Predsednik Severne Makedonije Stevo Pendarovski je izjavio je da je "antifašistička borba u temeljima savremene makedonske države" i da su se u toj borbi Makedonci "borili protiv onih koji su bili na strani fašista".
"Makedonsko-bugarski spor se može rešiti samo ako se dosledno poštuje dostojanstvo i makedonskog i bugarskog naroda i izbegavanjem opasne zamke istorijskog revizionizma zasnovanog na političkim konstrukcijama, a ne na činjenicama", rekao je Pendarovski u intervjuu za Dojče vele
.Pendarovski je rekao da "makedonski narod ima svoju posebnu istoriju, kao što bugarski ima svoju".
"S premijerom Zaevom sam u više navrata razgovrao na tu temu i nikada nismo imali spor da neke ličnosti i događaji mogu biti obeležavani od obe strane, ali da makedosnki narod ima svoju posebnu istoriju, kao što bugarski ima svoju", rekao je Pendarovski.
Predsednik je to rekao pošto je premijer Severne Makedonije Zoran Zaev u intervjuu za bugarsku agenciju Bgnes rekao da je već uklonjenjeno više od 20 tabli na spomenicima iz Drugog svetskog rata na kojima piše "bugarski fašistički okupator".
U tom intervjuu Zaev je, ne pominjući okupaciju, rekao da su na početku Drugog svetskog rata Bugari bili "administratori" na području sadašnje Severne Makedonije, ali da su se zatim "priključili antifašističkom frontu" pa su zajedno bugarska i makedonska vojska oslobodili Skoplje i druga mesta.
Zaev je u tom intervjuu istakao da Makedonci i Bugari "nemaju podeljenu istoriju, ni ukrštenu, već zajedničku" i ustvrdio da su ih vlasti bivše Jugoslavije "držale razdvojenim".
"Imamo zajedničku istoriju. I iz nje su se stvorili i makdonski u bugarski narod, i makedonski i bugarski jezik. Dužnost je svih građana, a najviše nas poltičara, da zbližimo naše narode, jer mnogo godina, decenijama su nas držali daleko. Različite vlasti. Pre svega za vreme bivše Jugoslavije, pre bivše Jugoslavije. Mi treba da budemo zajedno zato što smo prvi susedi", rekao je Zaev.
Ta tvrdnja premijera kojom je potvedio teze bugarske vlasti i istoriografije da Bugari nisu bili fašistički okupator, već da su za vreme Drugog svetskog rata u Makedoniji samo "administrirali na poziv Nemačke", naišla je na oštre kritike najveće makedonske opozicione partije VMRO DPMNE, istoričara i velikog broja građana na društvenim mrežama.
Lider opzicije Hristijan Mickoski je najavio proteste zbog toga što, kako je rekao, Zaev negira makedonski antifašizam.
"Ako su se naše dede od 1941. do 1944. godine borile protiv 'administracije', kako manipuliše Zaev, onda njih pravi 'teororistima' i 'prestupnicima', a ne oslobodiocima. Ne! Naša sloboda je delo narodne borbe protiv okupatora, sa mnogo žrtvi, padova i pobeda", napisao je Mickoski na Fejsbuku.
Po istorijskim zapisima, Bugarska je tokom Drugog svetskog rata do 1. marta 1941. godine bila neutralna, a od tada saveznica s nacističkom Nemačkom i njenim "Silama osovine" sve do 8. septembra 1944. godine kada je sovjetska Crvena armija ušla u Bugarsku, posle čega je u poslednjoj godini rata Bugarska sarađivala sa Saveznicima.
Bugarske vojne snage su uz nemački pristanak 1941. okupirale delove kraljevina Grčke i Jugoslavije za koje je bugarski iredentizam tvrdio da pripadaju Bugarskoj na osnovu mirovnog Sanstefanskog sporazuma iz 1878. godine kojim je okončan rusko-turski rat i posle pet vekova otomanske okupacije formiran "Autonomni principat Bugarske" - osnova savremne bugarske države.
