Cena Fruškogorskog koridora predimenzionirana za 300 miliona evra?

Toronto, 
20. November 2020.
Novine Toronto, broj 
1640

Cena Fruškogorskog koridora koju je Vlada Srbije ugovorila sa kineskom kompanijom "Ćina road and bridge corporation" veća je za 300 miliona evra od realne cene izgradnje ove deonice, ocenili su sagovornici novog broja lista "Vreme", koji je objavljen juče.

Vlada Srbije je početkom oktobra sa kineskom kompanijom potpisala Ugovor o izgradnji koridora od Novog Sada do Rume, koji bi trebalo da bude završen do marta 2024. godine, a ukupna vrednost iznosi 606 miliona evra, odnosno 12,7 miliona evra po kilometru.

Pored brze saobraćajnice, koridor podrazumeva i izgradnju mosta preko Dunava i tunela ispod Fruške gore, a cena je postignuta direktnom pogodbom.

"Vreme" podseća da je premijer Vojvodine Igor Mirović 2014. godine rekao da će cena Fruškogorskog koridora, prema generalnom planu, iznositi 150 miliona evra, a u tu cenu nije bila uključena jedino izgradnja mosta preko Dunava kod Kovilja.

Stručni tim predsednika vojvođanskog odbora Demokratske stranke Nebojše Novakovića analizirao je kako je došlo do toga da se cena od 150 miliona evra učetvorostruči i konstatovao da se to drastično poskupljenje "ne može ni na koji način opravdati".

"Opravdanje se ne može naći niti u komparaciji s cenama izgradnje auto-puteva u regionu, još manje u poređenju sa cenama izgradnje auto-puteva u Srbiji pre vlasti SNS-a", rekao je Novaković za "Vreme".

On je podsetio da je 100 kilometara poluatoputa od Novog Sada do Horgoša, za vreme vlade Mirka Cvetkovića, domaći konzorcijum izgradio po ceni od milion evra po kilometru, odnosno po bezmalo 13 puta manjoj ceni po kilometru od Fruškogorskog koridora.

"Od 47,7 kilometara Fruškogorskog koridora, 42,2 kilometra otpada na četiri trake puta po relativno ravnom terenu. Most preko Dunava, dužine 1,8 kilometara, može se porediti sa mostom kod Beške, dužine 2,2 kilometra, čija je cena iznosila oko 50 miliona evra", kazao je Novaković.

On je rekao da je tunel ispod Fruške gore dugačak, po projektu, 3,7 kilometara, ali ni da njegova cena (10 do 15 miliona evra po kilometru) ne može da opravda ovoliko "naduvanu" cenu Koridora.

Arhitekta i urbanista Marin Krešić je za "Vreme" analizirao cenu Fruškogorskog koridora i istakao da je cena od 606 miliona evra, odnosno 12.700 evra po dužnom metru – "upadljivo prevelika".

On je podsetio da je Hrvatska napravila 500 kilometara pravog auto-puta po prosečnoj ceni od 5.000 evra po dužnom metru, a da su Slovenci izračunali kako ih je 8,4 kilometra auto-puta Divača–Dane, koji je izgrađen na lakom terenu, sličnom terenu na kojem će biti izgrađen i Fruškogorski koridor, koštao oko 2.300 evra po dužnom metru.

"Na malo težem terenu izgrađena je deonica auto-puta Šentilj–Pesnica dužine 9,5 kilometara, koja je koštala 3.400 evra po dužnom metru", rekao je Krešić.

On je naveo da je nelogičnost cene izgradnje Fruškogorskog koridora još uočljivija kada se uporedi sa predračunskim troškovima gradnje na mnogo težim lokacijama – kao, na primer, u Grdeličkoj klisuri.

"Ispada da je gradnja Fruškogorskog koridora kroz ravnicu skoro jedan i po puta skuplja od gradnje kompletnog auto-puta kroz Grdeličku klisuru", upozorio je Krešić.

Krešić je zaključio da je jasno kako nema logike da deonica brze saobraćajnice Novi Sad-Ruma kroz ravničarski kraj bude po dužnom metru "toliko skuplja od cene koju su Hrvati platili za sve svoje auto-puteve kroz krševe i preko stenovitih planina, znatno viša nego što su Makedonci platili za trasu kompletnog auto-puta koji seče planinu i više nego što je Slovence koštao najsloženiji auto-put kroz obronke Alpa".

Arhitekta Dragoljub Bakić istakao je da Fruškogorski koridor ima trasu koja je već dugo poznata, a parametri se nisu menjali – niti oni koji se tiču mosta preko Dunava, niti oni dvocevnog tunela od 3,5 kilometara ispod Fruške gore.

"Naravno da se onda postavlja pitanje kako je nešto što je koštalo, makar bez mosta, 150 miliona evra naraslo na 606 miliona", rekao je Bakić.