Trka za predsednika Hrvatske

Toronto, 
05. Decembar 2019.
Novine Toronto, broj 
1588

Na predstojećim predsedničkim izborima u Hrvatskoj, 22. decembra učestvovaće 11 kandidata, objavila je Državna izborna komisija (DIP).

Kandidaturu je predalo 12 kandidata, ali je DIP jednu odbio - nezavisnog kandidata Slobodana Midžića koji je predao samo jedan, svoj potpis podrške. Svi koji su želeli da se kandiduju morali su u roku od 12 dana da prikupe najmanje 10.000 potpisa, a rok za predaju potpisa istekao je u utorak u ponoć.

Objavom liste kandidata, i formalno je počela predizborna kampanja koja će trajati do izborne tišine, 20. decembra u ponoć.

Najozbiljniji kandidati na predstojećim izborima su aktuelna predsednica, kandidatkinja vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj ankete daju najviše šanse za ulazak u drugi krug, i kandidat Socijaldemokratske partije (SDP), bivši premijer Zoran Milanović.

Tu su, međutim, još i pevač Miroslav Škoro, iza kojeg stoje stranke desnice, koje su na prošlim izborima bile uz Grabar-Kitarović, kao i evroparlamentarac i bivši sudija zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić.

Najviše potpisa podrške kandidaturi predala je aktuelna predsednica, oko 230.000, što je, ipak, manje za oko 100.000 nego pre pet godina, kada se prvi put kandidovala.

Milanović je predao oko 78.000 potpisa, ali ih je skupljao samo dva dana, a nešto više od toga, oko 80.000 predao je Škoro.

Hrvatski evroparlamentarac Kolakušić predao je oko 15.000 potpisa podrške, a javno je izrazio u sumnju u potpise pojedinih kandidata, posebno zbog brzine prikupljanja.

Jedan od najzanimljivih kandidata za budućeg predsednika je reditelj Dario Juričan, koji je promenio ime u Milan Bandić, kako se zove i zagrebački gradonačelnik, čije neuspešne i skupe gradske projekte Juričan kritikuje i ismejava.

Slogan njegove kampanje je "Korupcija svima", a pažnju javnosti izaziva kombinacijom duhovitosti i umetničke kreativnosti. Iza njega je više dokumentaraca, među kojima i onaj o osnivaču posrnulog koncerna Agrokor, Ivici Todoriću, odnosno o počecima privatizacije u Hrvatskoj početkom 90-tih i sprezi s politikom.

Kandidati na predsedničkim izborima u Hrvatskoj su poslanik u Saboru Ivan Pernar, ekonomista Dejan Kovač, predsednik vanparlamentrane stranke Desno Anto Đapić, kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović, bivša predsednica Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Dalija Orešković iz stranke Start i predsednik Hrvatske stranke svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca Neđeljko Babić.

Predsednički izbori u Hrvatskoj održavaju se 22. decembra, a ukoliko novi predsednik ne bude izabran u prvom krugu, drugi krug će biti 5. januara 2020.

Prethodni predsednički izbori održani su 28. decembra 2014, odnosno drugi krug 11. januara 2015.

Aktuelna predsednica Kolinda Grabar-Kitarović zvanično je stupila na funkciju 19. februara 2015.

Ona je tada kao kandidatkinja HDZ na izborima pobedila kandidata koalicije levog centra, dotadašnjeg predsednika Ivu Josipovića, kojem su ankete previđale pobedu.

Upravo je na tim izborima učestvovalo najmanje kandidata dosad, samo četiri, dok ih je najviše bilo na predsedničkim izborima 2005. godine kada ih je bilo 13.

Mandat predsednika traje pet godina.