Hrvatska zahvaljujući rastu dohotka i kupovne moći hvata priključak s razvijenijim članicama Evropske unije (EU), dok Crna Gora, uprkos rekordnom rastu prosečne plate, i dalje nema preciznu sliku životnog standarda.
Forbes magazin je analizirao koliko je Hrvatska, kao prvi sused Crne Gore i posljednja članica EU zaista bliža proseku Unije prema podacima Eurostata, a gde se na toj mapi nalazi Crna Gora, koja se nada članstvu u EU za nekoliko godina.
Zahvaljujući snažnom rastu realnih dohodaka, Hrvatska se u posljednjih nekoliko godina sve više približava proseku EU. Prema podacima Eurostata, median ekivalentnog neto dohotka u Hrvatskoj, odnosno visina zarade na godišnjem nivou, iznosi oko 12.344 eura po članu domaćinstva, što je oko 57% evropskog proseka.
Kada se taj dohodak prilagodi kupovnoj moći, Hrvatska dostiže 76% proseka EU, a realne plate u 2025. poraste su više od 7%.
Zahvaljujući tome, Hrvatska domaćinstva danas imaju veću kupovnu moć od, na primer, grčkih ili portugalskih.
Kako stoje stvari u Crnoj Gori?
Prema podacima Eurostata, prosečna neto plata u 2025. godini iznosila je oko 1.014 eura, dok je bruto plata dostigla 1.208 eura. To je rast od gotovo 18% u odnosu na prošlu godinu, a kada se oduzme inflacija, realni rast plata iznosi oko 12,6%.
Međutim, za razliku od Hrvatske, Crna Gora još nema objavljen median dohotka domaćinstva, pokazatelj koji realnije odražava standard prosečnog građanina.
Ekonomisti upozoravaju da prosek može zavarati jer visoke zarade manjeg broja zaposlenih znatno podižu aritmetičku sredinu. Zvaničnici često ističu da Crna Gora ima najveću prosečnu zaradu u regionu, ali međunarodne institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) upozoravaju da je rast plata praćen inflacijom i fiskalnim pritiscima. Podsećaju i da je za trajni rast standarda ključna veća produktivnost, a ne samo nominalni rast zarada.
Da zaključimo, i Hrvatska i Crna Gora beleže rast plata i dohodaka, ali dok Hrvatska već hvata priključak sa evropskim prosekom, Crna Gora još gradi statističku i ekonomsku osnovu da taj napredak realno izmeri.
Put ka evropskom standardu vodi preko jačanja produktivnosti većeg izvoza i preciznijeg praćenja stvarnih prihoda domaćinstava. Dakle, rast plata se oseća, ali pitanje je koliko traje i koliko zaista znači za životni standard.
Danijela Lasica
