OSTALE VESTI…

Toronto, 
10. Jun 2022.
Novine Toronto, broj 
1768

Naučnici pronašli čestice mikroplastike u svežem snegu na Antarktiku

Naučnici su prvi put pronačli čestice mikroplastike u svežem snegu na Antarktiku, prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Istraživači sa Univerziteta Kanterberi iz Novog Zelanda prikupilli su uzorke sa 19 lokacija na Antarktiku i svaki uzorak sadržao je sićušne komade plastike.

Mikroplastika nastaje erozijom plastičnih materijala i sitnija je od zrna pirinča, nekad čak i nevidljiva golim okom.

Istražitelji su u proseku pronašli 29 čestica po litri istopljenog snega.

Identifikovali su 13 razlličitih tipova plastike, a najrasprostranjenija je bila polietilen tereftalat (PET), najčešće upotrebljena u flašama za bezalkoholna pića i odeću. Ta vrsta plastike pronadjena je u 79 odsto uzoraka.

"Najverovatniji izvor ove mikroplastike prenete vazduhom su lokalne naučne istražne stanice. Medjutim, modeliranje pokazuje da je poreklo moglo da bude udaljeno 6.000 kilometara", napisao je istraživač Aleks Ejvs u dnevniku Krajosfir (Cryosphere).

U ranijim studijama pronadjeno je zagadjenje mikroplastikom u zaledjenom moru Antakrtika i površinskoj vodi, ali ovo je prvi put da je mikroplastika primećena u sveže napadalom snegu.

 

Premijera opere 'Snežana i sedam patuljaka' u nedelju 12. juna

Premijera opere "Snežana i sedam patuljaka", prema poznatom delu Braće Grim, biće održana 12. juna u 18 časova na sceni "Raša Plaović" Narodnog pozorišta u Beogradu.

Libreto i muziku je napisao Dragan Karolić, dirigent je Stefan Zekić, a režija Ana Grigorović.

U premijernoj podeli uloga su Nevena Djoković (Snežana), Jana Cvetković (Kraljica), Milena Djordjević (Ogledalo), Stefan Živanović (Princ), Luka Jozić (Lovac), Miljana Radinović, Milica Damjanac, Iskra Sretović, Sara Ristić, Nevena Milošević, Anastasija Stanković, Vera Zečević (Patuljci) i Strahinja Tričković (Ogledalo glas).

"Opera Snežana i sedam patuljaka u potpunosti je bazirana na originalnoj bajci braće Grim. Tematski okvir interpretacije zasniva se na nemogućnosti očuvanja spoljašnje lepote. Žensko pitanje lepote nametnute standardima društva provejava kroz bajku i predstavlja osnovni motiv predstave", kazala je rediteljka Grigorović i poručuje da predstava ima za cilj da mladoj publici prenese pouku da je jedina lepota koju vredi negovati ona koju nosimo unutar nas.

Na prvoj reprizi, zakazanoj za 19. juni, nastupiće Milica Damjanac (Snežana), Jana Cvetković (Kraljica), Milena Djordjević (Ogledalo), Stefan Živanović (Princ), Luka Jozić (Lovac), Miljana Radinović, Nevena Djoković, Iskra Sretović, Sara Ristić, Nevena Milošević, Anastasija Stanković, Vera Zećević (Patuljci) i Strahinja Tričković (Ogledalo glas).

 

Piroćance očekuje bogat kulturni program tokom leta

Piroćance očekuju brojni sadržaji tokom manifestacije Kulturno leto, najavio je zamenik gradonačelnika Pirota Miloš Colić.

On je za TV Pirot rekao da će programi biti organizovani na gradskom trgu i u dvorištu Istorijskog arhiva.

"Za programe Kulturnog leta za udruženja gradjana iz budžeta grada izdvojen je 1,5 milion dinara", izjavio je Colić.

On je rekao da će do kraja sedmice biti utvrdjen program manifestacije, a najavio je i Festival ćilima kao, i standardne programe uz brojne novine.

 

U Portugalu maj mesec najtopliji u poslednje 92 godine

Portugal je zabeležio najtopliji maj mesec od 1931. godine i gotovo cela njegova teritorija pogodjena je jakom sušom, saopštio je nacionalni meteorološki institut u svom mesečnom klimatskom izveštaju.

"Maj mesec je bio najtopliji maj u poslednje 92 godine", saopštio je Portugalski institut mora i atmosfere (IPMA). Prosečna maksimalna temperatura bila je 25,87 stepeni Celzijusa, najviša od 1931, naveo je institut.

Količina kiše koja je pala u maju bila je znatno manja od "normalne vrednosti" u periodu 1971-2000, i iznosila je samo 13 odsto proseka za taj period.

Kao posledica toga, institut konstatuje znatno povećanje oblasti koje potpadaju pod "jaku sušu" koje sada obuhvataju 97 odsto teritorije.

Prema naučnicima, ponovljene vrućine su jasan pokazatelj zagrevanja planete zato što ima sve više toplotnih talasa koji su duži i jači.