
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu Dejan Jović ocenio je da je "intelektualna elita u Srbiji pokazala da može da se poveže sa velikim brojem građana i da se suprotstavi pritiscima", te da promena vlasti u Srbiji otvara mogućnost za nove odnose sa Hrvatskom.
Jović je za Radio-televiziju Srbije (RTS) rekao da su parlamentarni izbori u Srbiji pokazali otpor studenata, profesora i intelektualaca pritiscima kojima su bili izloženi, ali i da su uspeli da se povežu sa širim slojevima društva.
On je rekao da je stranka koja je do izbora bila na vlasti tokom kampanje najavljivala mere prema univerzitetima, koje je, kako ocenjuje, smatrala svojim glavnim protivnicima.
"Izgleda mi da je zapravo ovo što se dogodilo neka vrsta otpora u odnosu na te pritiske. Dakle, jedna vrsta otpora u širem smislu intelektualaca, mladih, studenata, ali takođe i profesora koji se često malo zaboravljaju iz te šire priče", rekao je Jović.
Izborni rezultati su, prema njemu, pokazali da su se intelektualci i veliki broj građana našli na istoj strani.
Na pitanje kakvu ulogu intelektualaca očekuje u budućoj vlasti, Jović je naveo da ulazak u politiku predstavlja izazov za ljude koji su profesionalnu karijeru gradili van političke sfere.
"Čim intelektualci uđu u javnu sferu, oni jednim delom postaju amateri u toj javnoj, a posebno u političkoj sferi, osim ako su politikolozi ili, na primer, ako uđu u ekonomsku sferu vlasti, onda ako su ekonomisti ili pravnici. Ali ovi koji dolaze iz drugih disciplina, koje nisu društvene i humanističke, nađu se na novom terenu i često im treba dosta vremena da se u njemu snađu", rekao je Jović.
Ipak, nedostatak političkog iskustva ne može biti razlog za nepoverenje prema intelektualcima, dodao je on.
Prema njegovoj oceni, Evropska unija (EU) bi trebalo da izbegne politiku pritisaka i da Srbiji ponudi konkretniju evropsku perspektivu.
"Mislim da je važno da, na primer, Evropska unija ne vrši pritisak kakav je vršila i na Zorana Đinđića u vezi sa izručenjem Miloševića i na Borisa Tadića kasnije u vezi sa drugim stvarima, kao što je Kosovo i drugo, a istovremeno da se pripremi da dâ mnogo bolju ponudu ako Srbija želi da uđe u Evropsku uniju, da Evropska unija ne ostane samo na nekim frazama", ocenio je Jović.
Govoreći o budućim odnosima Srbije i Hrvatske, Jović je ocenio da promena vlasti u Beogradu predstavlja priliku za poboljšanje saradnje dve zemlje, ali je upozorio da ne treba očekivati automatsko otklanjanje dosadašnjih problema.
"Mislim da ovo jeste šansa za novi početak, jer je doista bilo jako teško u Hrvatskoj predstaviti Tomislava Nikolića ili Aleksandra Vučića kao partnere i prijatelje. Taj problem nisu imali, recimo, ljudi kao što su Vojislav Koštunica i Boris Tadić, pa je saradnja mogla biti direktnija i pozitivnija", rekao je Jović.
Ipak, ukazuje da su pojedine države već najavile uslovljavanja na evropskom putu Srbije, što, prema njegovoj oceni, pokazuje da prema političkim promenama u Beogradu postoji određena uzdržanost.
"Ne bih bio odmah automatski preveliki optimista, zato što već vidimo da je u nekim zemljama, kao što su, na primer, Hrvatska, Slovenija, Bugarska, došlo do određenih uslovljavanja već sada ili najava uslovljavanja za ulazak u Evropsku uniju", naveo je Jović.
On je dodao da "postoji jedna vrsta opreza u tim zemljama, u Hrvatskoj takođe, jer je mnogima odgovaralo da imaju neku babarogu u Beogradu".
Jović je dodao da Srbija posle izbora menja svoj međunarodni imidž, kao i da bi to moglo da ojača njen položaj u odnosima sa evropskim partnerima.
"Srbija menja sliku o sebi, globalno i u evropskim okvirima. Ona je sada pre svega viđena kao neki centar otpora autoritarnosti, kao zemlja koja je dva puta u 26 godina uspela da napravi taj demokratski preokret", rekao je Jović.
Dodao je da bi nastavak takvog političkog razvoja mogao da oteža pokušaje pojedinih država da uslovljavanjima utiču na spoljnopolitički put Srbije.





