Broj 1045, 24. mart 2006.
| HUMANITARNA
AKCIJA |
| SKENER ZA KRALJEVO |
U utorak 21. marta prisustvovali smo pres
konferenciji koja je bila prvo javno predstavljanje humanitarne akcije "Skener
za Kraljevo".
|
Sticajem profesionalnih okolnosti i dobrom
voljom nekoliko ljudi i institucija, naš sugrađanin Darko Marinković, inženjer
elektrotehnike, je dobio priliku da raspolaže savremenim i potpuno
funkcionalnim medicinskim skenerom. Vođen željom da ovu priliku iskoristi na
najbolji način i omogući da se skener pokloni nekoj od bolnica u Srbiji, Darko
se povezao sa kolegama i prijateljima sa kojima je organizovana akcija "Skener
za Kraljevo"
Skener koji je korišćen u jednoj od torontskih bolnica, bio je u upotrebi do
dana kada je deinstaliran, radeći sa performansama kao da je nov. Kada je
nabavljen plaćen je milion i dvesta hiljada dolara i bio je najbolji skener na
tržištu. Novi skeneri su bolji, ne u kvalitetu snimaka, već u brzini obrada.
 Inicijator
ove akcije, Darko Marinković, na slici desno, nam je izjavio:
"Radeći već više od deset godina za Philips Medical Systems, ukazala mi se
prilika da dođem u posed korišćenog ali odličnog skenera. Priliku sam
iskoristio, skener ćemo poslati u Kraljevo i u dogovoru sa direktorom bolnice
Dr. Zvonkom Veselinovićem montažu ćemo obaviti tokom maja meseca".
Pored njega od neizmerne pomoći su se bili ljudi dobre volje koje želim ovom
prilikom da pomenem. To su: Lifeline Canada - Toronto; Zvonko Veselinović -
Kraljevo; Mihailo Mihailović - Toronto ; Milorad Kojić Šerpa - Toronto;
Aleksandar Lazović - Kraljevo; Nebojsa Višnjić - Toronto; Dragan Ćirić -
Toronto ; Srđan Jovičić sa svojom transportnom kompanijom A.G.M. kao i mnogi
Kraljevčani i prijatelji Kraljeva iz "belog sveta" i Srbije.
Zahvaljujući kompaniji Philips Medical Systems, Canada, jedan od demontiranih
skenera je namenjen kao donacija nekoj bolnici u Srbiji. Pored skenera,
Philips Medical Systems Canada je obezbedio sve troškove demontiranja,
transporta i skladištenja skenera dok ne bude poslat. Skener se trenutno
nalazi u Philips-ovom skladištu u Torontu.
Ovi humani ljudi postavili su sebi zadatak da nađu modele za kompleksnu
operaciju preuzimanja, pakovanja, transporta, montaže i puštanja u rad skenera
u Srbiji.
Skener za Kraljevo
Posle razgovora sa Ministarstvom zdravlja Srbije skener je namenjen
Zdravstvenom centru "Studenica" u Kraljevu. Ovaj centar, koji pokriva veliki
region, trenutno poseduje CT skener znatno starije generacije, Siemens
proizvodnje, koji je pre pet godina dobijen kao humanitarna pomoć. Ovim
modernijim skenerom oni bi dobili vrhunski aparat za kliničku dijagnostiku
kojim bi se značajno unapredio nivo medicinskih usluga koje centar pruža.
Uz zahvalnost i izuzetnu operativnost, direktor bolnice, Dr. Zvonko
Veselinović je preuzeo obavezu transporta skenera iz Beograda za Kraljevo,
pripremu posebne prostorije u bolnici, nabavku odgovarajućeg transformatora za
električno napajanje skenera i pribavljanje dokumenata za humanitarni uvoz
ovog uređaja.
Trenutna situacija
U Kraljevačkoj bolnici su već počeli radovi na adaptaciji odgovarajuće
prostorije a takođe je obezbeđen i odgovarajući transformator za konverziju
napona na severnoamerički standard.
U Torontu se trenutno pregovara sa nekoliko špediterskih kompanija o dodatnom
pakovanju, načinu prevoza i datumima transporta.
Operacija transporta će započeti krajem marta 2006. a finalna montaža u
Kraljevu se planira za maj 2006.
Organizatori će akciju smatrati završenom kada donirani skener bude instaliran,
kalibrisan, predat na upotrebu Zdravstvenom Centru "Studenica" u Kraljevu i
kada javni mediji u Srbiji budu objavili da je prvi pacijent pregledan na CT
skeneru koji je obezbeđen humanitarnom akcijom naših ljudi iz Kanade.
Finansiranje akcije
Prema procenama, troškovi koje bi trebalo finansirati iz Toronta su oko $6000
CAD (pakovanje, lokalni prevoz, utovar, brodski kontejner, alati i materijal
za montažu, putovanje inženjera).
Iz Kraljeva će biti finansirani troškovi kamionskog prevoza Beograd-Kraljevo,
adaptacija prostorije u bolnici, nabavka transformatora za električno
napajanje skenera i smeštaj servisnog inženjera tokom montaže.
Međunarodna humanitana organizacija LIFELINE pod patronatom Nj.K.V. Princeze
Katarine Karađorđević je nosilac donacije.
Kanadski ogranak organizacije LIFELINE (njnjnj.lifelineaid.org), je prihvatio
da finansira ovu akciju u iznosu od $4000 CAD.
Istovremeno LIFELINE, Kanada će biti nosilac prikupljanja pojedinacnih
donacija za preostale troškove operacije.
Prema dosadašnjim najavama očekuje se veliki odziv Kraljevčana i prijatelja
Kraljeva iz celog sveta. Ukoliko odziv pojedinačnih donatora bude veći od
potrebnog LIFELINE, Kanada preuzima obavezu da višak uplaćenog novca iskoristi
za nabavku Inkubatora za novorođenčad za istu bolnicu.
Uplate, donacije pojedinaca (minimum $50 CAD), "check" ili "money order"
naslovljene na LIFELINE sa obaveznom naznakom "za Kraljevo" treba poslati na
sledeću adresu:
 Lifeline
Humanitarian Organization
390 Bay Street, Suite 700
Toronto, ON, M5H 2Y2
Canada
Tel. +1 416.233.0190
Fax. +1 416.233.5717
Email: lifelineca@pkfond.org
Ukoliko ste spremni da donaciju realizujete bankarskom uplatom, molimo vas
javite nam se E-Mail-om ili Fax-om da bi vam prosledili uputstva za uplatu.
Nakon izvršene uplate na LIFELINE sa naznakom " Za Kraljevo" molimo vas da nam
pošaljete E-mail sa osnovnim podacima o vama, vašoj uplati, i dozvolu da vaše
ime kao učesnika ove akcije objavimo u javnim glasilima.
E-mail adresa je: kraljevo@korifej.com
.
Za prispele donacije, Lifeline Canada će vam poslati odgovarajuće priznanice
za oslobođenje od takse za uplaćeni iznos (Official Tadž Receipt).
Organizatori operacije "Skener za Kraljevo" su na samom skupu priložili svoje
lične donacije. Prikupljeno je $500 CAD a među prvim donatorima se pojavio i
muzičar Rambo Amadeus iz Beograda sa prilogom od $50 CAD.
Odvijanje ove humanitarne akcije će biti objavljeno u javnim glasilima u
Kanadi, USA i Srbiji. Kompletno "on line" praćenje akcije će biti objavljivano
na WEB site-u
www.kraljevo.com/skener .
Za kontakt i sve dodatne informacije možete koristiti sledeće E-mail adrese:
lifelineca@pkfond.org
kraljevo@korifej.com
skener@kraljevo.com
Organizatori očekuju razumevanje i pomoć za ovu humanitarnu akciju za
stanovništvo Kraljeva i Raškog Regiona. “Vaša pomoć može biti bilo novčanom
donacijom ili bar u širenju informacije o ovoj misiji solidarnosti.
Misao da pomogneš nekome u nevolji je bio početak našeg zadatka - akcije za
koju smo se mi organizatori dobrovoljno opredelili. Deo zadatka želimo da
prenesemo na vas i da zajednički učinimo nešto što sigurno možemo i znamo.”
Na skupu je iskazan izuzetan entuzijazam svih učesnika akcije. Pokazana je
kultura komunikacije, kultura dogovora i najviše kultura solidarnosti.
Ovo je samo još jedan dokaz da i pojedinci mogu ostvariti velika dela i da smo
mi ipak veoma dobro organizopvani i složni kada su u pitanju humane akcije i
dobrobit našeg naroda. |
| |
| Ivana Đorđević |
|
| |
| TORONTO |
| PROMOCIJA STVARALAŠTVA NENADA JOVANOVIĆA I
DRAGOMIRA IVKOVIĆA |
Nedavno je u knjižari Srbika, tom duhovnom
ognjištu Srba u Torontu, promovisano poetsko stvaralaštvo Nenada Jovanovića i
Dragomira Ivkovića, mladih i perspektivnih stvaralaca srpske literature.
|
Program i promociju knjiga je vodila veoma
impresivno i znalački g-đa Tamara Apić.
 Ova
dvojica pisaca predstavljaju misao i talenat naše mlade emigrantske umjetničke
generacije u Kanadi, iako su različiti po načinju izražavanja i po onome
proživljenom što ih je formiralo kao pisce. Oni su različiti i po obimu
napisanih knjiga, bliski su i po tome što žive i pišu, Nenad u Torontu, a
Dragomir u Hamiltonu. U životu su prijatelji.
Mladim piscima je ovo bio prvi susret sa čitalačkom publikom u Kanadi koja je
bila u prilici da od samih pisaca čuje sve ono što je značajno za njihov rad i
stvaralaštvo.
Nenad Jovanović je inače već afirmisani srpski pjesnik, po obrazovanju je
filmski režiser. Diplomirao je na Fakultetu Dramskih umjetnosti u Beogradu, a
magistrirao na York univerzitetu u Torontu. U Kanadi se više bavio pisanjem
nego što je snimao filmove. Njegov prvi roman "INSISTIRANjE" je bio u širem
izboru za "NIN-ovu" nagradu. Tema romana je emigrantski život mladog
beogradskog intelektualca na Novom Zelandu. U romanu ima i dosta elemenata
autobiografskog. Za knjigu je dobio književnu nagradu koja nosi ime našeg
velikog pisca Miloša Crnjanskog.
Do sada je izdao sedam knjiga poezije, a za zbirku "Živeti na moderan i umreti
na starinski način"(2004) dobio je pjesničku nagradu u otadžbini "Branko
Miljković".
"Plombe, prva knjiga proze izašla mu je 2001 godine, zatim su tu pjesničke
zbirke "Bela imena", "Bolest vožnje", "Wealth" i "XIX".
Pažnja ovog mladog i darovitog pjesnika, pisca i reditelja, sada je
skoncentrisana na pisanje drama i to je ono što ga najviše zanima i u čemu
svoju stvaralačku kreativnost misli da izražava u budućnosti.
Poeta Jovanović reče na promociji svojih knjiga da je on prevashodno pjesnik,
a da se najbolje osjeća kada pravi filmove, jer je film hepening i u njegovom
stvaranju učestvuje mnogo ljudi, a pisanje je samotnička djelatnost. Te dvije
njegove djelatnosti se ne dopunjavaju za sada.
Pisac Dragomir Ivković je rođen 1973 godine u Vrgin Mostu, u Hrvatskoj, a od
1997 živi u Kanadi. Kako reče još od malih nogu počeo je da piše priče,
svakodnevno čitajući u gradskoj biblioteci tog malog gradića.
Njegova prva knjiga priča "Udes i druge nesreće", štampao je prošle godine u
Kragujevcu. Ove priče su oblikovane prema istinitim događajima, o kojima je
slušao u djetnjistvu u Vrgin Mostu ili je čuo za njih kasnije, u drugim
mjestima i stranama života. Svoje priče je objavljivao po časopisima u
otadžbini, Torontu i Vankuveru. Kao veoma maštovit pisac okušao se i u pisanju
naučno-fantastičnih priča. U svom predstavljanju, mladi i talentovani pisac,
reče mi da je pisanje za njega strast i potreba, mada po obrazovanju pripada
tehničkoj inteligenciji. Promociju svoje knjige je imao i u Kragujevcu i na
Beogradskom sajmu knjiga. |
| |
| Slobodan Rundo |
|
| |
| HAMILTON |
| POMEN DUŠKU TRIFUNOVIĆU |
U Hamiltonu, u klubu "ABSENT", u svetoj tišini
i dirljivom strpljenju prisutnih sugrađana, pjesnika, pisaca, muzičara,
slikara, novinara i prijatelja pokojnog pjesnika, daleko od otadžbine, održan
je četrdesetodnevni pomen velikom srpskom pjesniku Dušku Trifunoviću.
|
U okviru ove manifestacije u jutarnjim
časovima u manastiru u Miltonu, u crkvi Svetog Preobraženja Gospodnjeg održan
je takođe pomen velikom pjesniku.
 Duško
će ostati zauvijek u sjećanju ljubitelja poezije. Njegovi prijatelji su tog
popodneva spontano govorili o životu i radu pjesnika i kroz kazivanje njegovih
stihova još jednom su potvrdili da veliki pjesnici nikada ne umiru, da vječno
žive među nama.
On je pisao divnu, veliku i romantičnu poeziju, dokazao je da u srpskom
pjesništvu ima toliko prostora ljepote i blagosti i toliko nedostignutih
visova. Bio je veoma darovit i čudesan pjesnik, samonikao i svojeglav. Poeta,
filozof, nepopravljivi individualac sa svojim mislima o svijetu u kojem je
živio. Bio je pjesnik lirskog sentimenta, umnih riječi i dosjetki.
Okušao se i u drugim književnim radovima i vrstama. Napisao je dosta knjiga,
najviše za dijecu, zatim nekoliko romana i drama. Pjevan i slavan pjesnik,
vedar čovjek i dobar drugar, ostavio je duboki trag u mnogim generacijama.
Njegovi prijatelji su svojim prisustvom, recitovanjem i muzičkim numerama
odali počast i sjetili se našeg dragog pjesnika Duleta.
Inicijator ovog sjećanja na velikog poetu, bio je poznati srpski i Hamiltonski
slikar gosp. Đuro Lubarda, koji je govorio o svom dugogodišnjem druženju sa
pjesnikom, evocirajući uspomene iz Goraždanskog i Sarajevskog perioda života
dvojice umjetnika i stvaralaca, te dvije srodne prijateljske i boemske duše.
O pjesnikovom životu i stvaralaštvu govorili su novinari Vojo Maćar i Slobodan
Rundo. Divne stihove Duška Trifunovića čitali su dramski umjetnici Smiljana
Šćekić i Boris Pavlović.
Uspomene na pjesnika je evocirao i naš poznati pjesnik i književnik iz
Toronta, gosp. Ranko Radović, govoreći o poeziji velikog pjesnika, "Ako jedna
pjesma lebdi na ustima jedne čitave generacije, a da ona ne zna ko je njen
autor, onda se za tog pjesnika može reći da nije zalud živio". Svoje stihove
je govorio i pjesnik Dragan Milenković.
Skupu je prisustovao i konzul SCG, gosp. Goran Savić, veliki ljubitelj
poezije, čovjek koji iskreno prati skoro sva kulturna događanja u našoj
srpskoj zajednici.
Slikar Đuro Lubarda je predložio da sa ovog skupa pokrene incijativa za
osnivanje fondacije za postavljanje biste pjesniku Dušku Trifunoviću na
groblju u svetim Sremskim Karlovcima. Predlog su podržali svi prisutni, a da
bi akcija tekla kako treba dogovoreno je da se odvija uz pomoć Generalnog
konzulata SCG u Torontu.
Ovaj predivni skup dobronamjernih i plemenitih ljudi završen je poznatim
stihovima Duška Trifunovića "Prijatelji bivši, prijatelji budući, pamtite me
po pjesmama mojim".
Na kraju želim istaći, da klub "ABSENT", pored naše knjižare Srbika, postaje
duhovno ognjište Srba u Hamiltonu i Ontariu, gdje posjetioci napajaju svoj duh
razgovarajući i družeći se svakodnevno sa umjetnicima, slikarima i poetama.
Osjećali smo se kao u svečanoj tišini neke biblioteke i galerije. |
| |
| Slobodan Rundo |
|
| |
| Kičiner |
| FESTIVAL GUSLARA AMERIKE I KANADE |
Društvo guslara "Filip Višnjić" iz Kičinera
bilo je 18. marta domaćin festivala guslara Amerike i Kanade. Festival je
održan u prepunoj sali crkve "Svetog Arhangela Mihaila" na Delaver aveniji.
Festivalu su prisustvovali predstavnici mnogih srpskih organizacija,
generalnog konzulata SCG i prota Prvoslav Purić.
|
Članovi našeg društva "Filip Višnjić",
pokazali su veliki takmičarski duh i organizatorske sposobnosti u pripremanju
festivala. Voditelj ove divne večeri je bio naš poznati guslar iz Kanade, gsp.
Dragan Vladičić iz Kičinera. U organizaciji su se takođe istakli i Miodrag
Dangubić, sekretar društva, Mišo Ceklić, Milomir Stojanović, Novica Stanić i
ostali. Prvo mjesto je osvojio guslar Radenko Pavlović iz Atlante (SAD), drugo
mjesto guslar Đorđe Samarđić iz Otave, a treće guslar Novica Stanić iz
Kičinera.
 U
takmičarskom djelu su učestvovali još i guslari Milenko Stojanović i Dragiša
Maćar. Ove večeri smo bili posebno oduševljeni 10-to godišnjim dječakom
guslarom Petrom Petrovićem iz Kičinera, koji je pokazao da ne treba da brinemo
za budućnost guslarskog društva. Guslar Radenko Pavlović iz Atlante će ove
godine predstavljati guslare našeg kontinenta na takmičenju guslara SCG i
srpskih zemalja, 25 maja u Novoj Varoši, u Srbiji.
Prisutne goste posebno su oduševile izvorne muzičke grupe "Krila zavičaja" iz
Otave, narodna "Hercegovačka grupa", izvorna "Romanijska grupa" iz Kičinera i
"Romanijski vitezovi".
Naši guslari, su i ovom prilikom potvrdili da su gusle naša najstarija i
najtrajnija predikaonica rodoljublja, viteštva i patrijahalnog morala. Glas
gusala vraća i podiže narodu duh iz ponora. U vremenima kada istorija nije
imala pisani zapis, kada nije postajala pisana riječ, gusle su bile jedine
koje su mogle zabilježiti sve to što se dešavalo sa Srbima. Uz gusle su se,
osim kazivanja o onome šta je bilo, upućivale nebu i molitve i kletve. One su
djelile i priznanja i ukore. Guslama su se premošćivali vjekovi i spajale
sudbine ljudi i naraštaja. Gusle kroz vjekove, a kroz usta guslara, opominju,
uče, savjetuju, upućuju, osuđuju, kunu, proklinju, pozivaju, tuguju, vesele,
razgovor vode, bitke dobijaju, junake veličaju, Boga mole, majčinim mlijekom
zaklinju, nikad pravdu za nepravdu ne daju, veličaju naše djedove, opominju
unuke, kuraže nejake, zaklinju vjerom i svecima.
Preko gusala i narodnih epskih pjevača sačuvaćemo svoj bogati i preljepi jezik
i svoje pismo, jer je pjevanje uz gusle saborno narodno sjećanje i pamćenje,
razgovor sa vlastitom prošlošću. Gusle moramo čuvati od svega onoga što može
nauditi njihovom ugledu i značenju i biće dobro da budućim naraštajima
omogućimo da saznaju šta su Srbi priložili svjetskoj kulturnoj i duhovnoj
baštini.
Gusle su prošle sa Srbima vijekove, i guslari su dužnici Sv. Save i svetog
velikomučenika Lazara, Petra Cetinjskog, Vasilija Ostroškog, Sv Nikolaja,
Kosovskih junaka i onih iz ustanaka, iz balkanskih i svjetskih ratova, dužnici
velikih stvaralaca i vizionara, despota Stefana, Filipa Višnjića, Dučića,
Šantića, Crnjanskog, Pupina i Tesle.
Biće srpskog naroda u istorijskim iskušenjima sačuvano je u našim manastirima
i guslama, odnosno duhovnošću koja je stvarana u manastirima i hrabrošću koja
je nadahnuta epskim ostvarenjima. Sve naše epske pjesme šalju snažnu,
hrišćansku poruku. I nije slučajno narodni pjesnik rekao: Gusle moje od javora
suva što mi vjeru i narodnost čuva." Jer gusle su davale izvorni smisao
ljudskom životu i narodnom postojanju.
Guslarsko Društvo "Filip Višnjić", iz Kičinera, postoji osam godina Njihove
aktivnosti se nalaze na sajtu
www.srpskegusle.com . |
| |
| Slobodan Rundo |
|
| |
|
Znate li šta se dešava u zajednici ovih dana?
Pročitajte
 |
