Može li talas iz Srbije da se prelije i na BiH?

Toronto, 
20. November 2026.
Novine Toronto, broj 
2136

Bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit smatra da su političke promene u Srbiji smanjile izglede za secesiju Republike Srpske. Istovremeno upozorava da je Bosna i Hercegovina i dalje veoma daleko od članstva u EU.

Tokom meseca u kojem se obeležava godišnjica parafiranja Dejtonskog sporazuma, Evropska akademija u Berlinu organizovala je diskusiju pod nazivom „Dejton i njegove posledice: Evropska mirovna arhitektura na Zapadnom Balkanu“.

Događaj je bio fokusiran na trenutnu situaciju u Bosni i Hercegovini – u svetlu nedavno održanih izbora u toj zemlji – kao i na nova dešavanja u susednoj Srbiji i potencijalni uticaj koji bi promena vlasti u Beogradu mogla imati na odnose između Sarajeva i Banjaluke.

Kristijan Šmit sada govori otvoreno

Kristijan Šmit, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, bio je glavni govornik na toj diskusiji, koja je održana u „Evropskoj kući“ – nemačkom predstavništvu evropskih institucija, smeštenom u blizini Brandenburške kapije.

Sada u Berlinu, i očigledno bez tereta svoje nekadašnje funkcije, taj političar iz redova bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) otvoreno je govorio o situaciji u zemlji u kojoj je proveo poslednjih nekoliko godina, pre nego što je ovog leta, pod pritiskom, napustio tu dužnost.

Šmit je napomenuo da je Bosna i Hercegovina daleko od bilo kakvog ozbiljnog napretka ka pristupanju Evropskoj uniji, ukazujući na najnoviji izveštaj Evropske komisije koji daje veoma nepovoljnu sliku o toj zemlji-kandidatu. Međutim, za Šmita je još upečatljiviji bio izveštaj Ujedinjenih nacija, objavljen u vezi sa produženjem misije EUFOR Altea, u kojem se zaključuje da je prisustvo međunarodnih oružanih snaga i dalje neophodno za održavanje mira.

„Nijedna zemlja ne može postati članica Evropske unije ako UN utvrde da ona predstavlja pretnju po međunarodni mir“, ukazao je Šmit.

Smanjena mogućnost secesije

Šmit je posvetio značajnu pažnju izborima u susednoj Srbiji i njihovom potencijalnom uticaju na Bosnu i Hercegovinu. On smatra da je jedno od najopasnijih pitanja za budućnost te zemlje – potencijalna secesija Republike Srpske – sada postalo manje verovatno.

„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ipak, smatram da su se smanjile mogućnosti za ostvarivanje političkih ciljeva putem teme secesije”, rekao je Šmit u intervjuu za DW.

Napomenuo je da je postojao značajan rizik od održavanja referenduma o otcepljenju Republike Srpske već sledeće godine, mada je dodao da on lično ne veruje da bi stanovništvo Republike Srpske podržalo takvu inicijativu.

Na pitanje da li bi u BiH moglo da dođe do političke promene slične onoj koja je viđena u Srbiji, Šmit je izrazio skepticizam.

„Srbija ima znatno snažnije civilno društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti“, izjavio je Šmit.

„Treća fioka“

Tokom diskusije koja je usledila nakon Šmitovog obraćanja, Nils fon Redeker – šef odeljenja za Zapadni Balkan u nemačkom Saveznom ministarstvu spoljnih poslova – nije krio činjenicu da je Bosna i Hercegovina među zemljama-kandidatima koje su najdalje od pristupanja EU.

„Imamo zemlje koje se nalaze u ’prvoj fioci’ procesa proširenja, kao što je Crna Gora. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj fioci – ona je u trećoj“, rekao je Fon Redeker.

Tokom diskusije, ambasador Bosne i Hercegovine u Nemačkoj, Damir Arnaut, ukazao je na opasnost od blokada koje sprovode političari koji imaju koristi od toga što BiH ne sprovodi reforme i ne usklađuje svoje zakonodavstvo sa evropskim standardima.

„Mnogi od njih ne žele EU, jer bi se u tom scenariju morali suočiti sa istragama, a možda bi čak završili i u zatvoru“, rekao je Arnaut.

Na kraju diskusije, prisutne je najviše interesovala budućnost saobraćajnog povezivanja Bosne i Hercegovine sa ostatkom Evrope, kao i projekti koji bi podstakli trajno pomirenje unutar zemlje.

Nenad Krajcer/DW