Evropa još daleko od rodne jednakosti

 

Evropske zemlje se i dalje bore da postignu rodnu jednakost u donošenju odluka u javnom životu, ocenjeno je u novom izveštaju Saveta Evrope koji je objavljen u utorak .

U izveštaju je analiziran napredak ostvaren u 46 zemalja ka cilju koji je odredio Komtitet ministara Saveta Evrope 2003. godine, da najmanje 40 odsto žena učestvuje u raznim aspektima političkog i javnog života. 

Prema nalazima izveštaja Komisije za rodnu ravnopravnost Saveta Evrope, samo dve od 46 posmatranih zemalja, Finska i Švedska, dostigle su cilj od 40 odsto učešća žena u donjem domu parlamenta ili u jednodomnim parlamentima u 2016. godini dok je u proseku njihovo učešće u tim telima u Evropi bilo 25,6 odsto.

Nijedna od posmatranih zemalja nije dostigla minimalni cilj od 40 odsto za gornje domove parlamenta, gde je prosečno učešće žena među imenovanim članovima bilo 35,8 odsto među izabranim članovima 23,9 odsto.

Prosečni udeo žena kao šefova vlada, šefova regionalnih vlada i gradonačelnika širom Evrope bio je ispod 17 odsto.

U proseku žene su u Visokim ili Višim sudovima bile zastupljene sa 33 odsto, a 28 odsto u Visokim savetima sudstva i 26 odsto u Ustavnim sudovima. Opšti udeo žena ambasadora, od 13 odsto je najslabije rodno izbalansiran u 2016. godini. 

"Ovi podaci pokazuju da Evropa ima još daleko da ide da bi dostigla rodnu jednakost", rekao je generalni sekretar Saveta Evrope Torbjorn Jagland u saopštenju Saveta Evrope i pozvao zemlje članice da poprave odnos broja muškaraca i žena u javnom odlučivanju u okviru širih napora podsticanja rodne ravnopravnosti u svim sferama života. 

U Srbiji je udeo žena u raznim parlamentarnim, sudskim i gradskim telima uglavnom iznad evropskog proseka, proističe iz tabele Saveta Evrope, jedino gde Srbija kaska je u udelu žena među gradonačelnicima gde su one predstavljene sa 5,5 odsto u odnosu na evropski prosek od 13,4 odsto.

                                                                  
 

U Srbiji je 34,4 odsto žena u parlamentu 2016. godine u odnosu na evropski prosek od 25,6 odsto. U parlamentarnim odborima zastupljeno je 37,5 odsto žena prošle godine u odnosu na evropski prosek od 25,6 odsto.

U regionalnim parlamentima bilo je zastupljeno 31,6 odsto žena u poređenju sa 25,6 odsto koliki je prosek Evrope. Žena je na čelu parlamentarnih odbora bilo je 37,5 odsto, a evropski prosek je 25,6 odsto.

Među gradonačelnicima u Srbiji je 2016. godine bilo 5,5 odsto žena, u odnosu na evropski prosek od 13,4 odsto. 

U Višim i Vrhovnim sudovima bilo je zastupljeno 56,8 odsto žena u poređenju sa evropskim prosekom od 33 odsto. 

Žene u Ustavnom sudu zastupljene su 40 odsto 2016. u poređenu sa prosekom od 26,3 odsto u Evropi. 

Bilo je 15,9 odsto ambasadorki 2016, u odnosu na evropski prosek od 13 odsto.

Srbija ima 57,1 žena predstavnica u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope 2016, u poređenju sa evropskim prosekom od 35,7 odsto.

i
Novine Toronto, broj 
1523
Toronto 
18. Oktobar 2017.