Dodik: Može sastanak sa Šmitom, ali uz uslov

Toronto, 
07. Avgust 2021.
Novine Toronto, broj 
1696

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je da može doći do sastanka sa Kristijanom Šmitom (Christian Scmidt) ali ne u svojstvu Visokog predstavnika medjunarodne zajednice u BiH, samo ako se o tome dogovore sve stranke iz Republike Srpske.

"Ako jednog dana odlučimo da se sa personom koja se zove Šmit, ali ne u svojstvu Visokog predstavnika, bilo gde da sastanemo, moj minimalni uslov je bio da se mi dogovorimo. Ako se ne dogovorimo, neće biti sastanaka", rekao je Dodik večeras za Radio-televizju RS (RTRS).

Dodik je u sredu u Beogradu, posle sastanka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, rekao da će se zajedno sa liderima parlamentarnih stranaka iz RS sastati na Jahorini sa Kristijanom Šmitom, mada ga ne smatra Visokim predstavnikom.

Kazao je da će se sastati s njim kao bivšim poslanikom i ministrom za poljoprivredu Nemačke.

Opozicione Srpska demokratska stranka (SDS), Partija demokratskog progresa (PDP) i Demokratski narodni savez (DNS) danas su demantovale Dodikovu najavu o sastanku sa Šmitom, ističući da nije Dodik taj koji će odlučiti da li će se oni sastati sa Šmitom, već da će o tome samostalno odlučiti te političke stranke.

Dodik je za RTRS večeras ponovio da je Šmit "lažni Visoki predstavnik i da se sa njim može razgovarati samo kao bivšim savetnikom, poslanikom i saveznim ministrom i to zajedno sa svim političarima iz Republike Srpske".

Dodao je rekao da nije želeo da u ime njih bilo šta odlučuje niti je bilo šta odlučio.

"U tom pogledu mislim da je nepotrebna hajka napravljena na bazi jednog, u najmanju ruku loše motivisanog medija iz Republike Srpske, koji ima zadatak da razgradi zajedničku akciju i to pokazuje njihovu plaćeničku ulogu", naveo je Dodik, ne precizirajući o kom mediju je reč.

Sve parlamentarne političke stranke su u Narodnoj skupštini pre par dana glasale za zakone o nesprovodjenju odluke bivšeg Visokog predstavnika Valentina Incka (Inzko) o nametanju zakona o zabrani negiranja genocida, kao i zakonu kojim se predvidja zatvorska kazna i do 15 godina za one koji RS nazivaju "genocidnom i agresorskom tvorevinom".

Doneta je i odluka da srpski predstavnici ne učestvuju u radu zajedničkih institucija Bih, pre svega Predsedništva, parlamenta i Saveta ministara BiH.