Mali oglasi ClassifiedsInfo kalendar- Calendar InfoPoslovni imenik - Business Directory

  | NASLOVNA | ARHIVA | KONTAKT / REDAKCIJA |
  
  
Novine Toronto

 
 


Google
     
 Intervju s povodom                                                                                                                                2008.

Novine broj 1148 - april 2008.
 

 


Vladimir Spasojević


Čarolije folklornih igara

Bogatstvo i raznovrsnost na�eg folklora je nemerljivo u odnosu na mnoge narode sveta, ka�e s ponosom Vladimir Spasojević, novi Umetnički direktor SKUD-a Oplenac.

Vladimir Spasojević
Vladimir Spasojević


Nedavno pristigao iz Beograda, sa preko 30 godina igračkog i ne�to manje koreografskog iskustva, zaljubljenik u svoju profesiju, rado priča o svemu �to ima veze sa folklorom i njegovom prikazivanju (njegovoj primeni) na sceni.

Sve specifične osobine nekog naroda i kraja, kao �to su podneblje, govor, ritam, pesme i plesovi, skupljeni su u folkor. Folkor ne nameće nikakve dogme i propise, on omogućava potpunu slobodu umetnika u njegovom stvaranju i interpretaciji. Ipak, ima nepisanih koordinata.

Koja su najva�nija folkorna pravila?
Vladimir SpasojevićU nekoliko reči, to su narodna igra, pesma, obredi i običaji i njihovo očuvanje bilo kroz prikazivanje u izvornom obliku ili kroz različite scenske umetničke forme.

Jedan od prvih kreatora umetničke folklorne koreografije je svakako Maestro Branko Marković, izvanredan igrač i koreograf klasičnog baletskog repertoara, čije su koreografije (Vranjanska svita, Banatski motivi, �umadija, Ero s onoga svijeta), i dalje nezaobilazne koreografije na repertoaru svakog folklornog ansambla.

Imao sam sreću i čast da sam Maestra Branka Markovića poznavao, kao igrač učestvovao u njegovim postavkama i dugi niz godina igrao njegova koreografska remek dela. Kroz rad i česte razgovore sa njim učio sam i hvatao tu umetničku nit za razumevanjem njegovih polaznih tačaka u stvaranju. Bio sam u Nacionalnom ansamblu "Kolo", kada je postavljeno delo Maestra, kruna njegove karijere, "Velika čočečka igra", iz opere "Ko�tana", Petra Konjevića.

Kao prvak Beogradskog baleta on se posvetio na�oj narodnoj igri i svojim postavkama stvorio poseban pravac. Bio je jedini i prvi, koji je narodnu igru preneo na scenu kroz jasne i prepoznatljive umetničke forme, a kreativno�ću i scenskim re�enjima sačuvao je smisao, karakter i poruku narodne tradicije.

Znači li to da ste i Vi zastupnik tradicionalnog načina rada?
I jednog i drugog: tradicionalnog, tj. izvornog prikazivanja na�eg folklora ali i njegove umetničke prezentacije kroz moderne i prepoznatljive umetničke forme. Kad ka�em tradicionalan, pod tim podrazumevam prikazivanje izvornog običaja i igre koja se verno prenosi. Naravno, to podrazumeva i originalan kostim i narodni instrument iz tog doba i kraja.Jednom rečju, autentična igra po svim zabele�enim igračkim obrascima.

Da li je te�ko raditi koreografiju koja Vam se ne dopada?
Nema koreografije koju ne volim. Samo neku volim vi�e od druge. U svakoj temi i oblasti muzike i igre koju istra�ujem tra�im poruku i poku�avam da je protumačim.

Za Va�u koreografiju "Ohridska legenda" Stevana Hristića, imate običaj da ka�ete da je inspirisana Miloradom Mi�kovićem.
Sa čuvenim Miloradom Mi�kovićem, legendom na�eg i svetskog baleta koji je sarađivao sa najvećim umetnicima svoga doba uključujući Ser�a Lifara, (Antona Dolina), sarađivao sam daleke '95 godine na zavr�nom koncertu povodom zatvaranja Međunarodnog festivala CIOFF. Tako je i nastala koreografija "Ohridska legenda" Stevana Hristića, samostalna, ali inspirisana zajedničkim radom.

Sve če�će se čuju komentari da u Kulturno umetničkim dru�tvima dolazi do komercijalizacije folklora po svaku cenu, a na �tetu kvaliteta.
Tačno. Komercijalizacija postoji u smislu prodavanja samog ansambla menad�erima koji im organizuju putovanja na festivale sumnjivog kvaliteta. �to se tiče samog stvaralačkog rada u folkloru, nedostaju kreativci, ima puno plagijata, nema originalnosti u stvaranju, a pri tom puno je �unda i neukusa. Va�no je samo dopasti se publici.

Dokle je danas stigao folkor u dijaspori?
Kada govorimo o dijaspori, upoznat sam samo sa stanjem u Evropi, s obzirom da sam tek stigao u Kanadu. Mogu vam reći da neka dru�tva rade mnogo bolje nego neka u Srbiji. Razlog za to je jednostavan, jer uz bolju organizovanost folklornih dru�tava i neki ustaljeni ritam, dolaze kvalitetni koreografi iz Srbije i uspeh je tu. Tako je, na primer, po ideji Kraljevčana nedavno osnovan i "Abra�ević' u Cirihu.

Koliko je u dana�njem folkoru prisutna potreba za promenom?
Promene su svakako potrebne i to kroz scenske umetničke forme. Na� folkor je bio bum u svetu 60, 70-tih godina. Ansambli " Kolo", "Krsmanović", "Lola", prikazivali su sa velikim uspehom neviđeno bogatstvo na�e tradicije i igre �irom sveta. Sada se čeka opet neki period da se kroz razumljiv jezik u tumačenju muzike i pokreta, na savremen, dinamičan i estetski jasan pristup publici ponovo pribli�i bogatstvo na�e tradicije. Čini mi se da taj dan �to se tiče igre nije daleko jer veoma veliko interesovanje �irom sveta već vlada za na�e muzičke sastave različitih �anrova koji koriste narodne motive Srbije i Balkana u svojoj obradi.

Sla�ete li se da uvođenje novih koreografija popravlja sam nivo izvođenja igara?
Apsolutno. Ansambli bi trebali da se predstavljaju publici bar nekoliko puta godi�nje sa standardnim programom ali i sa novim ostvarenjima. To se međutim ne de�ava iz dva razloga: prvo, zbog nedostatka sredstava, drugo, zbog manjka stručnjaka i ideja.

Bili ste saradnik CIOFF-a. Kakva iskustva nosite odande?
CIOFF je Međunarodni savet za organizaciju folklornih festivala, u čijoj mre�i postoji oko 300 međunarodnih festivala.
Dugo sam radio sa gospodinom Henri Coursagetom, koji je ujedno i osnivač CIOFF. Ove godine se po četvrti put organizuje CIOFF Međunarodni festival u Beogradu, a ja ću biti direktor umetničkog programa već treću godinu zaredom.

Donosi li pojavljivanje na Međunarodnom Festivalu neke nagrade?
Tu nema nagrada. To su revije igara. Poenta festivala CIOFF je dru�enje, pro�i-manje kultura, jednakost i prijateljstvo među članovima ansambala - učesnicima festivala koji su različitih nacija, kultura i verskih ubeđenja. Skupi se tih dana na Beogradskoj tvrđavi - Kalemegdanu zajedno sa učesnicima po nekoliko hiljada ljudi. Atmosfera je zaista predivna.

Do�li ste nedavno na mesto Umetničkog direktora SKUD-a Oplenac. �ta ste prvo pomislili pri susretu sa igračkim ansamblima?
Zatekao sam veoma lepe rezultate rada mojih prethodnika. Na scenu je uvedena organizovanost �to je veoma bitno. Postoji veliki potencijal, a samim tim i mogućnost da se sve digne na mnogo vi�i umetnički nivo. Rado ću produ�iti dvadesetogodi�nju misiju Oplenca i svojim radom animirati �to vi�e generacija igrača, porodice i biv�ih i budućih članova, ne samo ovih koji su sada tu.

Bli�i se i godi�nji koncert zakazan za 3. maj u Living Art centru u Misisagi. Mo�e li se za dva sata programa "odigrati" Srbija?
Ne mo�e. Ostavićemo ne�to i za drugi put a ovoga, 3. maja poku�aćemo u prvom delu programa da prika�emo Oplenac kao va�nog čuvara i prenosioca tradicije sa kolena na koleno kroz najmlađe ansamble, decu svih uzrasta, pod imenom "Nama u nasleđe ostavili stari", Bogdanke-Bobe Đurić.
Drugi deo je svečanog tipa i zove se "Domaćine, otvori kapiju, ide moba da ti vino proba".
Uprkos kratkom vremenum upustio sam se u rad novih koreografija za početak programa.
To su "Kosovski bo�uri" sa predivnim muzičkim motivima u stilizovanoj igračkoj postavci i "Milje moje" - igre iz U�ica i okoline, koje kroz nekoliko tradicionalnih motiva oslikavaju karakter naroda tog dela Srbije. Naravno da ćemo izvesti Jasenicu, a premijerno na godi�njem koncertu Igre iz Mačve. Biće tu i Crna Gora, Bujanovac, Igre iz Srema, �opske igre, Ciganska igra iz Vojvodine, Vranjska svita, Trojno.

�ta poručujete mladim igračima?
Stalno tragam za mladim svetom koji će uz rad sa mnom zavoleti igru koliko i ja. Kvalitetnim radom uvek sam animirao i do sada stvorio znatan broj generacija izuzetnih igrača, koji se i po zavr�etku igračkog sta�a rado sećaju zajednički provedenog vremena. Treba voleti ono �to radite, to neminovno vodi ka uspehu.

Prihvatate li kritiku?
Imam svoje visoke kriterijume i ba� zato volim kritiku jer uvek donosi ne�to novo, produktivno.

Ksenija Vučević


Copyright � 1996-2016 "NOVINE Toronto"