Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović izjavio je da su ministri odbrane i spoljnih poslova, Raško Konjević i Ranko Krivokapić hrvatsku državnu delegaciju doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal kada su postavili spomen ploču u Morinju koja je posvećena hrvatskim civilima i braniocima koji su tu bili zatočeni tokom opsade Dubrovnika 1991. godine.
Uprava za inspekcijske poslove (UIP) naložila je Opštini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču na objektu nekadašnjeg logora Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju zbog pravnih manjkavosti.
Spomen-ploču u logoru Morinj otkrili su 10. oktobra ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić i ministar odbrane Raško Konjević u prisustvu hrvatskog šefa diplomatije Gordana Grlića Radmana i ministra hrvatskih branitelja Toma Medveda.
Odmah po otkrivanju spomen-ploče u Morinju, deo političke javnosti je osporio taj čin tvrdeći da je prekršen Zakon o spomen-obeležjima.
Logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika uglavnom Hrvata sa područja Dubrovnika tokom 1991. i 1992. gde su isleđivani i zlostavljani.
Abazović je novinarima kazao da podržava postavljanje spomen ploče u Morinju, ali ne na nezakonit način.
"Stavili su ploču, a da nijednim papirom nisu obavestili Vladu i nadležne organe", rekao je Abazović.
On je ocenio da su Konjević i Krivokapić počinili krivično delo. Kako je naveo Abazović, Ministrastvo kulture i Skupština Opština Kotor nisu bili obavešteni.
Konjević medjutim tvrdi da je za postavljanje ploče u Morinju bila potrebna saglasnost vlasnika objekta na kome je postavljena, što je u ovom slučaju Ministarstvo odbrane.
"Ministarstvo odbrane i spoljnih poslova nisu dobili akt bilo koje inspekcije o uklanjanju ploče u Morinju. Juče sam čitao da smo dobili rešenje i šansu da se izjasnimo o upravnom postupku. Ništa od toga nije tačno. Zato nismo ni želeli da komentarišemo medijske natpise jer ne raspolažemo nikakvim aktom", rekao je Konjević na Anteni M.
On je kazao da su imali pravno tumačenje da se ploča postavi na objektu koji je u vlasništvu ministarstva kojim rukovodi, te da postoje i drugi slučajevi koji su izvršeni kroz istu pravnu proceduru.
Smatra da je jasna politička motivacija sa čelnih adresa Uprave za inspekcijske poslove, budući da je reč o kadrovima Demokratskog fronta.
Bivša šefica hrvtaske diplomatije Vesna Pusić kazala je za Pobjedu da je postavljanje spomen-obilježja u logoru Morinj bio je jedan civilizovani gest u regiji koja ne obiluje civilizovanim gestovima, dodajući da je njeno uklanjanje akcija onih koji ne žele dobro Crnoj Gori.
Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. je Apelacioni sud Crne Gore potvrdio i učinio pravosnažnom.
Presudom je utvrđeno da su u Sabirnom centru Morinj zatvorenici bili izloženi fizičkom zlostavljanju, konstatujući da je vladala atmosfera terora i straha za goli život kome su oštećeni bili neprestano izloženi.
Abazović, čijoj je vladi izglasano nepoverenje, 19. avgusta je predao pre dva dana Skupštini inicijativu za razrešenje Konjevića i Krivokapića jer, kako tvrde, ne prate politiku Vlade.
On je kazao da je inicijativa utemeljena u Ustavu iako deo stručne javnosti tvrdi da Vlada kojoj je izglasano nepoverenje nema mandata da predlaže razrešenje ministara.
