Iduća godina ključna za evropsku integraciju BiH

Toronto, 
29. November 2018.
Novine Toronto, broj 
1562

Predsednica Političkog i bezbednosnog odbora (PSC) Evropske unije Sofia From-Emesberger izjavila je u Sarajevu da je iduća godina ključna za BiH kada je reč o evropskoj integraciji ove zemlje.

"Sledeća godina je ključna za integracijski put BiH u EU. Komisija će dati svoje mišljenje, a uzeće u obzir i formiranje vlasti", kazala je ona novinarima posle sastanka sa predstavnicima Saveta ministara BiH.

Predsednica PSC-a, koji je nadležan za zajedničku spoljnu i bezbednosnu politiku EU, rekla je da BiH ostaje jedan od važnih bezbednosnih partnera EU, dodavši da su institucije BiH uradile mnogo posla, ali da ima još stvari koje moraju da udu urađene.

"Potrebno je formalizovati saradnju kroz Fronteks i Europol, a EU će nastaviti pružati podršku u osnaživanju domaće koordinacije u području migracija", kazala je ona.

Navodeći da je BiH podnošenjem aplikacija za članstvo u EU izrazila opredeljenje da svoje stavove usklađuje sa stavovima EU, kada je reč o spoljnoj politici, predsednica PSC EU je navela da to podrazumeva regionalnu saradnju i dobrosusedske odnose.

Na sastanku je razgovarano i o sporazumu CEFTA, a predstavnici EU upozorili su da je bitno da svi partneri poštuju principe tog sporazuma.

Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark rekao je da su BiH i zemlje regiona i dalje u fokusu interesovanja EU, kao i da postoje velika očekivanja s obe strane.

On je rekao da je bitno nastaviti raditi na putu integracija, posebno za BiH.

"Dosta je urađeno u protekle četiri godine i treba još dosta toga da se uradi, zbog čega je bitno što pre formirati vlade i parlamente. Važno je da BiH ostane pouzdan partner EU u bezbednosnim aspektima, rešavanja pitanja migracija, organizovanog kriminala i borbi protiv korupcije", rekao je Vigemark.

On je dodao da nema bezbednosti bez vladavine prava, zbog čega je EU zainteresovana za funkcionisanje pravosuđa u BiH.

Na sastanku je razgovarano i o slobodi medija u BiH, uz ocenu da bez prave nezavisnosti medija nema odgovarajućeg sigurnosnog okruženja.

"Svi su istakli da se problem granice BiH mora rešiti trajno. One se moraju priznati i ratifikovati. Dobar primer je potpisani sporazum BiH i Crne Gore, sada to treba učiniti s Hrvatskom i Srbijom", rekao je Vigemark.

Predsedavajući Saveta ministara BiH Denis Zvizdić izjavio je da je na sastanku razgovarano o važnim temama za BiH, pre svega o evroatlantskim integracijama.

"Ambasadore sam upoznao sa ekonomskim trendovima, reformama koje su provedene. Govorili smo i o sigurnosnoj situaciji u BiH, borbi protiv terorizma, pitanju migranata", kazao je on.

Zvizdić je upozorio da se o tim pitanjima često razgovara u institucijama EU, a da takvim sastancima ne prisustvuju predstavnici BiH.

"Smatramo da se tamo vrlo često koriste neargumentovani, netačni podaci, posebno kada govorimo o terorizmu, ekstremizmu ili bilo kojem obliku radikalizacije u BiH", ocenio je on.

Zvizdić je kazao da vlasti u BiH moraju biti formirane na programskim, a ne na etničkim principima.

"Na prvom mestu moraju ostati EU integracije BiH, kao unutrašnji prioritet mora ostati ekonomski razvoj", naveo je predsedavajući Saveta ministara BiH.

Sastanku su prisustvovali i ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, ministar bezbednosti Dragan Mektić i ministar pravde Josip Grubeša.