
Globalna kriza, podstaknuta ratom na Bliskom istoku i poremećajima u snabdevanju nafte, počinje ozbiljno da menja planove putnika širom sveta.Cene avionskih karata ostaće visoke, a profiti avio-kompanija pod pritiskom.
Poremećaji u isporukama goriva iz zemalja Persijskog zaliva kroz Ormuski moreuz podižu troškove i povećavaju rizik od nestašica upravo uoči početka turističke sezone. Cena kerozina više je nego udvostručena, a gorivo čini i do 40 odsto cene avionske karte.
Sama Evropska unija ne proizvodi dovoljno avionskog goriva da zadovolji domaću potražnju, a njeni rafinerijski kapaciteti mogu da pokriju tek 70 odsto potreba avio-kompanija. Svaki dugotrajniji prekid tankerskog saobraćaja kroz moreuz mogao bi da ostavi avio-kompanije na cedilu.
"Evropa je kapacitete prerade nafte u poslednjih nekoliko godina i sve više zavisi od uvoza što je čini ranjivom na globalne krize“, kazao je energetski stručnjak Tjeri Bros.
"Situacija je već sada ozbiljna"
Evropski poverenik za energetiku Den Jorgensen nedavno je upozorio da je situacija već sada vrlo ozbiljna i da će mnogi građani možda morati da promene svoje planove za odmor.
"Nažalost, vrlo je verovatno da će mnogima godišnji odmori biti pogođeni, bilo otkazivanjem letova ili vrlo, vrlo skupim kartama. Čak i ako učinimo sve što možemo, ako goriva za avione nema, onda ga jednostavno nema", rekao je za Skaj Njuz.
Prema njegovim rečima, trenutno se radi pre svega o krizi cena, ali postoji realna opasnost da se ona pretvori u krizu snabdevanja. Međunarodna agencija za energiju već je upozorila da bi do ozbiljnih problema u snabdevanju moglo doći u narednih pet do šest nedelja. Čak i u slučaju brzog smirivanja sukoba, posledice će se osećati dugo.
"Čak i ako bi sutra zavladao mir i Ormuski moreuz bio otvoren, mislim da bismo izbegli najgore, ali i u najboljem scenariju kriza cena će trajati još neko vreme", rekao je Jorgensen.
Veliki prevoznici već pokušavaju da smanje udar. Procene pokazuju da je samo u maju globalni kapacitet smanjen za oko dva odsto, odnosno hiljade letova manje nego planirano. Kako je saopštila kompanija za avio-analitiku "Cirium", dva miliona avionskih sedišta uklonjeno iz globalnih rasporeda letova u maju, pošto avio-kompanije smanjuju kapacitete, a samo u maju je širom sveta planirano oko 13.000 letova manje.
Otkazivanja letova zbog cene kerozina
Najveći udar očekuje se kod niskotarifnih aviokompanija, koje posluju s malim maržama, pa su već primorane da povećaju cene i otkazuju manje isplative letove. Zbog toga, niskotarifna aviokompanija Transavia ove sedmice najavila je prva otkazivanja letova u maju i junu, navodeći nagli rast cena kerozina, široko korišćenog avionskog goriva, preneo je list "Kapital".
Transavia je tako postala poslednja u nizu aviokompanija, nakon Rajanera i Volotea, koja je najavila otkazivanje dela evropskih letova u maju i junu.
Nemačka Lufthanza, s druge strane, već najavljuje poskupljenja karata, smanjenje broja letova i optimizaciju ruta. Ova aviokompanija je, takođe, najavila ukidanje čak 20.000 kratkih letova tokom leta, uz obrazloženje da su mnoge rute postale “neprofitabilne” zbog naglog rasta cena goriva.
Ipak, uprkos dramatičnim naslovima, ovo ne znači da je letovanje u Evropi otkazano. Ono što se menja jeste cena i pouzdanost, pa putnici mogu očekivati skuplje karte, ređe polaske i veću verovatnoću promena u poslednjem trenutku. Upravo zbog ovoga vlasti evropskih zemalja već su krenule da apeluju na putnike da što pre obezbede svoje karte kako ne bi ostali bez letovanja.
Španski ministar industrije i turizma Hordi Hereu pozvao je turiste da kupe avionske karte što je pre moguće, kako bi izbegli rizik da poskupe zbog rasta cena nafte.
Hereu je za španski list Ekspansion kazao da bi, nakon što je prošle godine Španiju posetilo rekordnih 97 miliona turista, ta zemlja mogla da održi sličan tempo rasta ove godine, ali da viši troškovi goriva prete da povećaju cene avionskih karata i utiču na dolazak turista, prenosi Rojters.
"Ono što preporučujemo je da ljudi kupe karte sada jer je istina da (avio-kompanije) trenutno koriste kerozin koji je kupljen pre nekog vremena, i stoga postoji element fluktuacija cena. Već je jasno da su cene porasle i to bi moglo da utiče na potražnju", rekao je ministar.
EES sistem i putovanja
Ipak, ovog leta za putnike iz Srbije gorivo nije jedini problem. Na brojnim evropskim aerodromima već su zabeležene višesatne gužve, posebno tokom pojačanog letnjeg saobraćaja i uvođenja novog sistema EES.
Duga čekanja na pasoškoj kontroli dovode do propuštenih letova i poremećenih konekcija, dok su dodatni problemi nastali zbog tehničkih poteškoća biometrijskih sistema i nedostatka osoblja koje treba da obradi povećan broj putnika.
Aerodromske vlasti i turistički operateri upozoravaju da je ceo sistem već u prvim mesecima izazvao operativna zagušenja koja nisu bila u potpunosti predviđena. Zbog takvih gužvi, pojedine zemlje Šengen zone uvode fleksibilnija pravila kako bi se ublažio pritisak na granicama i aerodromima, što otvara pitanje mogućih prilagođavanja ili odlaganja primene sistema koji je tek stupio na snagu.
Za građane Srbije, međutim, stigle su i lepe vesti iz Grčke. Od 1. juna do 30. avgusta EES sistem bi, prema najavama, trebalo da bude delimično prilagođen za građane Srbije, uz primenu u noćnim satima i bez značajnog uticaja na gužve, potvrdila je generalna konzulka Srbije u Solunu Jelena Vujić Obradović za Prvu televiziju.
Obradović je istakla da Grčka najverovatnije neće zvanično suspendovati novi sistem ulaska u Evropsku uniju za građane Srbije, ali da se očekuje njegova obustava tokom leta, kako bi se izbegle velike gužve na granicama. Grčka je već obustavila primenu EES sistema za turiste koji dolaze iz Velike Britanije.
Stručnjaci očekuju da bi sličan pristup mogli da primene i drugi južni članovi Šengen zone, poput Italije i Portugalije, kako bi se ublažili pritisci u vrhuncu turističke sezone.
Prethodno su pojedine države odlučile su da privremeno ublaže ili pauziraju primenu novih biometrijskih procedura Švajcarska je poslednja u nizu koja je suspendovala primenu novih kontrola za britanske putnike, dok su Nemačka i Francuska uvele fleksibilniji ili delimično pauziran režim na prelazima, a Španija i Italija ublažile mere na aerodromima sa najvećim pritiskom putnika.
U cilju smanjenja gužvi i ubrzanja procedura na granicama, Evropska unija paralelno razvija i mobilnu aplikaciju "Travel to Europe", koja bi trebalo da bude deo šireg plana digitalizacije ulaska u Šengen zonu, zbog sistema EES i novog Evropskog sistema za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja ( ETIAS).
Aplikacija omogućava putnicima da unapred unesu podatke iz pasoša, fotografiju i osnovna pitanja, nakon čega dobijaju elektronski kod odobrenja, što bi trebalo da skrati vreme zadržavanja na granici. Iako je trenutno dostupna samo u Švedskoj i Portugalu, plan je da se proširi i na druge zemlje EU, uključujući Grčku, Španiju i Francusku, naročito uoči letnje sezone kada su pritisci na granicama najveći.






