Pokretne slike

Teror u svemiru

“Alien: Kovenant” (“Alien: Covenant”, režija: Ridli Skot, glavne uloge: Majkl Fasbender, Katerin Voterston, Džejms Franko  “Osmi putnik” dolazi po – osmi put! Pripremite se za filmski događaj vanzemaljskih proporcija! 19. maja u “multiplekse” brzinom svetlosti doleće “Alien: Kovenant”. Ovo nije samo još jedan letnji holivudski “blokbaster”, nego delo koje će publiku potaknuti da, bar za dva časa, isključe njihove zaglupljujuće “smart phone” i, za promenu, uključe zarđale mozgove! Nakon randevua sa bogovima u “Prometeju”, ser Ridli Skot se otisnuo na novo inter-galaktičko putovanje, ovoga puta u svemirskom brodu zvanom “Kovenant”. I ovaj sajens-fikšn” sadrži u sebi “DNK” “majke svih filmova”- “Osmog putnika” (“Alien”, 1979.) i predstavlja zapravo njegov drugi pred–nastavak. Nešto kao “sikvel” “prikvela”! Ovo je osmi film serijala sa grozomornim ksenomorfičnim monstrumom, u dizajnu H.R. Gajgera, koji je započeo u “Nostromu” sa Elen Ripli (Sigorni Viver), a nastavio sa androidom Dejvidom (Majkl Fasbender), koji je i jedan od glavnih likova “Kovenanta”.

Baziran na priči Dena O’Banona i Ronalda Šuseta, kosmički teror u imaginaciji vizionara Ridlija Skota se u proteklih 38 godina pretvorio u lukrativnu filmsku franšizu, kojoj su svoj pečat udahnuli i drugi reditelji-Džejms Kameron, Dejvid Finčer i Žan-Pjer Žene. “Osmi putnik 2” (1986.), “Osmi putnik 3” (1992.), “Osmi putnik-Vaskrsnuće” (1997.), “Osmi putnik protiv Predatora” (2004.) “Osmi putnik protiv Predatora-Rekvijem” (2007.) i “Prometej” (2012.) su bile prejašnje epizode koje su vodile ka najnovijem izdanju serijala.  “Osmi putnik” je bilo antologijsko ostvarenje podžanra “horora tela”, koji je procvetao tokom 1970-tih, izražavajući ideje i vizije koje je čuveni kanadski reditelj Dejvid Kronenberg (“Muha”) okarakterisao kao “novo biće”, poništavajući granice između čoveka, mašina i vanzemaljaca. Istovremeno, “Osmi putnik” je predstavio omiljenu Skotovu preokupaciju sa stamenim, ali istovremeno i ranjivim ženskim heroinama, koju je kasnije šire elaborirao u njegovom drugom kultnom ostvarenju “Telma i Luiz” (1991.) Sa najnovijim poglavljem njegove franšize u dubokom svemiru, ser Ridli Skot nastavlja da zastrašuje gledaoce, koje nagoni na spontano povraćanje sa onom ljigavom kreaturom u obliku falusa koja se probija iz ljudske utrobe. Verovatno najgnusnije stvorenje u celokupnoj istoriji filma! Međutim, “Alien: Kovenant” nije samo puki horor-fest od kojeg vas podilaze žmarci.

Njegova centralna misterija je cerebralna zagonetka, baveći se egzistencijalističkim temama Postanka, korenima čoveka i aspektima ljudske prirode. Pored užasa, akcije i crnog humora kojeg donosi, ovaj film postavlja pitanja o životu i njegovim počecima i šta se dešava posle njega, u zagrobnom životu, ako on postoji. Filozofija i zabava zajedno! Događaji u “Kovenantu” započinju deceniju kasnije nakon “Prometeja” i 20 godina pre Riplijevog prvog “bliskog susreta treće vrste” sa zastrašujućim vanzemaljcima. Ovaj film predstavlja “povratak u budućnost” i čini koridor koji ultimativno vodi ka zatvaranju celog kruga i svom originalu iz 1979. godine. Ridli Skot već radi na nastavku “Kovenanta”, koji će biti zadnja karika u njegovom zadivljujućem horor-univerzumu. Prethodna poseta “alijenskom” ciklusu desila u “Prometeju”, koji se završio tako što je sluđeni “šef misije” android Dejvid i doslovno izgubio svoju glavu i završio u vreći koju je iz svemirskog broda iznela glavna junakinja Elizabet Šou (Numi Repejs). Scena u kojoj ona samu sebe podvrgava carskom rezu nadvisila je onu strahobalnu sekvencu pucanja grudi lika Džona Harta u “nostromovskom” “Osmom putniku”.

Ovoga puta, grupa svemirskih kolonista, predvođena kapetanom Bransonom (“vaskrsnuti” Džejms Franko), se obrela na brodu “Kovenant”, nazvanom po kovčegu koji je, po starom predanju, sadržavao dve kamene ploče na kojima su bile ispisane Deset zapovesti. Na svojoj dugoj odiseji, oni dobivaju “SOS” signal i otiskuju se na udaljenu planetu nastanjenu misterioznim Inženjerima, bledolikom, muskuloznom humanoidnim rasom, koje pamtimo iz “Prometeja”.  Kako to već biva u ovom serijalu, stvari počinju da se nekontrolisano odvijaju brzim tempom i članovi posade, nesvesni opasnosti, postaju žrtve gledaocima znanih kreatura-parazita, koje napadaju tako što se prvo zakače za lica svojih “domaćina”…

Ovaj film nosi u sebi elemente horora i trilera iz “Osmog putnika” ali i misaonu dubinu Prometeja”, dajući delimične odgovore na neka od brojnih “večnih pitanja”: ”Šta su ta užasna jaja? Ko i zašto bi mogao da stvori tako grozno biće-oružje? Izvrsni Majkl Fasbender se u “Kovenantu” pojavljuje u dvostrukoj ulozi androida Dejvida i Voltera, koji imaju različite “personalnosti”. Dejvid je stariji sintetički model, prototip programiran sa određenim ljudskim osobinama kao što su taština i ambicija, šo je na kraju izazvalo “kuršlus” u njegovoj glavi. Volter je nova, unapređena verzija, bez ljudskih karakteristika i emocija, nešto kao kibernetski Mr. Spok. Katerin Voterston, u ulozi eksperta za “terafikaciju” drugih planeta, nastavlja u “Kovenantu” niz jakih ženskih likova u Skotovim filmovima. Čak i njena kratka frizura neodoljivo podseća na Elen Ripli iz originala, koja je pre skoro 4 dekade u Holivudu započela borbu za jednakost polova u holivudskim filmovima. “Kovenant” je svojevrsni mikrokosmos, ogledalo ljudske rase prikazane kroz posadu kolonista. Sa svojim sofisticiranim vizuelnim pristupom “sajens-fikšnu”, Ridli Skot promišljeno govori o stanju ljudske rase, o našoj psihi, opsednutosti svemirom, našim nastojanjima, kao i strahovima da nešto što je strano raste u nama i izaziva jezu i tihu paranoju.  Njegovi filmovi (“oskarovski” “Gladijator”, 2000.) ne stare. Sa protokom godina oni su samo bolji!

Bojan Ž. Bosiljčić
Novine Toronto, broj 
1509
Toronto 
26. Maj 2017.