BiH kasni 60 godina za EU

Toronto, 
16. November 2017.
Novine Toronto, broj 
1527

Procene Svetske banke govore da je ekonomski rast Bosne i Hercegovine spor i da, ako bude nastavljen ovim tempom, neće dostići EU za 60 godina.

Ekonomista Svetske banke u BiH Sandra Hlivnjak izjavila je da će ekonomski rast u BiH ove godine iznositi tri odsto, a da će biti povećan na 3,2 odsto ako budu sprovedene ekonomske refeorme, ističući da tim tempom BiH neće dostići standard EU za 60 godina.

"Zaposlenost u svim zemljama regiona vratila se na nivo od pre 2008. godine, osim u BiH", kazala je Hlivnjak na konferenciji za novinare u Sarajevu, predstavljajući izveštaj Svetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Prema njenim rečima, stopa nezaposlenosti u BiH jeste smanjena za pet procenata.

Ona je navela da BiH beleži rast izvoza, ali da su istovremeno niske strane direktne investicije, zbog čega nema značajnijeg privrednog rasta u BiH.

"Fiskalna stabilnost i dalje je prioritet, ali potrošnja mora da bude određena strateškim odlukama. Deficit tekućeg računa iznosi oko pet odsto, i ako uvoz nastavlja da raste, neto izvoz može da ima negativan uticaj na rast u BiH", ocenila je Hlivnjak.

Šef Kancelarije Svetske banke za BiH Emanuel Salinas rekao je da se ključ za privredni rast i otvaranje novih radnih mesta u BiH nalazi u posvećenosti sprovođenju strukturnih reformi koje bi trebalo da obezbede makrofiskalnu stabilnost, razvoj privatnog sektora i poboljšanje efikasnosti socijalne potrošnje.

Vlasti u BiH, prema oceni Svetske banke, treba da rade na fiskalnoj održivosti, ublažavanju šokova i fokusiranju na strukturne reforme, da bi bile uklonjene prepreke za zapošljavanje i da bi se povećala produktivnost.

Konstatovano je i da su prihodi povećani ali su budžeti i dalje opterećeni.

Prema poslednjem Redovnom ekonomskom izveštaju Svetske banke za zapadni Balkan, očekuje se da će svih šest zemalja zabeležiti rast u ovoj godini, dok se ubrzani rast očekuje u naredne dve godine.

Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u BiH.