Kosovo pred teškom političkom krizom

Toronto, 
06. Septembar 2018.
Novine Toronto, broj 
1553

Insistiranje predsednika Kosova Hašima Tačija da u finalnom delu dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom može da se otvori pitanje razmene teritorija ili redefinisanje granične linije, i oštro suprostavljanje opozicije ali i premijera Ramuša Haradinaja i njegovog zamenika Fatmira Ljimaja tome, dovelo je do teške političke krize na Kosovu.

Odluka Vlade Kosova da formira pregovarački tim za finale dijaloga sa Srbijom doneta je posle sastanka premijera Haradinaja sa njegovim zamenicima sa predsednikom Tačijem i posle koga je dogovoreno da na čelu tima bude zamenik premijera Fatmir Ljimaj koji na Kosovu važi za jednog od najoštrijih političkih protivnika kosovskog predsednika.

Haradinaj je zatražio održavanje vanredne sednice Skupštine Kosova na kojoj je trebalo da bude formirana pregovaračka ekipa, što je ostavljalo malo prostora da se održi i vanredna sednica koju je zatražio Demokratski savez Kosova i sve opozicione stranke sa predlogom o usvajanju rezolucije kojom se predsedniku Tačiju zabranjuje da u dijalogu o normalizaciji odnosa sa Srbijom razgovara o podeli ili redefinisanju granica.

Tokom diskusije o predlogu odluke sve se promenilo u trenutku kada je poslanica Alijanse za budućnost Kosova Donika Kadaj Bujupi, kako mediji pišu na zahtev Haradinaja, predložila da deo odluke bude i stav da su granice Kosova nepromenljive i neprikosnovene.

Prema obaveštenim izvorima, nezadovoljstvo kod pojedinaca i posebno kod predsednika Kosova Hašima Tačija izazvala je diskusija šefa poslaničke grupe Socijaldemokratske inicijative Biljala Šerifija koji je zahtevao da se tačno utvrdi kako će se stvari dalje kretati i koja će biti ovlašćenja pregovaračke ekipe na čelu sa Ljimajem, optužujući između redova predsednika Tačija da samostalno i bez saglasnosti vlade otvara pitanje razmene teritorija odnosno redefinisanja granica.

Posle tog izlaganja, Tači je preko ministra pravde, inače njegovog dugogodišnjeg šefa kabineta, zatražio nove konsultacije i pauzu koja je trajala do 20 časova kada je predsednik parlamenta Kadri Veselji objavio da je sednica Skupštine Kosova odložena zbog nedostatka kvoruma.

Prištinski list "Koha ditore" preneo je da je u svemu tome posebnu ulogu imao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić koji je od poslanika Srpske liste zatražio da ne glasaju za odluku o formiranju preovaračkog tima navodeći da "nikako neće da pregovara sa Ljimajem već samo sa Tačijem".

Koha je prenela i da je Ljimaj obavestio premijera i predsednika parlamenta da je spreman da napusti funkciju zamenika premijera i šefa pregovaračke ekipe navodeći da neće dopustiti da postane samo formalno šef tima u pregovorima sa Srbijom, kao i da je spreman da bude deo opozicije.

Poslednja dešavanja šalju vrlo jasnu poruku da je Kosovo pred teškom političkom krizom, da parlament ne nefunkcioniše i da zavisi od "hirova" Srpske liste jer ne mogu proći ni one odluke koje zahtevaju prostu većinu a kamoli odluke koje traže dvotrećinsku većinu poslanika Skupštine Kosova.

Sadašnju situaciju najbolje odslikava tekst koji je lider Demokratskog saveza Kosova Isa Mustafa objavio na Fejsbuku u kome kaže da Tači i drugi zvaničnici Kosova mogu da idu u Brisel i slikaju se tamo, ali da bez opozicije nijedan sporazum ne može biti ratifikovan.

Mustafa je ocenio i da u interesu Kosova ali i zarad suštinskog dijaloga sa Srbijom treba ići na vanredne parlamentarne izbore na Kosovu posle kojih bi bili formirani jaka vlast i opozicija bez Srpske liste.

"Danas smo doživeli težak dan za parlament i Kosovo. Ono što smo videli govori da vlast vara sebe i da pokušava da prevari Brisel i Vašington da predstavlja većinu, jer to u suštini nije. Oni kao pojedinci i kao ekipe mogu da idu i da se slikaju u Briselu, ali ni predsednik ni Vlada Kosova ne mogu da sklope nijedan sporazum, jer bez opozicije ne mogu da ga ratifikuju u Skupštini", naveo je Mustafa.

U pat poziciji u kojoj se nalazi Kosovo, ni opozicija nema dovoljno glasova da može da izglasane poverenje Vladi Ramuša Haradinaja, jer u najboljem slučaju može da računa na 58 glasova, dok je za izglasavanje nepoverenja potreban najmanje 61 glas.

 

Gzim Badžaku

Priština