Šmitove nametnute odluke ne rešavaju blokade u Federaciji BiH

Toronto, 
07. Oktobar 2022.
Novine Toronto, broj 
1784

Funkcioneri Socijaldemkratske partije BiH (SDP) izneli su danas niz primedbi na nametnute mere Visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, koje se odnose na izmenu Izbornog zakona i promene Ustava Federacije BiH.

Poslanik SDP-a u parlamentu BiH Saša Magazinović postavio je pitanje Kancelariji visokog predstavnika (OHR) da li je za njih prihvatljivo da predsednik Federacije BiH bude Srbin.

"Dragi OHR, možete li zamoliti Visokog predstavnika da izadje u javnost sa odgovorom na pitanje da li je za njega prihvatljivo da predsednik FBiH bude Srbin?", naveo je Magazinović.

Dodao je da je to vrlo važno da se javno kaže, da bi se bolje razumele Šmitove izmene Izbornog zakona.

Poslanik u parlamentu Federacije BiH Irfan Čengić (SDP) izjavio je da nametnute odluke ne garantuju deblokadu institucija u FBiH, što, kako je naveo, potvrdjuje i činjenica da ne postoje garancije da će, kada budu imenovani predsednik i potpredsednici tog bh. entiteta, oni imenovati novu Vladu FBiH.

Čengić je dodao da je pojedincima iz medjunarodne zajednice predlagao da u Šmitovu odluku dodaju deo - "da ukoliko predsednik FBiH opstruiše ili parlament odbije njegov predlog, potpredsednici mogu predložiti Vladu FBiH".

"Odgovor na to je bio 'onda možete HDZ izbaciti'", kazao je on.

Čengić je dalje rekao da koliko je "šupalj" Šmitov predlog, potvrduje da to uopšte ne predvidja sledeću situaciju - šta ukoliko klubovi Bošnjaka i Srba budu tražili i predložili predsednika Federacije BiH, a ne potpredsednike.

"On se oslanja isključivo na dosadašnju praksu, a ne pravne norme. Nigde ne piše da klub Hrvata predlaže predsednika, a druga dva kluba potpredsednike.

Po Ustavu i Bošnjak i Srbin mogu biti predsednici FBiH, samo je praksa da je to do sada bio Hrvat", naveo je ova funkcioner SDP-a.

Čengić je zaključio da je, uključujući i ostale mere iz nametnute odluke, "Šmitov predlog zlonameran i u potpunosti odgovara daljim blokadama".

Visoki predstavnik Kristijan Šmit je u izbornoj noći objavio izmene Izbornog zakona BiH, za koje deo političke javnosti u BiH smatra da su znak popuštanja zahtevima HDZ BIH.

Do sada je praksa u Federaciji BiH bila da predsednik tog bh. entiteta bude Hrvat, a premijer Bošnjak.

Takva procedura nije propisana Ustavom, već je bila deo političkog dogovora.