Fosil star najmanje 210.000 godina znak postojanja homosapijensa van Afrike

 

Naučnici kažu da su identifikovali najranije poznate znake homosapijensa izvan Afrike - deo zadnjeg dela lobanje nađene u pećini u južnoj Grčkoj.

Procenjeno je da je ovaj fosil star najmanje 210.000 godina. Naučnici su naveli u članku objavljenom u časopisu "Nejčr" (Nature) da to pokazuje da je ljudska vrsta, homosapijens, počela da napušta Afriku mnogo ranije nego što se prethodno mislilo.

Naučnici navode da su upoređivanjem oblika dela kosti sa oblikom drugih fosila ustanovili da kost potiče od vrste homosapijensa.

Niko ne zna šta se dogodilo populaciji od koje potiče taj fosil. Izgleda da ona nije ostavila naslednike. To izgleda da je bio jedan od nekoliko izlazaka ove vrste iz Afrike čiji potomci su izumrli mnogo pre egzodusa koji se dogodio više od 100.000 godina kasnije i doveo do svetskog širenja ljudske vrste.

Fosil je nađen još 1970-ih u Grčkoj, u pećini Apidima, na južnom Peloponezu i kasnije držan u Muzeju Univerziteta u Atini.

"Nije mu pridavana velika pažnja" rekla je Katerina Harvati sa univerziteta Tibingen u Nemačkoj, koautorka studije, koja je bila pozvana da prouči taj fosil.

Ona je u odgovoru na konstatacije nekih naučnika koji nisu ubeđeni da su prijavljena starost fosila i identifikacija ispravni, rekla da je zadnji deo lobanje vrlo koristan za razlikovanje homosapijensa od neandertalca i drugih vrsta hominida, i da nekoliko linija dokaza potvrđuju tu identifikaciju.

Na konferenciji za novinare ona je rekla da nije jasno da li će naučnici moći da izvuku DNK ili proteine iz fosila da bi potvrdili njegov identitet.

Harvati je rekla da rezultati ukazuju da su najmanje dve grupe ljudi živele u Srednjem Pleistocenu na tlu današnje južne Grčke - jedna rana populacija homosapijensa koja je kasnije zamenjena grupom neandertalaca.

Novo otkriće jača ideju da se dogodilo više izlazaka ljudskih bića izvan Afrike, i da su migratorni pokret i kolonizacija Evroazije bila svakako kompleksniji nego što se misililo.

"Umesto jednog izlaska ljudi iz Afrike da nasele Evropu i Aziju, mora da je bilo više takvih širenja, neka od kojih nisu rezultirala stalnim naseljima", rekao je naučnik Erik Delson.

 

 

Beta
Novine Toronto, broj 
1580
Toronto 
11. Jul 2019.