|
Ko je Radovan Gajić?
Ozbiljan tip. Zvuči tako. Tako su ga hteli. Zvanično.
A ko je Gaja?
Dečak koji jo� uvek leti. Pada i razbija se, ali leti jer ima Vendi kod
kuće, oma�ka: Vesnu, koja mu obezbeđuje karte i karte, mape sigurnih
letova.
Mnogi govore da si kontraverzan - da li je to trač ili istina?
Kakvi dve? Hotel likova i ličnosti. Istiniti trač.
Ko ti je uzor u knji�evnosti?
Jo� to sebi nisam postao. Osvaja me i danas neprolazeća stabilnost
izraza duhovnih knji�evnika srpskog srednjevekovlja, počev od svetog
Save, ali volim čarolije Remizova, magiju Bucatija, tuge Pavezea,
Kazancakisovu monumentalnost, Njego�evu mudrost, Selimovićevu
jednostavnost, Stankovićevu sigurnost u svoje povedanje, dovitljivost
Joneskua, socio-patolo�ke analize Dostojevskog, Tvejnovu visprenost,
Tolstojevu atmosferu, Đopićevu narodnost, Bulatovićev pank pre ma kog
svetskog panka, neposrednost Nu�ićeve verodostojnosti, Miljkovićev
ubedljivi očaj... bi dalje, pesnici su, u op�te, jedno predivno,
neproplovljivo more uznemirenih iskustava.
Koga ne bi uzeo za uzor ?
|
DODELjENE KNjI�EVNE NAGRADE I
POVELjE "ARSENIJE ČARNOJEVIĆ" ZA 2008. GODINU

Knji�evnici Radovan Gajić iz
Kanade, Ranko Jovović iz Crne Gore i Vlastimir Stanisavljević
�arkamenac iz Francuske su ovogodi�nji laureati knji�evne nagrade "Arsenije
Čarnojević", koja se dodeljuje na�im knji�evnicima iz dijaspore koji
pi�u na srpskom jeziku, za celokupno stvarala�tvo.
Ovo je jednoglasna odluka �irija na čijem čelu je bio knji�evnik
Milovan Vitezović, kao predsednik, a činili su ga jo� i članovi Srba
Ignjatović, Miodrag Jak�ić, Radomir Andrić, Aleksandar Čotrić, Olga
Milojević i Radovan Isailović.
Nagrade i povelje Arsenije Čarnojević, koje zajednički dodeljuju
Ministarstvo za dijasporu i Udru�enje knji�evnika Srbije, uručen je
dobitnicima na svečanosti u Vladi Srbije.
|
|
Slugetala svetskog re�ima koja su �rtvovala lične talente i silinu svoga
pisanog dela, za usluge poretku, da bi, u nadoknadu, bili okićeni
nobelima. U mnogo slučajeva, neverovatan samoporaz svrhe i smisla pisane
reči.
Koga najvi�e citira�?
Najče�će Bibliju, verovali ili ne, pa onda Gagu, kada nije sa mnom. Isto
kako on citira protu Vasilija, kada ovaj nije u njegovoj blizini.
Da ne pitam koje si godi�te?! Lep�e je da nam ka�e� koja je muzika
tvoje mladosti?
Skadarlijska i beogradskih kafana. A kod kuće Majkl Oldfild, Emerson
Lejk i Palmers, D�imi Morison. U dijaspori se to nekako okrenulo, sad
govorimo o muzici zrelog doba. Mo�da: da nisam po�ao u dijasporu ostao
bi večito mlad. Zvuči, jo� kad bi bilo.
Najdra�i film - sem onog u kome glumi�?
Taj u kome ne znam ba� da glumim i nije mi često drag. Ne znam koliko
sam puta video "Rubljova", a ne znam ni koliko sam puta video "Kelijeve
heroje". Samo su Kelijevi imali sreće. Imali su gde da odu posle
poduhvata. Danas? Niko ne mo�e nigde. Vi�e ni Kazablanka nije u
�vajcarskoj. A onda mo�e� samo, kao u "Rubljovu", da zauzme� polo�aj i
da ga brani� stavom, ba� kao veliki Rubljov, da stvara� ne misleći o
posledicama.
Kada si otkrio poriv za pisanjem?
Davno. Ne�to sa oko deset godina. Posle bolesti. U bolesti sam puno
čitao.
Kako dolazi� do inspiracije - �ta ti je najveća inspiracija?
Nemir. Uznemirenost, prenadra�enost osećanja. Mo�e da bude �ena, mo�e
sticaj okolnosti, gnev, koji neko prikriva ili budi svojim postupcima.
Pi�e� ljubavne pesme koje pogađaju �ene - mu�karac... ljubavna
poezija... emocije, odkud to?!
Iako to zvuči neverovatno, "zara�en" sam �enama. Posebno... Ma, ja sam
stidljiv čovek, a i pazim na pristojnost, pa neka to tu ostane.
Da li je za pisanje dovoljan samo talenat?
Potrebna je i pismenost. Pismenost! Ne samo da se znaju slova, azbuka
ili abeceda. Pismenost je umeće da se iska�u osećanja, da se misao
saop�ti celovito.
Kako je okolina reagovala kada si krenuo da objavljuje� knjigu sa
knjigom?
Verovatno kao i kada ste krenuli sa "Novinama Toronto". Krenuli su u
kolonama, da kupuju pitajući: - Je li ima� meni DA DA� jednu, onu �to si
objavio?
Ko ti je najveći kritičar?
Ako se izuzme �ivko Cerović, svakako oni koje sam sreo ba� zahvaljujući
tome �to sam napisao, a nisam im ja dao knjigu.
Čije mi�ljenje najvi�e ceni� sem Gaginog?
Svako iskreno makar bilo i nepohvalno.
U �ta veruje� - kakve ljude, u koje vrednosti?
U svoje prijatelje, u drugare. Verujem u ljubav, ali ne onu na pitanje:
- S kim? Nego u onu retku, na pitanje: - Za koga?
Ima� običaj da na papirićima pi�e� svoje pesme, u kafani, na
proslavi, promocijama...
Praktična navika. Ne �elim da mi izmakne ono �to je plod trenutnog,
iskrenog zanosa emocije. A nekada, nekome, od toga, učinim poklon, ako
mi je osoba draga, u trenutku.
Koji su ti omiljeni likovi u na�oj srpskoj zajednici u Torontu?
"Ima gi razni", da se poslu�im veselom frazom. Svojevremeno smo, na�
zajednički, počiv�i prijatelj, Đorđe Đorđević, i ja razvijali ideju da,
na tu temu, pokrenemo �aljivi časopis koji bi se zvao "Srpski koko�injac".
Trebalo je da tu obuhvatimo te čudesne pojave od onih napoleonskih
ratobornika do mesijanskih hristoidnih spasitelja naroda i od crkve i od
naroda samog.
Zaključili smo da bi letelo perje već posle prvog broja, pa nismo i�li
dalje od razgovora o tome. Ali, ostala je ta fascinacija nekim osobama.
Vi�e sam se bavio onim najveselijima, manje lokalnim spasiteljima, koji
ni sebe ne mogu da spasu. Iz toga sam neke i upisao u moje knji�evno
delo, dajući im sna�nije karakterne odrednice nego �to ih imaju. Tako
sam bar mislio. Posle bih, gotovo uvek, jer posle dođu sa dodatnom
pričom, okura�e se na sebe same, saznavao i shvatao da je �ivot takav "pisac"
koga ničija ma�ta ne mo�e nikada da nadma�i. Uglavnom se dr�im onih koje
dobro poznajem, sa kojima sam prijatelj i za koje znam da neće zameriti
dobronamernu prostodu�nost.
Ko najbolje razume tvoja ludila?
Podnosi ih najdu�e moja Vesna. Posledice poku�ava da odgonetne publika,
koja čita moja sočinjenija. Prota Vasilije je spreman da se moli za sve
�to bi mu ispovedio, da mi se oprosti. Ba�, da neko to razume? Ne sećam
se.
�ta je to �to bi rekao u 5 rečenica a nikada nisi imao priliku da
ka�e�?
Ma ja sam sebi uvek sam pravio priliku da se izblebećem, kad mi je bilo
do toga ili da se lepo ispričam, ako sam to hteo. Ajde da sada, kad imam
priliku, kao, odćutim pet rečenica, da ih odtihujem, pa i da svaki
čitalac tu predahne malo od mene. Zamisli sada da tihuje� pet rečenica i
u stvari ne �eli� da ih ka�e� jer si oprostio. Ili tihuje� pet onih koje
bi za uvek promenile Svet i učinile ga za svagda najlep�im,
najskladnijim, ali Svet onda ne bi imao smisla.
Mnogo vi�e čovek mo�e da dosegne, duhovno, tihovanjem, nekada daleko
vi�e nego stalnim ili obaveznim pričanjem.
�ta si osećao u trenutku kada si saznao da si dobio nagradu za
�ivotno delo ?
Sad počinje borba za �ivot. Ovo treba pre�iveti! Mada su, u zvaničnom
saop�tenju, tome dali lepu formulaciju "za celokupno stvarala�tvo".
Da li te je mo�da to malo iznenadilo jer se ta nagrada daje pred
kraj karijere..a ti si čovek u najlep�im godinama, najproduktivniji?
Koliko su najlep�e, znam samo ja. Iznenadilo me je prilično. Jer, na�e
razaslanje je poveliko, tako ja zovem na�u dijasporu po Svetu. Ali, opet,
kada pogledam za sobom, �ta sam to ja "celokupno stvorio", pa ima toga.
I postoji neki odraz, postoje neki ljudi koji se �to ono ka�u: "pitaju
sa tobom", sa mnom, samo na osnovu tih nekih mojih reči, koje do njih
dopiru ili su doprle. I to njima daje neki smisao. A to je u stvari veća
nagrada, bar meni, od zvaničnih nagrada.
Mislim da zvanične nagrade u stvari najvi�e znače predlagaču. Jer svaki
usvojeni predlog na svoj način, je pokazatelj da taj izdavač, u mome
slučaju "Istočnik", izdavačka kuća Eparhije kanadske, ide koliko toliko
pravim putem, putem na kome dodiruje �iru celinu i prepoznatljiv je u
javnosti u kojoj deluje.
Znače i autoru, kao ohrabrenje, znači mi da su moj rad i delo negde, i u
nekoj zvaničnosti, primećeni. A to raduje, posebno, u čoveku, dečaka
koji jo� leti.
I za kraj...kada će� da se o�i�a�?
Nadam se u narednoj godini. Nadam se da ću zavr�iti tu svoju filmsku
priču, o Gaginom tajnom socijalnom klubu, koga već dugo nema. Leteće
kose po dijaspori Toronta. Nadam se, doleteću i dotle.
Ivana Đorđević
Foto: Vladan Rakić |