BLIC VESTI

Toronto, 
16. Oktobar 2020.
Novine Toronto, broj 
1630

Izdavači gimnazijama u Srbiji poklanjaju digitalne udžbenike

 - Izdavači će gimnazijama pokloniti digitalne udžbenike vrednosti veće od 60 miliona dinara u nastavku uvođenja savremenih informacionih tehnologija u obrazovanje,saopštilo jedanasMinistarstvo prosvete Srbije.

Počev od 15. oktobra, svi digitalni udžbenici za prvi razred gimnazije biće dostupni i nastavnicima i učenicima do kraja školske godine, najavilo je Ministarstvo.

Taj projekat je započet 2017. godine radi unapređenja kvaliteta obrazovanja i prilagođavanja potrebama savremenog doba.

U prethodnoj školskoj godini, kroz pilot-projekat opremljeno je 2.000 digitalnih učionica u osnovnim školama, nastavnici su prošli obuku i dobili digitalne udžbenike, a ove godne je opremljeno još 10.000 učionica i obučeno 10.000 nastavnika.

"Ovaj projekat je pokazao svoju dalekovidost, kvalitet i važnost u momentu kada je proglašeno vanredno stanje i ceo obrazovni sistem bio primoran da se u rekordno kratkom roku prebaci na onlajn nastavu", ocenjeno je u saopštenju.

 

Nedovršenu fresku Bitka kod Angijarija ipak nije slikao Leonardo da Vinči

- Nedovršenufresku"Bitka kod Angijarija", pripisivanu Leonardu da Vinčiju, ipak nije slikao taj renesansnigenije, zaključili su stručnjaci, prenosi Hina. Verovalo se da je renesansni slikar Đorđo Vazari "BitkukodMarčana" na zidu firentinske većnice Palaco Vekio naslikao preko freske Leonarda da Vinčija "BitkakodAngijarija" iz 1505. godine, kojoj se trag izgubio krajem 16. veka.

Navodni tragovi freske otkriveni su uz pomoć mikrokamera i sondi ispod Vazarijevog dela.Reč je o tragovima crne boje slične onoj koju je da Vinči koristio za slikanje "Mona Lize".

Na konferenciji za novinare u Firenci, tim međunarodnih stručnjaka je saopštio juče da je navodno Leonardo odustao od projekta zbog problema vezanih za eksperimentalnu uljanu boju koju je koristio.

"Leonardo nikada nije naslikao bitku na tom zidu, to je naš zaključak", rekla je Frančeska Fjorani, istoričarka istorije umetnosti na Univerzitetu Virdžinija.

 

Basari nagrada za satiričnu hrabrost

 - Međunarodni festival "Satira fest" koji organizuje Beogradski aforističarski krug (BAK), najavio je da će "Nagradu za satiričnu hrabrost" dodeliti Svetislavu Basari, književniku i kolumnisti dnevnog lista "Danas".

"Basara svakodnevno odvažno i dosledno ispisuje svoje britke i duhovite tekstove koji su amalgam eseja, satiričnih komentara i dnevničnih beležaka u kojima na originalan i prepoznatljiv način piše o najvažnijim društvenim, političkim, umetničkim i medijskim fenomenima, ne štedeći ništa i nikoga, uključujući i sebe", naveo je žiri u obrazloženju odluke.

U saopštenju je piše da je "priznanje za ukupan doprinos srpskoj satiri" pripalo aforističaru Raši Papešu iz Kragujevca, dok je Saša Dimitrijević iz Niša dobitnik nagrade "Nikola Otaš" za ukupan doprinos satiričnoj karikaturi.Odličje "Zlatni krug" za afirmaciju satire u svetu ove godine pripalo je slovačkom pesniku i aforističaru Tomašu Janoviću.

Posvećen 65. godišnjici od smrti pesnika i satiričara Stanislava Vinavera,"Satira fest" pod geslom "Nema granica ograničenosti" biće priređen bez publikeu petak, 23. oktobra, najavio je predsednik BAK-a, Slobodan Simić.

 

Hotel Šeraton u Novom Sadu otvorio serijal koncerata Džez večeri

 - Hotel Šeraton (Sheraton) u Novom Sadu objavio je  da je odlučio da vrati džez scenu u grad, a prvi koncert u okviru "Šeraton džez večeri" imali su Svetlana Palada i NS Jaž Trio benda.

"Šeraton džez večeri nastale su u saradnji sa eminentnim muzičarima, a sve sa ciljem da se na velika vrata i u velikom stilu džez muzika vrati u srpsku prestonicu kulture", rekao je direktor hotela Šeraton Novak Bojanić.

Istaknuto je da je prvi u nizu koncerata, koji će biti održani u okviru "Šeraton džez večeri", pokazao da "prestonica Vojvodine žudi za ovakvim događajima".

Bojanić je naveo da će hotel Šeraton u narednom periodu biti ekskluzivno mesto brojnih kulturnih dešavanja u Novom Sadu.

Naglašeno je da će, zato što je prepoznat kao mesto koje pruža podršku kulturi, hotel Šeraton i u narednom periodu biti domaćin svim ljubiteljima džez muzike, ali i drugih kulturnih događaja među kojima su izvedbe najpopularnijih pozorišnih predstava, večeri čitanja poezije i nastupi standap komičara.

 

U Domu VS otvorena izložba fotografija iz Drugog svetskog rata

 - Izložba "Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu, 1941–1945" otvorena je  u Domu Vojske Srbije u Beogradu povodom 75 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, postavku sa 160 arhivskih fotografija i 80 dokumenata iz 30 fondova i zbirki 13 kulturnih institucija iz sedam gradova Srbije, priredila je grupa autora iz Vojnog arhiva, Vojnog muzeja, Istorijskog arhiva u Požarevcu i Medija centra "Odbrana".

Direktorka požarevačkog Istorijskog arhiva Jasmina Nikolić navela je da je postavka upotpunjena odlikovanjima, ratnim zastavama jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, vojnim naoružanjem i opremom, delovima ratnih uniformi i odeće iz fundusa Vojnog muzeja u Beogradu.

"Predstavljena arhivska dokumenta i fotografije faktografski oslikavaju delovanje jugoslovenskih partizana i borbe za oslobođenje zemlje, uspostavljanje odnosa Narodnooslobodilačke vojske i Crvene armije i njihovu zajedničku borbu tokom oslobađanja zemlje od okupatora", navela je ona.

Izložba "Ratna slika Srbije u Drugom svetskom ratu, 1941–1945" otvorena je do 15. novembra.

 

Gran-pri 15. Joakimfesta predstavi Zašto je poludeo gospodin R

 - Nagrada Gran-pri za najbolju predstavu na 15. Joakimfestu dodeljena je predstavi "Zašto je poludeo gospodin R" Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) u režiji Boba Jelčića.

Specijalna nagrada grada Kragujevca pripala je ravnopravno Bojani Milanović i Sonji Isailović za uloge Dženis Džoplin u predstavi "Ko je ubio Dženis Džoplin", Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada rediteljke Sonje Petrović.

Sve odluke o nagradama doneo je jednoglasno žiri koji su činili vizuelna dramaturškinja Ivanka Apostolova Baskar iz Severne Makedonije, pozorišni reditelj iz Rumunije Andrej Mažeri i glumac Nikola Milojević.

Na ovogodišnjem Joakimfestu koji je održan pod sloganom "Pozorište u izolovanom društvu" u Knjaževsko srpskom teatru izvedene su četiri predstave iz Bugarske i Srbije.

Otkazano je učešće ansambala iz Rumunije i Severne Makedonije zbog toga što je jedan broj članova pozitivan na korona virus.

Na festivalu su učestvovale predstave "Gustav je kriv za sve" u režiji Kokana Mladenovića i izvođenju pozorišta "Kostolanji Deže" iz Subotice, "Zašto je poludeo gospodin R" JDP-a iz Beograda, "Ko je ubio Dženis Džoplin" SNP-a iz Novog Sada, a Pozorišna laboratorija "Sfumato" iz Bugarske izvela je predstavu "Filoktetova rana".

Nisu izvedene predstave Narodnog pozorišta "Anton Panov" iz Severne Makedonije, kao i "Životinjska farma" i "Lutkina kuća" Mađarskog pozorišta Kluž iz Rumunije.

 

U Turskoj zabranjena pozorišna predstava na kurdskom jeziku

 - Vlasti u Turskoj zabranile su  pozorišni komad na kurdskom koji je prvi put u istorj moderne Turske bio na repertoaru gradskog pozorišta u Instabulu, saopštili su organizatori.

Kurdska verzija komada "Sirena, trube i petarde" italijanskog dramaturga Darija Foa, bila je na repertoaru tokom oktobra u pozorištu u Istanbulu koje ima desetak sala širom grada.

Večeras je bila predviđena predstava nezavisne pozorišne trupe Teatra Džijana Nu (Pozorište novog života) prvi put u jednoj od sala gradskog pozorišta.

"Bili smo na sceni, spremni i čekali prvi posetioce kada je stigla odluka o zabrani predstave" od gradskih vlasti, rekla je Frans presu jedna od glumica.

Nijedan razlog nije naveden za pravdanje zabrane.

Upotreba kurdskog jezika na javnom mestu je dugo bila zabranjena u Turskoj, ali je taj jezik delimično odobren 90-ih i još više je u upotrebi početkom 2000-ih.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan je 2002 i 2014. godine dok je bio premijer odobrio slobodniju upotrebu kurdskog na javnim mestima.

Erdogan je takođe pokušao, a potom i 2015. godine odustao od mirovnog procesa sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK) koja je više od 30 godina vodila gerilski sukob protiv turskih vlasti.

Neuspeh tih pregovora, nastavak sukoba sa Kurdima i kasnije neuspeli pokušaj državnog udara 2016. godine, doveli do strožeg odnosa vlasti prema kurdskoj zajednici.

 

Avion u Singapuru pretvoren u restoran

 - Aviokompanija Singapur Erlajns (Singapore Airlines) ponudila je onima koji vole da putuju izlazak u neobičan restoran, u avion koji je pretvoren privremeno u ugostiteljski objekat, a večera košta kao i avio karta, oko 400 evra.

A380, jedan od najvećih putničkih aviona, biće 24. i 25. oktobra restoran. Kompanija je navela da su sve "karte" za večeru rasprodate za manje od pola sata.

Zbog smanjenog broja letova usled pandemije korona virusa, mnoge kompanije u Australiji, Japanu i Tajvanu su ponudile "letove bez destinacije", odnosno let sa poletanjem i sletanjem na istom aerodromu.

Kompanija u Singapuru je ponudila nešto drugo, restoran u avionu sa 900 sedišta. Najskuplja večera predviđena je za prvu klasu, a na meniju će biti četiri različita jela.

Tokom večeri biće poštovane sanitarne mere tako što će neka sedišta biti prazna.

Za one koji žele da "putuju" bez izlaska iz kuće, predviđena je i večera na kućnu dostavu.

 

Polovina korala u australijskom Velikom grebenu uništena u poslednjih 25 godina

 - Polovina korala u austalijskom Velikom koralnom grebenu je uništena u poslednjih 25 godina usled klimatskih promena, saopštili su danas naučnici.Studija objavljena u naučnom časopisu "Proceedings of the Royal Society" upozorava na razmere nestajanja korala od sredine 1990-ih na severoistoku Australije.

Teri Hjuz, autor studije i profesor Univerziteta Džejms Kuk, upozorio je da je čak između 80 i 90 odsto nekih vrsta korala nestalo u poslednjih 25 godina.

Velikikoralnigrebenje od 1981. na Listi svetske baštine Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu Unesko (UNESCO).

Zbog negativnog uticaja klimatskih promena postoji rizik da bude uklonjen sa liste svetske baštine.

Porast temperature vode izazvao je više epizoda "izbeljivanja" grebena koji se prostire na 2.300 kilometara.