Kosovo je blokirano usled korupcije

Toronto, 
14. Mart 2019.
Novine Toronto, broj 
1571

Ambasador SAD u Prištini Filip Kosnet izjavio je, komentarišući izveštaj američkog Državnog sekretarijata o ljudskim pravima, da je Kosovo i dalje blokirano usled korupcije, da ima napada na novinare, da se proteruju strani državljani bez redovnog procesa i da ima nasilja prema manjinama.

U delu izveštaja posvećenom Kosovu navodi se da su problemi napadi na etničke manjine, endemska korupcija u redovima vlade kao i pretnje i napadi na novinare. 

U izveštaj za 2018 u delu o Kosovu kao problemi se ističu povratak izbeglica ili azilanta, korupcija u Vladi, zločini koji uključuju nasilje ili pretnje novinarima, napadi na pripadnike manjinskih zajednica ili marginalizovanih grupa, uključujući i bezbednosne snage.

Izveštaj izdvaja i slučaj deportacije šestoro turskih državljana "zbog nejasnih optužbi".Navodi se da je Vlada uglavnom poštovala pravo slobode govora i izražavanja koje je garantovano Ustavom i zakonima Kosova ali da su kredibilni izveštaji ponovili da je nekoliko javnih zvaničnika, političara, poslovnih ljudi i radikalnih verskih organizacija imalo napore da zastraše predstavnike medija.

Stejt department ističe i da Vlada Kosova nije efektivno sprovela zakon a kada se radi o krivičnim kaznama za zvaničnike koji su izvršili krivična dela.

"Zvaničnici su ponekada bili uključeni u koruptivna dela bez gonjenja. Nedostatak efektivnog sudskog nadgledanja i slaba vladavina zakona doprineli su tom problemu", dodaje se i navodi da su se incidenti u oblasti bezbednosti protiv kosovskih Srba nastavili, i u tom aspektu pominje se i ubistvo Olivera Ivanovića.

Ističe se i da je u prvih sedam meseci prošle godine bilo više od 100 incidenata koja uključuju krađu, verbalni napad, i oštećenje imovine kosovskih Srba i Srpske pravoslavne crkve. 

Takođe, citira se da je Ministarstvo bezbednosnih snaga saopštilo da je 51 kosovski Srbin podneo ostavku i napustio te snage između maja i jula 2018. godine navodeći kao razlog "navodne pritiske srpskih vlasti i lokalnih predstavnika srpske zajednice".

Etničke zajednice, kao što su Srbi, Romi, Aškalije, Turci, Bošnjaci, Goranci, i drugi suočavali su se sa različitim nivoim institucijalnih i društvenih diskriminacija prilikom zapošljavanja, u obrazovanju, socijalnim uslugama, upotrebi jezika, slobode kretanja i prava na povratak.