OSTALE VESTI...

Toronto, 
17. Decembar 2021.
Novine Toronto, broj 
1724

Novi Sad za 30 dana preuzima titulu Evropske prestonice kulture

Još 30 dana ostalo je do zvaničnog preuzimanja titule Evropske prestonice kulture 2022. godine, a broj na tabli ispred prostorija Fondacije "Novi Sad – EPK 2022" u centru Novog Sada  je promenio gradonačelnik Miloš Vučević.Kako je  najavljeno, u okviru tog projekta naredne godine u Novom Sadu biće realizovano preko 3.000 događaja, a učestvovaće 4.000 umetnika.

"Predstavom na Varadinskom mostu i Tesla lajt festivalom, 31. decembra, u podgrađu Petrovaradinske tvrđave, biće predstavljen narativ koji nas povezuje sa najvećim naučnicima čovečanstva. Pozivam Novosađane da toga dana u 21.00 sat zajedno pređemo Varadinski most i budemo deo te fantastične priče", rekao je Vučević.

Najavljeno je da će 12. januara u centru grada biti održan Festival uličnih svirača, a 13. januara, u okviru dočeka Nove godine po julijanskom kalendaru biće upriličeno 40 koncerata, kada će biti upriličena i zvanična ceremonija dodele titule.

Direktor Fondacije Nemanja Milenković rekao je da je projekat EPK iznedrio programske i prostorne legate kakvi se nisu dogodili u poslednjih 50 godina.

"Jedinstveni smo u Evropi po umetničkoj proslavi dve Nove godine, u kojoj su zastupljene vizuelna i izvođačka umetnost, a spektakl otvaranja na Bulevaru Mihajla Pupina 13. januara, teško da će moći da se ponovi", kazao je Milenković.

 

Nigerija slavi povratak blaga nekadašnje kraljevine Benina

Vladar nekadašnje kraljevine Benina na jugu Nigerije organizovao je u ponedeljak uveče proslavu povodom povratka bronzanog blaga koje su Britanci ukrali u kolonijalno vreme.

Plesači i muzičari nastupili su u palati kralja Evuarea II ukrašenoj transparentima koji prikazuju bronzanog petla i kraljevu bistu.

"Danas je prekretnica jer smo uložili napore da pronađemo bronzu, slonovaču i druga umetnička dela koja su uklonjena iz palate", izjavio kralj Benina, čiji su preci vladali regionom do dolaska britanskih vojnika 1897. godine.

Kraljevi gosti i tradicionalni vladari prisustvovali su potpisivanjau zvaničnog dokumenta kojim se umetnička dela vraćaju sa univerziteta u Škotskoj i Engleskoj.

Nekoliko hiljada beninskih bronzanih ploča i skulptura koje datiraju od 16. do 18. veka, ukradene su iz palate drevnog kraljevstva Benin, a završile su u muzejima u SAD i Evropi.

Univerzitet Kembridž predao je 27. oktobra Nigeriji bronzanu skulpturu petla opljačkanu pre jednog veka, čime je univerzitet postao prva britanska institucija koja je vratila predmet ukraden tokom kolonizacije.

Ta skulptura je jedan od umetničkih predmeta koje su britanske snage opljačkale 1897. tokom razaranja Benin Sitija, tadašnjeg glavnog grada Kraljevine Benin koja se nalazi u današnjoj Nigeriji.

U tom procesu, Univerzitet u Aberdinu u Škotskoj, vratio je Nigeriji bronzu koja predstavlja kralja, a koja je kupljena na aukciji 1957. godine.

Britanski nacionalni muzej u Londonu, koji ima najveću kolekciju tih predmeta, do sada je odbio da vrati ta blaga, zahtevajući da vraćanje bude u vidu pozajmice.

 

Počasni Zlatni medved glumici Izabel Iper

Francuska glumica Izabel Iper će dobiti počasnog Zlatnog medveda za svoju celokupnu karijeru na narednom međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu koji se održava od 10. do 20. februara, objavili su  organizatori.

Nagrada, koja joj se dodeljuje se za "izuzetnu karijeru", biće joj uručena 15. februara tokom dana posvećenom prikazivanju sedam od njenih gotovo 150 filmova, televizijskih filmova i televizijskih serija. Među njima su Pijanista Mihaela Hanekea i "Spasavaj se ko može" (Sauve ljui peut) Žan-Lik Godara.

Šezdesetosmogodišnja Izabel Iper je neponovljiva umetnica koja ne okleva da preuzima rizike i da se suprostavi dominantnoj struji, istakla su u saopštenju dva kodirektora festivala Marijeta Risenbek i Karlo Šatrijan.

Glumica koja je dobitnica brojnih nagrada pojavljuje se u filmu "A propos de Joan" Lorana Larifjera koji će biti prikazan na Berlinaleu 15. februara.

Već redovna učesnica ovog festivala Iper je igrala u sedam filmova predstavljenih u Berlinu među kojima "Osam žena" Fransoa Ozona i "Budućnost " (L'Avenir) Mije Hansen-Lev.

 

U Srbiji objavljeno 88 knjiga na bosanskom jeziku

Tokom prošle godine broj objavljenih knjiga i brošura na bosanskom jeziku u Srbiji nalazi se na trećem mestu, posle srpskog i engleskog jezika, objavio je  novopazarski radio Sto plus.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u 2020. godini objavljeno je 88 knjiga i brošura na maternjem jeziku bošnjačke nacionalne manjine.

Od ovog broja, 71 knjiga štampana je u Beogradu, 14 u regionu Zapadne Srbije, jedna u Vojvodini, dok su izdavači dve knjige iz inostranstva, a objavljene su u Srbiji.

Posle bosanskog, po brojnosti izdatih knjiga i brošura su one na hrvatskom, mađarskom i slovačkom jeziku, a najmanje ih je na bugarskom i romskom jeziku.

U Srbiji je prošle godine objavljeno 10.385 naslova knjiga i brošura, što predstavlja smanjenje od oko 13 odsto u odnosu na 2019. godinu, a najveći broj je u oblasti lingvistike, filologije i književnosti, a najmanji u oblasti religije i teologije.

Na srpskom jeziku objavljeno je 86 odsto knjiga i brošura, dok 14 odsto čine izdanja na drugim jezicima i višejezička izdanja.

 

Donacija knjiga Narodnoj biblioteci Pirot koje je prikupljalo Udruženje građana

Udruženje građana "Sigma Plus", neprofitna nevladina humanitarna organizacija iz Niša, organizovalo je javnu akciju prikupljanja knjiga za Narodnu biblioteku Pirot, u koju su se uključili i migranti iz prihvatnih centara sa juga Srbije, rekla je za agenciju Beta direktorka pirotske Biblioteke Nadica Kostić.

Prema njenim rečima, predsednica Udruženja Gorana Ilić sa saradnicom Milicom Đorđević i dvojicom korisnika trenutno smeštenim u Prihvatnom centru u Preševu doniraće sutra prikupljene knjige pirotskoj Biblioteci.

"Deo knjiga je donacija Kancelarije UNHCR-a kancelarije u Beogradu", rekla je Kostićeva.

Među knjigama koje će dobiti ova ustanova kulture u Pirotu uglavnom se nalaze deficitarni naslovi koje su bibliotekari sami izabrali, kao što su knjige namenjene Kutku za biblioterapiju i naslovi koji se nalaze u programu "Čitalačka značka" pirotske Biblioteke.

"Cilj ove akcije je, оsim obezbeđivanja knjiga za našu biblioteku i promocija mirnog suživota i jednakih prava za sve, uz nastojanje da se ublaži antimigraciona kampanja koja je sve prisutnija", saopšteno je iz pirotske Biblioteke.

 

Novogodišnja prodajna izložba ULUS-a

Novogodišnja prodajna izložba Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) počela je, i trajaće do 16. januara 2022. godine.Prodajna izložba biće u Galeriji ULUS-a u ulici Kneza Mihaila u Beogradu, a otvaranje je najavljeno za 18 časova, saopštio je ULUS.

Izložbu je žiriao Umetnički savet ULUS-a, a na njoj će biti izložena dela više desetina umetnika.Od svakog prodatog rada 15 odsto vrednosti biće utrošene za pomoć Udruženju i Fondu solidarnosti ULUS-a.

Radno vreme Galerije ULUS-a je svakog radnog dana od 12 do 19 sati i subotom od 10 do 14 časa.

 

Američke vlasti pooštravaju propise o dozvoljenom nivou olova u vodi za piće

Američka Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) preduzela je korake na pooštravanju propisa o dozvoljenom nivou olova u vodi za piće.

Administracija predsednika SAD Džozefa Bajdena (Joseph Biden) nastoji da zameni sve olovne vodovodne cevi u zemlji, a agencija je  najavila prvu investiciju od 2,9 milijardi dolara u tu svrhu.

Zbog starih olovnih cevi u vodi za piće mogu da se nađu čestice teškog metala, koje mogu da izazovu ozbiljne zdravstvene probleme.

Novi propisi EPA će uključivati obaveznu zamenu preostalih olovnih vodovodnih cevi "što je pre moguće" i mogli bi da uvedu nove zahteve prilikom testiranja sistema vode za piće.

Kongres SAD je odobrio 15 milijardi dolara za zamenu olovnih vodovodnih cevi, što je za trećinu manje nego što neki procenjuju da je potrebno za njihovu kompletnu zamenu u celoj zemlji.

Ministarstvo finansija je najavilo da bi višak sredstava namenjen pomoći zbog pandemije korona virusa mogao da bude iskorišćen za projekte zamene olovnih vodovodnih linija.

 

Skoro svaki drugi Britanac priznaje da ne ume da pripremi božićnu večeru 'od A do Š'

Skoro svaki drugi Britanac priznaje da ne ume da pripremi božićnu večeru "od A do Š".Prema  objavljenim rezultatima ankete, 73 odsto Bitanaca tvrdi da nije u stanju da napravi meso pečeno u rerni sa povrćem i preliveno sosom, tradicionalni božićni obrok u Velikoj Britaniji.

Ova poslednja stavka božićnog menija predstavlja najveću prepreku ispitanicima. Njih 81 odsto smatra da je malo verovatno da će umeti da pripreme sos od brusnica.

Kada je reč o desertu, 73 odsto ispitanika tvrdi da nije u stanju da pripremi božićni puding od šljiva natopljen alkoholom.

Oko 55 odsto anketiranih kaže da se oslanja na druge da kuvaju za njih, dok će njih 15 odsto potpuno odustati od ideje o božićnoj večeri, a osam odsto ispitanika planira da za Božić ide u pab ili restoran.

Ipak, kulinarske veštine su se našle među odlukama za 2022. jer 41 odsto anketiranih je kazala da sledeće godine želi da nauči kako da pripremi kompletan božićni obrok.

Anketu je onlajn sproveo Cenzusvajd (Censusnjide) za lanac supermarketa Co-op i obuhvatila je 2.001 ispitanika.