Iscurilo 15 miliona tajnih dokumenata najveće nemačke banke

Otkriveni tajni poslovi sa ruskim oligarsima, Trampom i Epstajnom.

 Analiza više od 15 miliona internih dokumenata otkrila je poslovanje sa rizičnim klijentima.

  Unutrašnja upozorenja su često ignorisana, a banka je do skoro planirala proširenje poslovanja u Rusiji, iako su advokati i stručnjaci upozoravali na rizike.

Najveća nemačka banka Dojče Bank ponovo se suočava sa optužbama zbog sumnjivih poslovnih praksi. Radi se o poslovanju sa klijentima čije je delovanje pravno upitno, nedovoljnom sprovođenju mera za sprečavanje pranja novca i višegodišnjim propustima u internim kontrolama.

Nekoliko medija objavilo je da su analizirali više od 15 miliona internih dokumenata frankfurtske kompanije koja je deo berzanskog indeksa DAX. U dokumentima, koje su dvojici novinara iz Indije i Južnoafričke Republike dostavile nepoznate osobe, bilo je više od devet miliona elektronskih poruka, kao i izveštaja, prezentacija i kalendarskih zapisa. U analizi su, između ostalih, učestvovali novinari nemačkog nedeljnika Spiegel, nemačkog javnog servisa ZDF, američkog lista "New York Times" i britanskog "Financial Times".

Predsednik Upravnog odbora Dojče Banke Christian Sewing priznao je greške. "Gledajući unazad, uvek se može reći da su se u određenom trenutku prioriteti možda mogli postaviti drugačije", izjavio je za list "Handelsblatt". "Nisam bezgrešan." Prilikom provere klijenata, kako je rekao, bilo mu je stalo do efikasnosti. "To ne znači da sam želeo da zanemarim rizike."

Predsednik Nadzornog odbora Alexander Wynaendts stao je u Sewingovu odbranu: "Od početka mog mandata nije bilo nijedne odluke Christiana Sewinga koja bi mi dala povoda za zabrinutost", izjavio je. "U aktuelnim medijskim izveštajima ne vidimo nikakva nova saznanja."

Spisak 200 najbogatijih Rusa

Nemački Spiegel izveštava o obrascima koji su se ponavljali. Tako su interna upozorenja i izražene zabrinutosti jednostavno ignorisani kako bi se nastavilo sa problematičnim poslovima ili uspostavljali novi poslovni odnosi sa klijentima.

Dokumentovano je, na primer, kako je finansijska institucija nastojala da privuče ruske oligarhe kao klijente i kako je želela da proširi svoje poslovanje u Rusiji još neposredno pre početka rata u Ukrajini. Prema tim izveštajima, Dojče Bank je krajem 2020. planirala da poveća prihode od poslovanja sa bogatim ruskim klijentima sa 28 miliona na 50 miliona evra do 2023. godine.

Osnova za to bila je nova strategija za Rusiju, koja je Upravi predstavljena u decembru 2020, izvestio je Spiegel. Banka je u tu svrhu, između ostalog, sastavila spisak 200 najbogatijih Rusa.

Od tog plana se nije odustalo iako su advokati njujorškog finansijskog regulatora u septembru 2020. preporučili da Dojče Bank ozbiljno razmotri povlačenje iz Rusije. I interni stručnjaci za finansijski kriminal upozoravali su na značajne rizike.

Nakon ruskog napada na Ukrajinu u septembru 2022. ova banka se, kao i druge kreditne institucije, našla pod pritiskom zbog poslovanja sa Rusijom. Sewing je isprva izjavio da bi potpuno povlačenje bilo u suprotnosti sa vrednostima banke. Međutim, već sledećeg dana finansijska institucija ipak je najavila povlačenje iz Rusije. Taj proces do danas nije u potpunosti završen.

Sporni poreski modeli za imućne klijente

Dokumenti su sadržali i detalje o poslovanju sa seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, kao i o ranijim transakcijama sa sadašnjim američkim predsednikom Donaldom Trampom. Njegovu poresku dokumentaciju banka je navodno greškom poslala bez oznake tajnosti 2017. godine.

"To nisu smeli da urade", izjavio je Tramp u Manili odgovarajući na pitanje o tom događaju. "Nezakonito je činiti tako nešto." Predstavnik udruženja za zaštitu akcionara izjavio je da se, s obzirom na količinu podataka koji su dospeli van banke, postavlja i pitanje odgovornosti Uprave.

Dokumenti bi takođe trebalo da dokažu da je banka za imućne klijente osmišljavala sporne poreske modele i na koji način je to činila. Osim toga, pružaju uvid u poslove sa oružjem sa državama čije je delovanje problematično, angažman banke za klijente iz industrijskih sektora štetnih za klimu, kao i nastavak vođenja donatorskih računa stranke Alternativa za Nemačku (AfD) uprkos internom protivljenju.

Šta se dešava sa promenom korporativne culture

Iako Dojče Bank demonstrativno pokazuje smirenost, podaci koji su sada izašli na videlo mogli bi ipak da sadrže potencijalno vrlo neugodne informacije.

Poslednjih godina frankfurtska banka više puta je optuživana za upitno, pa čak i kriminalno ponašanje, a bila je upletena u brojne sudske postupke. Podaci koji su sada dostupni mogli bi baciti novo svetlo i na te ranije postupke.

Banka ne osporava autentičnost dokumenata koji su dosad objavljeni, ali je objasnila da se događaji koji su trenutno u centru medijskog izveštavanja "u nekim slučajevima sežu čak dve decenije unazad". I ističe da se pod vođstvom predsednika Uprave grupe Christiana Sewinga, koji je na toj funkciji od 2018. godine, banka nije samo temeljno promenila, već je od 2019. do 2025. uložila sedam milijardi evra u poboljšanje internih kontrola. Uprkos tome, državno tužilaštvo je više puta sprovodilo pretrese u Dojče Banci u vezi sa optužbama za pranje novca, kao na primer i u okviru afere "Panama Papers".

Savezni ministar finansija Lars Klingbeil izjavio je da će regulatorna tela pažljivo ispitati slučaj. Dojče Bank sada mora uz potpunu transparentnost da razjasni kako je otklonila propuste i nedostatke u internim kontrolama, rekao je ministar.

Prve reakcije tržišta

Objava o curenju podataka u utorak je uticala i na berze. Vrednost akcija banke pala je i do 6,2 odsto, na privremenih 30,88 evra, čime su postale ubedljivo najveći gubitnik u indeksu DAX.

"Kratkoročno gledano, ova otkrića nisu nimalo korisna za vrednost akcije", izjavio je Jochen Stanzl, glavni tržišni analitičar Consorsbanke, za novinsku agenciju Reuters. "Prva reakcija investitora u uslovima neizvesnosti jeste prodaja, a ovaj slučaj nije izuzetak."

Ali trenutno nije moguće predvideti kako će se izveštavanje dalje razvijati i "da li će iz pojedinih informacija koje su sada pomenute proizaći dodatni pravni ili regulatorni rizici za banku", nastavio je Stanzl.

Banka umanjuje značaj slučaja i izjavila je da ne očekuje značajnije finansijske posledice zbog curenja podataka. U svom saopštenju navodi da predmetni događaji "sežu mnogo godina unazad", da su tada već bili ispitani i da je banka blisko sarađivala sa regulatornim telima. Pod vođstvom predsednika Uprave Christiana Sewinga banka je prošla "temeljnu transformaciju", saopštila je finansijska institucija.

.N.T.
Novine Toronto, broj 
2136
Toronto 
20. November 2026.