Bukove šume u Srbiji nominovane za Svetsku prirodnu baštinu

Zavod za zaštitu prirode Srbije podestio je juče, povodom 72 godine rada, da je za UNESCO listu Svetske prirodne baštine nominovao bukove šume u nacionalnim parkovima "Fruška gora", "Tara" i "Kopaonik", kao deo dobra svetske prirodne baštine "Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope".

"Zavod, pored izgradnje nacionalnog sistema zaštite prirode intenzivno radi i na uključivanju zaštićenih područja naše zemlje u međunarodne mreže i programe zaštite prirode kao što su UNESCO program 'Čovek i biosfera' u okviru koga su dva naša područja proglašena za Svetske rezervate biosfere: Golija-Studenica i Bačko Podunavlje, dok su u ovoj godini za Svetsku prirodnu baštinu nominovane bukove šume u nacionalnim parkovima 'Fruška gora', 'Tara' i 'Kopaonik'", rekao je direktor zavoda Aleksandar Dragišić, povodom godišnijce osnivanja te ustanove.

U saopštenju je istaknuto da jedinstveni vid međunarodne zaštite prirodnih i netaknutih bukovih šuma Evrope predstavlja njihova zaštita u okviru Konvencije o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine.

Na listi svetske prirodne baštine se nalazi prekogranično dobro "Drevne i netaknute bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope", koje trenutno čini gotovo 80 bukovih šuma u 12 evropskih država (Ukrajina, Slovačka, Nemačka, Belgija, Španija, Italija, Slovenija, Austrija, Rumunija, Bugarska, Hrvatska i Albanija), kako bi se ekosistem bukovih šuma očuvao za buduće generacije, kao jedan od najznačajnijih listopadnih šumskih ekosistema severne hemisfere i, svakako, najznačajniji za evropski kontinent, za koji je i endemičan.

Nakon poslednjeg proširenja ovog dobra svetske prirodne baštine 2017. godine, januara 2020. godine je predata nominacija novog proširenja ovog izuzetno kompleksnog dobra u kojem učestvuje 10 zemalja: Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Severna Makedonija, Švajcarska, Češka, Poljska, Slovačka, Italija i Francuska, koje predlažu dodavanje novih 30 rezervata bukovih šuma za upisivanje u okviru ovog dobra, naveli su iz Zavoda za zaštitu prirode.

Nominovani bukovi rezervati u Srbiji nalaze se u Nacionalnom parku "Fruška gora" - lokaliteti u režimu zaštite prvog stepena "Papratski do" i "Ravne", u Nacionalnom parku "Tara" - lokaliteti u režimu zaštite prvog stepena "Zvezda" i "Klisura Rače" i u Nacionalnom parku "Kopaonik" - lokalitet u režimu zaštite prvog stepena "Kozje stene", koji su većim delom obrasli očuvanim mešovitim bukovim šumama.

U saopštenju se ističe da je Evropa jedini kontinent na kojem rastu i dominiraju čiste i mešovite šume bukve, a u Srbiji su prisutne bukove šume balkanske, odnosno mezijske bukve (Fagus sylvatica šp. Moesiaca), koje predstavljaju autohtone šume koje rastu na različitim nadmorskim visinama, ali su najčešće u planinskom pojasu između 800 i 1.500 metara nadmorske visine.

Institucionalna zaštita prirode u Srbiji započinje osnivanjem Zavoda za zaštitu prirode Srbije, 30. aprila 1948. godine, koji danas omogućava da zemlja ima model zaštite prirode koji je usklađen sa evropskim i svetskim standardima.

Prve uspostavljene kategorija zaštite bile su opšti i strogi rezervati prirode, a stautus rezervata prirode prve dobijaju bukove šume, kao najzastupljeniji šumski ekosistemi u Stbiji koji su ostali očuvani i netaknuti u prašumskom obliku i bili dosta izučavani zbog svoje očuvanosti, retkosti i reliktnosti.

Tako je prvo zaštićeno prirodno dobro u Srbiji, Strogi prirodni rezervat "Zeleničje" proglašen 1948. godine, upravo netaknuta bukova šuma sa lovor-višnjom.

U nacionalnom sistemu zaštite prirode Srbije trenutno se nalaze najočuvaniji i najznačajniji delovi prirodne baštine koji se čuvaju u okviru sistema 470 zaštićenih područja koja zauzimaju površinu od 7,66 odsto teritorije zemlje.

U okviru zaštićenih područja, na osnovu stručnog predloga i studija zaštite Zavoda za zaštitu prirode Srbije nalazi se: pet nacionalnih parkova, 18 parkova prirode, 21 predeo izuzetnih odlika, 70 rezervata prirode, 314 spomenika prirode, 36 područja od kulturnog i istorijskog značaja, a status zaštićenog prirodnog dobra imaju i 1.783 strogo zaštićene divlje vrste i 860 zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.

 

Beta
Novine Toronto, broj 
1599
Toronto 
30. April 2020.