
Evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis priznao je da u Evropskoj uniji postoji zamor posle gotovo pet godina sukoba u Ukrajini, u trenutku kada su se među članicama ponovo ispoljile razlike oko nastavka i načina sprovođenja sankcija protiv Rusije.
„Razumljivo je da postoji izvestan zamor posle gotovo pet godina rata“, rekao je Dombrovskis u intervjuu za „Juraktiv“, istovremeno pozivajući članice EU da ne popuštaju u pritisku na Moskvu.
Njegova izjava usledila je posle dogovora unutar EU da se sankcije protiv više od 3.000 fizičkih i pravnih lica produže za još tri godine, do 22. septembra 2029, dok su istovremeno sa liste skinuta pojedina imena. Savet EU zvanično je potvrdio da su restriktivne mere produžene za 36 meseci.
Među onima čije sankcije nisu obnovljene nalaze se ruski biznismeni Ališer Usmanov i Mihail Fridman, kao i nekadašnji rektor Krimskog federalnog univerziteta Andrej Falalejev. Sa liste je uklonjena i kompanija „Redbird Corporate Services Ltd“, kao i tri preminule osobe, pokazuje objavljena uredba Saveta EU.
Prema Rojtersu, skidanje Usmanova i Fridmana sa liste bilo je deo kompromisa kojim je omogućeno produženje sankcija za ostale osobe i subjekte. Francuska je insistirala na uklanjanju Usmanova, dok je Luksemburg podržao ukidanje mera Fridmanu. Letonija se tome u početku protivila, ali je na kraju odustala od blokade dogovora.
Dombrovskis je, govoreći o sve vidljivijim teškoćama u postizanju saglasnosti među članicama, priznao i da se pravilo jednoglasnosti prilikom usvajanja sankcija ne može jednostavno ukinuti.
Na pitanje da li bi EU mogla da pređe na odlučivanje kvalifikovanom većinom, što su ranije zagovarali Nemačka i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, Dombrovskis je rekao da takva promena „nije neposredno dostupna“.
Za nju bi, objasnio je, bilo neophodno menjati osnivačke ugovore Evropske unije, a upravo bi za takvu izmenu ponovo bila potrebna jednoglasna saglasnost svih 27 država članica.
Poslednji dogovor tako je, posle višednevnih sporenja, istovremeno produžio najveći deo sankcionog režima do 2029. godine i pokazao koliko je sve složenije održavati potpunu saglasnost članica o pojedinačnim imenima na sankcionim listama.





