privatno lice). Takvu cenu slike Paje
Jovanovića, Uro�a Predića, Save �umanovića... na srpskom tr�i�tu odavno
su već prema�ile�.
U kolekciji porodice Sretenović nalaze se i
druga značajna dela srpskih slikara, a pre svega dela Paje Jovanovića,
Milene Pavlović-Barili, Veljka Stanojevića, Stefana Vukmanovića, Milića
od Mačve, Miće Popovića, Vere Bo�ičković, Dada Đurića, Bate Mihailovića,
Save Stojkova i drugih. Sva dela mo�ete videti na web stranici:
www.alba-avis.com
Ivana Đorđević
|