Iran priprema zakon kojim bi kontakt sa stranim medijima mogao postati krivično delo

Iran priprema zakon kojim bi kontakt građana sa stranim medijima i organizacijama mogao biti proglašen krivičnim delom, što organizacije za ljudska prava ocenjuju kao pokušaj vlasti da dodatno ograniči protok informacija i izoluje društvo, prenosi britanski Gardijan.

Predlog zakona, o kojem iranski poslanici raspravljaju ovog meseca, mogao bi da obuhvati novinare, istraživače i građane koji razgovaraju sa stranim medijima, kao i slanje fotografija ili drugih materijala tim organizacijama, prenosi Gardijan.

Iranski advokat za ljudska prava Moein Hazajeli rekao je da bi za takve kontakte mogla biti izrečena kazna od šest meseci do dve godine zatvora, ukoliko prethodno nisu prijavljeni Ministarstvu obaveštajnih poslova.

Prema njegovim rečima, odredbe se ne bi odnosile samo na medije iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Izraela, već na kontakte sa stranim medijima u bilo kojoj zemlji. Zakon bi mogao da obuhvati i društvene mreže za koje iranske vlasti smatraju da ih finansira neka druga država, poput Instagrama i Iksa.

Predlog dolazi u vreme pojačanog pritiska vlasti na novinare i druge osobe koje izveštavaju o događajima u Iranu. Među poslednjim slučajevima je iranska fotografkinja Jalda Moajeri, koja je ovog meseca u Teheranu u odsustvu osuđena na 15 godina zatvora zbog dokumentovanja rata između SAD i Izraela protiv Irana.

Moajeri, koja je gotovo dve decenije izveštavala o protestima i društvenim prilikama u Iranu, rekla je Gardijanu da je optužena za medijske aktivnosti kojima je, prema presudi, pomagala i jačala pozicije SAD i Izraela.

Ona je odbacila takve optužbe i navela da je tokom karijere bila kritična i prema Izraelu i prema američkoj politici. Bahar Gandehari iz Centra za ljudska prava u Iranu ocenio je da predložene mere predstavljaju širi pokušaj vlasti da ograniče slobodan protok informacija i kontakte iranskih građana sa međunarodnom zajednicom.

Moajeri je prethodno bila uhapšena tokom protesta 2022. godine i osuđena na osam godina zatvora, ali je kasnije obuhvaćena amnestijom. Sada strahuje da bi nova presuda mogla biti izvršena. Prema oceni advokata Hazajelija, predložene mere mogle bi Iran približiti modelu društva sa veoma ograničenim kontaktima sa spoljnim svetom.

.N.T.
Novine Toronto, broj 
2112
Toronto 
28. Avgust 2026.