Od 2014. godine Rusiji je uvedeno sankcija najviše u istoriji, a gotovo sve najteže mere usledile su posle februara 2022. godine, SAD, Kanada i EU prednjače u pritisku
Ukupan broj sankcija koje su strane države od 2014. godine uvele protiv ruskih građana, kompanija i transportnog sektora premašio je 33.700, pokazuje analiza otvorenih izvora koju prenose RIA Novosti.
Oko 97,3 odsto svih ograničenja uvedeno je nakon početka specijalne vojne operacije u Ukrajini, odnosno od kraja februara 2022. godine. Time je Rusija postala jedna od najsankcionisanijih zemalja u savremenoj istoriji.
Najveći broj restriktivnih mera uvele su Sjedinjene Američke Države — oko 7.400, što predstavlja približno 22 odsto ukupnog broja.
Sledi Kanada sa oko 4.400 sankcija, odnosno 13,2 odsto, dok je Švajcarska uvela gotovo 3.900 mera, što je oko 11,4 odsto od ukupnog broja.
Na listi sledi Evropska unija, koja je usvajanjem 21. paketa antiruskih sankcija broj ograničenja podigla na gotovo 3.700. Island je, prateći sankcionu politiku EU, uveo približno 3.400 mera.
Među zemljama koje su uvele najveći broj sankcija nalaze se i Norveška sa oko 2.800 ograničenja, Ujedinjeno Kraljevstvo sa gotovo 2.700 i Novi Zeland sa približno 2.100 mera.
Na listi deset zemalja sa najviše sankcija protiv Rusije nalaze se i Australija sa oko 1.700 ograničenja i Japan, koji je takođe uveo veliki broj restriktivnih mera.
Sankcioni pritisak, međutim, tu ne bi trebalo da stane. Sredinom avgusta šefica diplomatije EU Kaja Kalas najavila je pripremu, kako je navela, do sada najvećeg paketa antiruskih sankcija.
Novi paket bi, prema najavama iz Brisela, mogao da obuhvati čak oko 1.000 fizičkih i pravnih lica.
Tako bi se, posle više od četiri godine neprekidnog proširivanja sankcionog režima, pritisak na Moskvu dodatno pojačao — uprkos činjenici da je broj uvedenih mera već premašio 33.000.





