OSTALE VESTI ...

Toronto, 
14. Decembar 2021.
Novine Toronto, broj 
1723

Građani RS da se izjasne na referendumu o vraćanju nadležnosti

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Banjaluci, na posebnoj sednici parlamenta Republike Srpske, da bi građani tog entiteta trebalo da se izjasne na referendumu o vraćanju entitetskih nadležnosti prenetih na državni nivo.

Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajućeg u Republici Srpskoj, rekao je da bi građani na referendumu trebalo da se izjasne o zakonima koji će značiti uspostavljanje entitetske vojske, obaveštajne agencije, visokog sudskog i tužilačkog saveta i uprave za indirektno oporezivanje.

Mogućnost referenduma je novi momenat u vezi sa namerama vladajuće koalicije u Republici Srpskoj da povuče saglasnost na postojanje institucija iz navedenih oblasti na državnom nivou i da ih formira na nivou entiteta.

Prema predloženim zaključcima vladajuće koalicije, parlament RS bi  trebalo da povuče saglasnost na formiranje Oružanih snaga BiH, Visokog sudskog i tužilačkog saveta, Uprave za indirektno oporezivanje, OBA i SIPA.

Vlada RS bi posle toga trebalo da pripremi zakone za formiranje tih institucija na entitetskom nivou.Ti zakoni bi stupili na snagu za šest meseci, a u predloženim zaključcima nije pominjano održavanje referenduma o tim zakonskim rešenjima.

 

Hrvatska traži rezultate Beograda u suđenjima za ratne zločine, oko nestalih i manjina

Šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić-Radman izjavio je da će povodom otvaranja klastera u pregovorima Srbije s EU staviti do znanja "jasnu zabrinutost" Hrvatske kad su u pitanju opipljivi rezultati Beograda u suđenjima za ratne zločine, pitanju nestalih lica i pravima manjina.

Hrvatski ministar je dolazeći na ministarsko zasedanje Unije u Briselu, rekao da, u vezi s tim, i dalje stoji poruka Zagreba od juna da je "jasna zabrinutost Hrvatske" i da je čas za opipljive rezultate u suđenjima za ratne zločine i u pitanjima nestalih lica i prava manjina.

Hrvatska, zaključio je on, priznaje napredak Crne Gore u pregovorima o članstvu s EU.

Srbija će sutra u Briselu otvoriti u pregovorima s EU klaster četirit koji objedinjuje poglavlje 14 o transportnoj politici, 15 o energetici, poglavlje 21+ trans-evropske mreže i poglavlje 27 o životnoj sredini i klimatskim promenama.

Na međuvladinoj konferenciji o otvaranju klastera četiri će učestvovati predsednica vlade Srbije Ana Brnabić i ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, koje će se prethodno posebno sastati s evropskim komesarom za proširivanje Oliverom Varhejijem.

 

SIPA hapsi narko dilere na području Cazina i Velike Kladuše

Po nalogu Tužilaštva BiH na području Cazina i Velike Kladuše pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) sprovode raciju protiv organizovane kriminalne grupe, osumnjičene za trgovinu narkoticima. Akcija, pod nazivom "Film", usmerena je prema tri osumnjičene osobe, a pretresa se više lokacija na području Cazina i Velike Kladuše, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Još se navodi da se osumnjičeni terete da su kao organizovana kriminalna grupa vršili nezakonitu nabavku, skladištenje, skrivanje i dalje međunarodno krijumčarenje, prema Hrvatskoj i zemljama EU, veće količine marihuane.

Terete se da su na području Cazina, Velike Kladuše i drugih mesta, nezakonito stavili u promet veće količine krivotvorenog novca, koji se koristi kao filmski rekvizit, čime su sebi pribavljali nezakonitu imovinsku korist i nanosili štetu drugim osobama.

 

Bugarska dobila novu vladu, na čelu Kiril Petkov

Bugarski parlament je  izabrao novu vladu na čelu sa premijerom Kirilom Petkovom iz centrističke stranke Nastavljamo sa promenom.

Za izbor 41-godišnjeg Petkova za premijera glasala su 134 poslanika, a protiv su bila 104.

Poslanici su potom glasali i za izbor vlade, koju uz stranku Nastavljamo sa promenom, nastalu na talasu masovnih demonstracija protiv korupcije, čine još tri političke opcije.

U vladi su i levičarska Bugarska socijalistička partija i dve opcije desnog centra, nova antielitistička stranka Ima takvih ljudi i liberalni predizborni savez Demokratska Bugarska.

Te četiri političke opcije zajedno imaju 134 od 240 mesta u parlamentu.Glavni zadatak nove vlade biće da izvuče najsiromašniju članicu Evropske unije iz teške zdravstvene i ekonomske krize.

Petkov, ministar ekonomije u prethodnoj prelaznoj vladi, obrazovan na američkom Harvardu, kao okosnice programa vlade naveo je transparentnost u javnoj potrošnji, nultu toleranciju na korupciju i reformu pravosuđa.

On je obećao i da će Bugarska ostati proevropski i pro-NATO orijentisana."Ono čime ćemo upravljati nije naš novac, već novac svih bugarskih građana", kazao je Petkov i pozvao poslanike da ga podrže kako bi "zemlja zauvek imala efikasan pravosudni sistem".

Među drugim prioritetima vlade su demografska kriza i sve veći troškovi života, kao i ubrzanje spore vakcinacije protiv korona virusa.Nakon predstavljanja programa vlade, Petkov je rekao da "veruje da će Bugarska za četiri godine biti drugačije mesto".

Bugarska, zemlja sa sedam miliona stanovnika, spada u one čije se stanovništvo najbrže smanjuje, ima najveću nejednakost zarada od svih članica EU i najnižu stopu vakcinacije protiv korona virusa u tom bloku 27 zemalja.

Stranka Nastavljamo sa promenom osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima 14. novembra, trećim ovogodišnjim.Bugarska nije imala vladu u punom kapacitetu od prvih ovogodišnjih izbora u aprilu, na kojima je poražena stranka GERB dugogodišnjeg premijera Bojka Borisova.

Posle tih izbora, kao i posle julskih, stranke nisu uspele da postignu dogovor o formiranju vlade.

 

Integracija regiona Zapadnog Balkana u EU nema alternativu

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak pozdravio je kao "vrlo koristan" današnji sastanak ministara spoljnih poslova Zapadnog Balkana u Londonu, čiji je domaćin šefica diplomatije Velike Britanije, i istakao da integracija regiona u EU nema alternativu.

"Vrlo koristan sastanak Velika Britanija-EU-SAD plus Zapadni Balkan u Londonu . Nema alternative EU integraciji za region. Drago mi je da su to naglasili svi učestnici", napisao je Lajčak na Tviteru.

Domaćin sastanka u Londonu je državna sekretarka za spoljne poslove Velike Britanije Elizabet Tras. Sastanku su prisustvovali i izaslanik britanskog premijera za Zapadni Balkan Stjuart Pič i zamenik pomoćnika državnog sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Gabrijel Eskobar.

U ime Srbije na sastanku je učestvovao ministar spoljnih poslova Nikola Selaković.

 

Rumunija nabavlja još dve eskadrile lovaca

Rumunija je odlučila da kupi još 32 višenamenska borbena aviona F-16 zbog bezbednosne krize na istoku oličene u koncentrisanju ruskih snaga na granicama Ukrajine, javljaju lokalni mediji.

Kako navodi portal Balkanska bezbednosna mreža, Ministarstvo odbrane Rumunije zatražilo je od parlamenta odobrenje za kupovinu 32 polovna F-16 od Norveške za 354 miliona evra, plus 100 miliona evra za logističku podršku.

To neće biti konačni troškovi jer je potrebno obučiti pilote, modernizovati opremu i kupiti savremeno naoružanje.Dodatnom nabavkom F-16 Bukurešt će imati tri eskadrile ovakvih aviona.

Rumunija trenutno ima 17 F-16 koji čine 53. lovačku eskadrilu "Njarhanjks" u Borčei. Oni su kupljeni polovni od Portugalije za oko milijardu evra.

U nedavnom intervjuu za Balkansku bezbednosnu mrežu načelnik generalštaba Vojske Rumunije ukazao je da ta zemlja jačanje ruskog vojnog prisustva na istoku vidi kao glavni bezbednosni izazov i da nabavka F-16 i PVO sistema dugog dometa jedan od prioriteta modernizacije oružanih snaga.

Bukurešt pored Grčka izdvaja najveća sredstava za odbranu i modernizaciju vojske.

Rumunija je odlučila da do 2024. poveća izdvajanje za odbranu sa sadašnje sume od oko 4,5 milijardi evra na 5,5 milijardi evra. Od toga izdvajanja za modernizaciju će biti skoro duplirana, sa 1,07 na 1,75 milijardi evra.

Portal navodi da rumunski bezbednosni stručnjaci kritikuju najavljenu nabavku polovnih F-16 od Norveške ukazujući da je reč letelicama proizvedenim osamdesetih godina prošlog veka.

"Oni navode da su polovni F-16 nabavljeni od Portugalije i Norveške bolji od postojećih modernizovanih MiG-21 Lancer, ali da je ipak reč o starim, polovnim letelicama i da bi bolji faktor odvraćanja u nacionalnoj odbrani imali novi avioni", piše u tekstu.

Zbog bezbednosnih prilika na istočnom krilu NATO i u rejonu Crnog Mora u Rumuniji se na bazi rotacije stacioniraju lovačke snage savezničkih zemalja u okviru NATO er polisinga.

 

Hristijan Mickoski ponovo izabran za predsednika opozicione VMRO DPMNE

Predsednik opozicione VMRO DPMNE Hristijan Mickoski  je drugi put izabran za lidera te konzervativne makedonske partije.Za Mickoskog, koji je bio jedini kadidat, glasalo je 489 od 493 delegata prisutnih na Kongresu koji se održava u sprtskoj dvorani "Jane Sandanski" u Skoplju.

Nakon reizbora, Mickoski je najavio novu politiku i koncept zajedništva nazvan "Novi dogovor" o društvenom konsenzusu oko zajedničkog patriotizma, koji će, istakao je, obezbediti pravedan napredak i jednake mogućnosti za sve.

"Naša partija sada ulazi u drugu epohu, odnosno društvenu mobilizaciju svake intelektualne snage i pojedinca koji će doneti novu budućnost. Dijalog sa profesorima, sa piscima, naučniciima, mladima, studentima, sindikatima, privredom. Ljudima koji su gurnuti u stranu, a čiji glas čini ono što zovemo tiha većina. Da postignemo ekonomski standard kao jedna Austrija", rekao je lider VMRO DPMNE.

Hristijan Mickoski je prvi put za predsednika VMRO DPMNE izabran pre četiri godine na kongresu u Valandovu kao favorit dugogodišnjeg neupitnog lidera te stranke Nikole Gruevskog, koji se sada nalazi u političkom azilu u Mađarskoj.

Na 17. kongresu VMRO DPMNE koji je održan pod motom "Nova generacija za novu budućnost" objavljena je nova doktrina te konzervativne partije.

 

Krivična prijava protiv predsednika Hrvatske zbog izjava o Srebrenici

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Enver Bijedić objavio je da je podneo krivičnu prijavu protiv predsednika Hrvatske Zorana Milanovića zbog izjava u vezi sa Srebrenicom.

Bijedić, koji je funkcioner stranke Socijaldemokrate BiH, prijavio je Milanovića Tužilaštvu BiH na osnovu izmena Krivičnog zakona BiH, koje je u julu nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, prema kome je krivično delo "negiranje svih ratnih zločina potvrđenih sudskim odlukama".

Bijedić je Milanovića prijavio Tužilaštvu BiH zbog njegove izjave da "svaki genocid nije isti"."Milanović je 3. decembra 2021. godine nastavio u još skandaloznijem tonu, pokušavajući da relativizuje genocid u Srebrenici, upoređujući ga s holokaustom i genocidom u Ruandi", naveo je Bijedić.

Bijedić smatra da je Milanović svojim izjavama uznemirio javnost i stvorio dodatnu nacionalnu netrpeljivost među građanima BiH.