Globalni onlajn rečnik - osavremenjivanja francuskog jezika

Toronto, 
19. Mart 2021.
Novine Toronto, broj 
1667

Francuska je stotinama godina zvaničnim spiskom dopuštenih reči nastojala da zaštiti čistotu jezika, ali novi onlajn rečnik objavljen pod pokroviteljstvom države pokazuje da su se i u tom pogledu vremena i shvatanja promenili.

Tri stoleća je ugledna Francuska akademija iz Pariza uz blagoslov države sastavljala rečnike u kojima su predstavljane i odobravane i nove reči i izrazi.

Prvi rečnik te institucije, osnovane 1635. godine sa osnovnim zadatkom da standardizuje i usavrši francuski jezik, štampan je u 17. veku, a radovi na novom, devetom izdanju, počeli su 1986. godine.

Međutim, pokrovitelji novog rečnika, a među njima i francuski predsednik Emanuel Makron, nadaju se, u skladu sa novim trendovima, da će kao onlajn izdanje po uzoru na vikipediju dopreti do daleko šireg kruga čitalaca, prenela je agencija AFP.

"Rečnik će omogućiti svima koji vole naš jezik, a ima ih 300 miliona koji ga danas govore, da cene njegovo bogatstvo", izjavila je 16. marta na ceremoniji pokretanja onlajn rečnika francuska ministarka kulture Rozlin Bašlo.

Projekt izrade onlajn rečnika, nazvanog "Rečnik frankofonih" (Dictionnaire des francophone), predložio je 2018. godine predsednik Makron da bi se na jednom mestu predstavilo i izrazilo poštovanje raznolikosti francuskog jezika.

Ministarka Bašlo je rekla da rečnik zasad sadrži 600.000 pojmova i izraza, ali da su korisnici iz celog sveta pozvani da pošalju svoje sugestije, koje će zatim proveravati drugi korisnici i tim jezičkh stručnjaka.

Ne računajući izdanja Francuske akademije, do sada je francuska država naručila samo još jedan rečnik - "Bogatstvo francuskog jezika" 19. i 20. veka čija je izrada pokrenuta još u vreme predsednika Šarla de Gola.

Francuski komercijalni rečnici, "L Pti Rober" (Le Petit Robert) ili "Larus" (Larouše), redovno se ažuriraju.

Novi digitalni rečnik je rezultat činjenice da je Francuska domovina jedne manjine koja se služi francuskim jezikom, a da taj jezik koristi daleko više ljudi u drugim delovima sveta, u prvom redu među stanovnicima bivših francuskih kolonija u Africi.

Emanuel Makron je u jednom govoru 2018. godine raskinuo sa tradicijom, priznajući da Francuska treba da prihvati da "ne nosi sama sudbinu francuskog jezika".

"Francuska treba da se ponosi time što je u osnovi jedna među zemljama u kojima se uči, govori i piše francuski, a ono o čemu treba da razmislimo je decentralizacija", rekao je Makron u govoru u Francuskom institutu, koji je i sedište Francuske akademije.

Francuski predsednik se, međutim, nije odrekao globalne borbe za francuski jezik i namerava da poveća finansijsku podršku školama za učenje francuskog širom sveta i da uputi izazov primatu engleskog u Evropskoj uniji.

Bernar Serkilini, francuski lingvista koji je vodio projekt, rekao je za časopis Ekspres da je cilj onlajn rečnika da objedini jezičku građu iz Afrike, Belgije, Kvebeka i drugih frankofonih sredina.

"Mi gradimo. Uključivaćemo malo po malo sve što postoji na internetu o francuskom jeziku"rekao je Serkilini, dodajući da bi rečnik mogao da dostigne i milion odrednica.

Različiti rezultati koje će korisnik moći da vidi zavisiće i od geografskog porekla, što će biti ustanovljeno internetm tražilicom, pa će tako objašnjenje za reč "Baton" u Kvebeku glasiti palica za golf, u Senegalu cigareta, a u Obali Slonovače muški polni organ.

"Ideja je da se stvori decentralizovan rečnik svetskog francuskog", rekao je Serkilini.

Luiz Mušikivabo, generalna sekretarka Međunarodne organizacije Frankofonije (OIF) koja okuplje frankofone zemlje, predložila je na ceremoniji predstavljanja novog rečnika da u njega bude uvrštena i reč "téćniljuer", što u njenoj domovini Ruandi znači pronaći kreativno budžetsko rešenje.

Serkilini je uzvratio da će ta definicija biti uneta još istog popodneva.