Hronično odsustvo informacija o raspolaganju javnim resursima

Šabić, koji je i bivši poverenik za informacije, je rekao agenciji Beta da je "uskraćivanje informacije o razlozima ove akcije, uz neformalna objašnjenja "nismo u obavezi dok postupak traje" ili "to je tajna" kršenje Zakona o pristupu informacijama".

"Ako zaista smatra da postoje razlozi da uskrati informacije Uprava je dužna da donese rešenje o odbijanju zahteva, navede i obrazloži zakonske razloge i pouku o pravnom leku da bi po žalbi Poverenik za informacije proverio osnovanost" rekao je on.

Šabić smatra da je važno da se to ne odlaže "jer i sama ideja o sumnji da se pranjem novca ili finansiranjem terorizma bave oba nacionalna udruženja novinara i niz dobitnika uglednih međunarodnih priznanja deluje sasvim neverovatno i snažno asocira na maltretman s ciljem zastrašivanja usled čega cela akcija i u međunarodnim relacijama ozbiljno šteti inače narušenom ugledu zemlje".

"Ovakav tretman novinara i istraživača posebno je nedopustiv u kontekstu sve učestalijih drastičnih primera kršenja prava javnosti. Očita rastuća netransparentnosti u radu vlasti posebno zabrinjava u vezi sa raspolaganjima javnim novcem i dobrima. Nju je moguće je ilustrovati mnoštvom primera a lako i sa samo par", dodao je on.

"Svež i sasvim bizaran primer je cena spomenika Stefanu Nemanji. Proglašavanje ove informacije "tajnom" je nešto bez presedana i u međunarodnim relacijama a predstavlja kršenje i Zakona o tajnosti podataka i Zakona o slobodnom pristupu informacijama i Zakona o budžetskom sistemu", naveo je Šabić.

"Uskraćivanje finansijske informacije javnosti bi, samo eventualno, moglo biti opravdano razlozima odbrane, nacinalne bezbednosti i međunarodnih odnosa ali svaki pokušaj da se cena spomenika podvede pod neki od ovih razloga je zaista, najblaže rečeno, neozbiljan", rekao je Šabić.

Po njegovom mišljenju, isto važi i za proglašavanje "tajnom" informacija o rashodima za nabavke opreme i lekova tokom epidemije korone, gde ej reč "o veoma velikim iznosima, o stotinama miliona evra".

"Svojevremeno je premijerka Brnabić na zahteve novinara da dobiju te informacije odgovorila grubim diskvalifikacijama da je reč o "ljudima koji ne misle dobro Srbiji" ali je bar obećala da će "čim bude ukinuto vanredno stanje" Vlada "položiti račun za svaki dinar". Vanredno stanje je ukinuto pre više meseci a izveštaja nema", dodao je on.

Šabić je ocenio da "vlast održava i hronično odsustvo informacija o izuzetno krupnim raspolaganjima javnim resursima - Beograd na vodi, ugovor HPK Inženering - Smederevo, ugovor o koncesiji aerodroma u Beogradu, Krušik, Telekom, itd. da ne nabrajamo u nedogled".

"Zato Srbija u borbi protiv korupcije više i ne "tapka u mestu" već nazaduje. Na poslednjem Globalnom indeksu percepcije korupcije prvi put posle 2006. godine našla se u donjem delu svetske liste. Sa žalosnim indeksom od 39 poena (od 0 do 100) zaostaje četiri poena za svetskim prosekom a 27 poena za prosekom zapadnih zemalja, članica EU, a od ukupno 53 države Evrope samo 5 njih je lošije ocenjeno. Nastavi li se sa nedopustivom praksom tajnosti i maltretiranje stvarnih boraca protiv korupcije sledeći rezultati biće izvesno i gori, sa odgovarajućim žalosnim konsekvencama po interese države i građana", rekao je Šabić.

 

 

Beta
Novine Toronto, broj 
1620
Toronto 
08. Septembar 2020.