Zafranović predstavio projekat za film Deca Kozare

Reditelj Lordan Zafranović predstavio je u Banjaluci projekat "Deca Kozare".Radi se o filmu, čije bi on bio reditelj, a za koji je scenario napisai Arsen Diklića.

Film bi se snimao uglavnom na prostoru Republike Srpske, u koprodukciji Srbije, Republike Srpske, Hrvatske i Češke, a snimanje bi trebalo da započne na proleće 2022. godine, a okončano tokom 2023.

Scenario je napisan na osnovi istinite priče o sudbini desetina hiljada dece s područja Kozare, koja su tokom Drugog svjetskog rata odvedena u logore smrti u tadašnjoj fašističkoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.

Centralna nit filma je, kako je navedeno, sudbina troje dece, sestre Rade i njene braće Mićka i malog Gojka, koji su u leto 1942. godine sa majkom Smiljanom bežali od fašista dubičkom cestom.

Oni su, zajedno sa stotinama ostalih izgnanika, završili u sabirnom centru broj 3, logoru Stara Gradiška.

Ovaj scenario, čija se radnja proteže sve do 1945. godine, pre tri i po decenije Diklić je ustupio Zafranoviću, ali do realizacije filma tada nije došlo.

"Ukratko, Arsen Diklić i ja smo to radili osamdesetih godina, negde pri kraju i pokušali smo to isfinansirati. Međutim, došlo je do rata i to se raspalo. Ja sam emigrirao u Pariz, pa onda u Beč, iza Beča u Prag, gđe sam studirao", kazao je Zafranović u Većnici Banskog dvora u Banjaluci.

On je rekao da je snimio dokumentarni film "Krv i pepeo Jasenovca", navodeći da taj "nije naišao na razumijevanje ni Srbije ni Hrvatske".

"Srbi nisu bili zadovoljni, jer su tražili da stavim milion žrtava na kraju filma, a ja do tog broja nisam došao. Taj broj, po mom mišljenju, nikada nije bio bitan. S druge strane, to je za Hrvatsku tabu tema i Hrvati ga nikada nisu hteli", kazao je on.

Prema njegovim rečima, taj film je ipak prikazan na festivalu u Beogradu, gde je dobio Gran pri i bio je kandidat za 'Oskara' u dokumentarnom filmu dužem od 30 minuta.

"Ipak, tadašnji ministar spoljnih poslova iz Hrvatske Josip Vrhovec je naredio da se film vrati i on je skinut s nominacije za Oscara", naveo je Zafranović.

Reditelj Lordan Zafranović izjavio je da je deo savremene poruke njegovog budućeg filma "Đeca Kozare" da u ratu, u igri velikih, najviše stradaju mali i nemoćni, civili a naročito deca, kao i da je taj film krik protiv zla da se ono više ne ponovi.

"Moram najpre da vam kažem: od mene niko nije naručio film. To znači da sam ga ja sam sebi naručio jer sam smatrao da ovaj novi izbjeglički val i ratovi koji se vode i danas, najviše doprinose da stradaju nevini, a to su đeca", rekao je Zafranović, za novi broj nedeljnika NIN.

On je rekao da "nikada neće zaboraviti svoj prvi susret sa Jasenovcem u njihovom centru" i da "nikada neće zaboraviti ni sliku mrtvog dečaka izbjeglice kojega je izbacilo more na plaži jednog italijanskog otočića".

"I mislim da mi je to, manje više, bilo povod da aktueliziram scenario Arsena Diklića i da ga prenesem sa osnovnom idejom: u ratu, u igri velikih, najviše stradaju mali i nemoćni, civili, a naročito deca. Mislim da je to dio savremene poruke ovog filma", rekao je Zafranović.

Na pitanje zar nema strah da radi film s obzirom na to da se jedan film ("Dara iz Jasenovca") sa istom temom upravo prikazuje, odgovorio je: "Nemam ja nikave veze sa time niti ću taj film gledati".

"Nemam ja za to ni nerava ni potrebe. U cijeloj toj priči samo pravnici imaju da rade svoj posao. Ako je nešto preuzeto iz Diklićevog scenarija, na to će reagirati porodica Diklić", rekao je zafranović.

Kako je istakao, njegov posao sada je veoma odgovoran, da prenese u film "Đeca Kozare sve ono što ume i može.

"Iza mene je ogromno iskustvo a preda mnom velika odgovornost da to bude film koji će prepoznati cijeli svijet i koji će imati određenog ođeka kao krik protiv zla da se ono više nikad ne ponovi", rekao je Zafranović.

Reditelja Lordana Zafranovića u svom kabinetu je primio je predsedavajući i srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik.

Beta
Novine Toronto, broj 
1664
Toronto 
05. Mart 2021.