Formirati tehničku vladu Kosova i izbeći nove izbore

Toronto, 
23. Jun 2017.
Novine Toronto, broj 
1512

Kosovski politički analitičari ocenili su da je za Kosovo najbolje da dobije tehničku vladu kako bi se izbegla institucionalna krizu i rešila glavna pitanja poput osnivanja Zajednica opština sa vec?inskim srpskim stanovništvom i ratifikacije sporazuma o demarkaciji granice sa Crnom Gorom, prenosi danas Zeri. Analitičari upozoravaju da Kosovo u suprotnom rizikuje nove izbore.
Kandidati za premijera Kosova Ramuš Haradinaj iz koalicije Demokratske partije Kosova (DPK), Alijanse za budućnost Kosova i Incijative za Kosovo i Aljbin Kurti iz pokreta Samoopredeljenje kažu da za tim nema potrebe i od dana prevremenih parlamentarnih izbora, 11. juna izjavljuju kako u najkraćem mogućem roku mogu da fomiraju vladu.
Ni jedna ni druga strana nemaju dovoljan broj poslanika da formiraju vladu, čak i pod uslovom da dobiju podršku svih 20 poslanika iz redova manjinskih zajednica, uključujući tu i glasove 10 poslanika iz redova srpske zajednice. Ostaje jedino mogućnost koalicije sa strankama okupljenim oko Demokratskog saveza Kosova (DSK).
Prema pravilima, posle objavljivanja konačnih izbornih rezultata, što može potrajati još dve nedelje, u roku od 30 dana treba da se konstituiše Skupština. Potom predsednik Kosova, nakon konsultacija sa političkim partijama ili koalicijama koje su dobile neophodnu većinu za formiranje Vlade, predlaže kandidata za premijera koji u roku od 15 dana treba da u parlamentu predstavi novu vladu za čije je izglasavanje potreban 61 glas od 120 poslanika.
Ukoliko vlada ne dobije neophodnu većinu, predsednik Kosova roku od 10 dana treba da imenuje nekog drugog kandidata. Ukoliko se ni tada ne izabere Vlada, onda predsednik raspisuje izbore.
U ovom slučaju, predsednik može dati Ramušu Haradinaju mandat za sastav vlade, ali ukoliko on ne uspe da dobije dovoljnu većinu, predsednik ima diskreciono pravo da odluči o drugom kandidatu za mandatara. Nejasno je da li će drugi kandidat biti iz Haradinajeve koalicije ili može biti i bilo ko drugi ko ima potrebnu većinu, u ovom slučaju možda Kurti.
Kosovo se sa ovakvom situacijom suočilo i 2014. godine, kada je tadašnja predsednica Kosova Atifete Jahjaga zatražila razjašnjenje Ustavnog suda Kosova u vezi mandatara, odnosno kada pobednik izbora nema dovoljan broj glasova za formiranje Vlade.
U odluci Ustavnog suda se navodi da predsednik predlaže Skupštini kandidata za premijera, kojeg je nominovala politička partija ili koalicija sa najviše mesta u Skupštini, a u ovom slučaju to je koalicija DPK, Alijanse za budućnost Kosova i Inicijative za Kosovo, čiji je kandidat Ramuš Haradinaj.
Pojmovi "politička partija" ili "koalicija" podrazumevaju političku partiju ili koaliciju koja je registrovana shodno Zakonu o opštim izborima i koja učestvuje kao izborni subjekat i pređe izborni prag i time dobije mesto u Skupštini.
Takođe, u slučaju da predloženi kandidat za premijera ne dobije neophodne glasove predsednik Republike na osnovu diskrecionog prava koje ima određuje drugog kandidata za premijera, nakon konsultacija sa partijama ili koalicijama registrovanim shodno Zakonu o opštim izborima.
Nije isključeno da predsednik Republike odluči da prvoj partiji ili koaliciji da mogućnost da predloži drugog kandidata za premijera.
Formiranje Vlade bi bilo moguće ukoliko DSK odlazećeg premijera pristane da ponovo uđe u koaliciju sa DPK, mada su šanse za tako nešto male, pošto su te partije već bile u koaliciji u prošlom mandatu i upravo je DPK skratio mandat Isi Mustafi, podržavajući pad njihove zajedničke vlade.
Samoopredeljenje je uvereno da će oni moći da formiraju Vladu, uz podršku ostalih partija, isključujući bilo kakvu mogućnost saradnje sa DPK.
Prema preliminarnim rezulatima, koalicija koja predlaže Haradinaja za premijera ima 39 ili 40 poslanika, na drugom mestu je Samoopredeljenje koji bi trebalo da ima 31 ili 32 poslanika, dok bi koalicija DSK, Alijanse novo Kosovo i Alternative dobila 29 glasova.