OSTALE VESTI...

Toronto, 
14. January 2022.
Novine Toronto, broj 
1731

Zaplenjeno više stotina kila kokaina u Podgorici

Crnogorski ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović potvrdio je da je u magacinu trgovačkog lanca Voli zaplenjeno više stotina kilograma kokaina. Sekulović je na tviteru čestitao nadležni državnim ogranima "uspešnu akciju zaplene više stotina kilograma droge".

"Saradnja organa na visokom nivou MUP-a, Uprave policije, Uprave prihoda i carina i tužilaštva. Snažno u zaštiti građana i građanske Crne Gore", poručio je Sekulović na Tviteru.

Mediji su prethodno, pozovajući se na nezvanične policijske izvore, objavili da je u magacinu trgovačkog lanca Voli zaplenjeno nekoliko stotina kilograma kokaina.

Mediji navode da je uprava trgovačkog lanca prethodno prijavila policiji da su radnici u magacinu pronašli sumnjivu supstancu u paketima s bananama.

U toku je istraga, a policija se ovim povodom do sada nije zvanično oglašavala.Ovo je druga velika zaplena kokaina u poslednjih pet mjeseci u Crnoj Gori. U avgustu je u Zeti kod Podgorice zaplijenjeno 1,4 tone kokaina.

 

Krivokapić će sledeće sedmice odgovoriti Porfiriju u vezi sa Temeljnim ugovorom

Premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić će početkom naredne sedmice odgovoriti patrijahu Srpske pravoslavne crkve (SPC) oko usaglašavanja Temeljnog ugovora, sapštila je Vlada Crne Gore.

"Pismo Njegove svetosti, patrijarha srpskog gospodina Porfirija stiglo je na adresu Vlade Crne Gore 4. januara 2022. godine. Kako je prva postpraznična radna nedelja započela juče, Vlada uverava sve zainteresovane adrese da će, kao i svakog puta, blagovremeno i odgovorno pristupiti formulisanju odgovora na dospelo pismo, uzimajući dodatno u obzir važnost tematike koja je predstavljena u istom i značaj duhovne adrese koja ga je uputila", navodi se u saopštenju.

Kako su istakli, odgovor na konkretno pismo Vlada će uputiti partijarhu Porfiriju početkom naredne sedmice, u cilju postizanja željene saglasnosti, na obostrano zadovoljstvo.

 

Dodik ponovo najavljuje povlačenje iz OS BiH i formiranje Vojske RS

Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik je ponovo najavio da će Republika Srpska raditi na formiranju svoje vojske.

Dodik je naveo da su vojska i odbrana, prema izvornom Dejtonu, u nadležnosti entiteta, dodavši da "zbog aktuelnih poremećenih odnosa, RS razmišlja da vrati te nadležnosti".

On je podsetio da je parlament RS već doneo odluku da povuče ranije datu saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH.

"Na bazi te povučene saglasnosti pravnici će definisati određeni pravni okvir i mi ćemo se dalje kretati kroz to", rekao je Dodik.On je dalje istakao da 9. januar ostaje Dan Republike Srpske, bez obzira na to kako se neko odnosi prema tome, uključujući i SAD.

Prema njegovim rečima, više od deceniju redovno je obeležavan Dan RS, sve dok lider SDA Bakir Izetbegović nije zatražio da bude zabranjen.

"Sada bi mi trebalo da to prihvatimo zato što se Izetbegoviću ne sviđa da 9. januar bude Dan republike. Naravno da nećemo prihvatiti, to je nakaradno samo po sebi. Činjenica je da je to tražio Bakir Izetbegović i da je Ustavni sud BiH uvažio taj njegov zahtev", naglasio je Dodik.

On je ukazao da se govori o incidentima u RS tokom proslave Dana RS, a da su dešavanja u Bužimu "Prošla nezapaženo od onih koji napadaju RS zbog Dana republike".

"S jedne strane je problem kada regularne policijske snage izađu na ulicu, gde su, inače, svaki dan, a nije problem naoružavanje i novo formiranje "Zelenih beretkiž" i to ne izaziva nikakvu reakciju", naveo je Dodik.

 

Trideset članova EP traži pokretanje istrage protiv Varhejija

Trideset članova Evropskog parlamenta uputilo je pismo predsednici Evropske komisije Ursuli von der Lejen (fon der Layen), u kojem se poziva na pokretanje istrage o ulozi evropskog komesara za proširenje Olivera Varhejija (Varhelyi) u pomaganju "separatističkim aktivnostima" srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika u BiH.

U pismu, parlamentarci iz nekoliko političkih grupacija, ističu da prate situaciju u Bosni i Hercegovini, naglašavajući kako je teritorijalni integritet BiH ključan, ne samo za lokalnu, već i za regionalnu, ali i evropsku perspektivu, preneo je sarajevski portal Kliks (Klidž.ba).

Oni su naveli da su "izuzetno uznemireni poslednjom eksalacijom političkih tenzija u BiH, koje potpiruje Milorad Dodik".

"Ukoliko Dodik nastoji podeliti državu i uspostaviti nezavisnu RS, povlačenjem iz institucija BiH i uspostavljanjem nezavisnih tela na teritoriji RS, te ako u tome bude uspešan, posledice će se osetiti daleko izvan granica BiH, a teške posledice osetiće i evropska vanjska politika", navodi se u pismu.

 

Blokade i bojkot institucija ne vode nikuda

Šef Delegacije EU u BIH Johan Satler i američki ambasador u BiH Erik Neslon ocenili su u Mostaru da blokade i bojkoti rada institucija ne vode nikuda i da demokratsko društvo ne može uspeti ako nema dijaloga u rešavanju problema.

Komentarišući izostanak predstavnika srpskog naroda iz Mostara, među kojima je i potredsednik Gradskog veća Velibor Milivojević (SNSD), na svečanoj sednici na kojoj su njemu i Satleru uručena priznanja počasnih građana Mostara, Nelosn je rekao da je "svestan kontroverzi oko ove svečanosti".

"Lideri određenih stranaka odlučili su da ne budu na sednici. Bilo da se radi o Gradskom veću ili državnom parlamentu, ničemu ne služe ni blokade ni bojkoti", kazao je američki ambasador.

Govoreći o incidentima u Republici Srpskoj tokom proslave Dana RS, Nelson je rekao da je obeležavanje 9. januara neustavno, kao i da su bili vidljivi "pozivi na podele, mržnju i pretnje nasiljem".

"Sve je to bilo prisutno i odgovornost je vlasti u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH gde god se to događa, da se sprovedu istrage i da se primenjuju zakoni, bez obzira na koga se to odnosi i gde se to dešava, jer nijedan građani ne bi trebalo da oseti da postoji pretnja za njega", kazao je američki ambasador.Šef Delegacije EU u BiH Johan Satler je rekao da je EU "bila jasna oko neustavnog obeležavanja dana RS i da je osudila sve što se dešavalo oko toga".

"Osudili smo i atmosferu koja je zavladala širom zemlje, porast tenzija i to zaista nije ono što mi želimo da vidimo. Time se kriza produbljuje i to je suprotno evropskim vrednostima i težnji ove zemlje da se pridruži Evropskoj uniji", kazao je Satler.

On je potvrdio da postoji mogućnost proširenja sankcija zvaničnicima iz RS, ističući da su iz Brisela proteklih dana dolazile izjave da EU ima "sve alate na raspolaganju i da sankcije postoje kao jedno od sredstava".

 

Glavni tužilac BiH na svečanom prijemu kod Putina

Vršilac dužnosti glavnog tužioca BiH Milanko Kajganić učestvovao je u Moskvi na obeleljažavanju 300-godišnjice od osnivanja Generalnog tužilaštva Rusije. Kajganić je na konfereniciji razgovarao sa tužiocima iz više zemalja o pitanju jačanja međunarodne saradnje u borbi protiv međunarodnog organizovanog kriminala, pranja novca, korupcije, ekstremizima i terorizma.

Tokom sastanaka, razgovarano je i o mogućnostima potpisivanja memoranduma o saradnji, koji bi omogućili bržu komunikaciju i razmenu dokaza.

Domaćin konferencije bio je glavni tužilac Igor Krasnov, a za učesnike je upriličen i svečani prijem kod predsednika Rusije Vladimira Putina.

Na svečanosti je učestvovalo više od 120 predstavnika tužilačkih i pravosudnih institucija, iz oko 40 zemalja, Evropske unije i sveta, kao i predstavnici Saveta Evrope.

 

Što pre odblokirati početak pregovora S. Makedonije i Albanije sa EU

Predsednici Severne Makedonije i Albanije, Stevo Pendarovski i Iljir Meta ocenili su u Skoplju da je neohodno da bude odblokiran početak pristupnih pregovora te dve zemlje sa EU i da taj proces što pre započne.

Kako je saopštio Kabinet predsednika Severne Makedonije, Pendarovski i Meta su "konstatovali potrebu za deblokiranje tog procesa i skori početak pristupnih pregovora dve države o članstvu u Evropskoj uniji, što će prema njima, imati pozitivan doprinos sveukupnoj stabilnosti regiona".

Evropski put Severne Makedonije i Albanije, koje prema Evropskoj komisiji i većini članica EU treba zajedno da započnu pregovore, blokirala je Bugarska vetom na usvajanje Pregovoračkog okvira za Severnu Makedoniju zbog bilateralnog spora.

 Sofija istovremeno smatra da početak pregovora dve zemlje treba razdvojiti.