BiH nema mere kojima bi ublažila rastuću inflaciju

Toronto, 
30. Jun 2022.
Novine Toronto, broj 
1771

Predsednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović izjavio je da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u okruženju koja nije donela mere kojima bi ublažila rastuću krizu i inflaciju.

On je naveo da je očigledno da je u pitanju svesno sabotiranje mera pomoći stanovništvu, koje sve teže živi.

"Navršavaju se četiri meseca od pokretanja i usvajanja inicijative opozicije za izmene i dopune Zakona o akcizama u Predstavničkom domu BiH, koji bi omogućio da gradjani plaćaju za pola marke nižu cenu goriva. Sve to vreme u Domu naroda BiH se svesno odugovlačilo usvajanje ovih mera", istakao je Šarović.

Prema njegovim rečima, političari, koji su protiv smanjenja akciza na gorivo, za ta četiri meseca su svakom vlasniku automobila tako uzeli 100 konvertibilnih maraka (oko 50 evra).

"Sada ti isti govore da će gradjanima dati 100 KM. Pa toliko ili više su im već uzeli svojim sabotiranjem akciza na gorivo", ocenio je predsednik SDS-a.

On je naveo da je za privih pet meseci ove godine ostvareno više od 600 miliona KM (oko 300 miliona evra) prihoda na osnovu akciza i PDV-a.

"Medjutim, vlast ne želi da donese mere za pomoć stanovništvu, već hoće da taj novac akumuliraju i da ga onda dele onako kako oni žele", rekao je Šarović.

Rekordna inflacija u BiH, u maju dostigla 14,4 odsto

Inflacija u Bosni i Hercegovini dostigla je u maju 14,4 odsto, što je najviši nivo u istoriji te države.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju porasle su za 1,1 procenat u odnosu na isti period prošle godine, preneo je portal Kliks (klix.ba)Hrana i bezalkoholna pića su u proseku bili skuplji za 22,7 odsto u odnosu na maj prošle godine.

Alkoholna pića i duvan su poskupeli za više od 0,6 odsto, stanovanje i režijski troškovi za 11,3 odsto, nameštaj, uredjaji za domaćinstvo i redovno održavanje stana za 8,1 procenta, zdravstvo za 1,3 posto, prevoz za 30,3 posto, a komunikacije za 0,8 procenata.

Cene rekreacije i kulture su porasle za 6,3 odsto, obrazovanje za 0,7 odsto, restorani i hoteli za 8,6 procenata, a ostala dobra i usluge za 5,2 procenta.

Prema istim podacima, jedino su u proseku za pet posto bili jeftiniji odeća i obuća.