Novinari u Zrenjaninu izloženi pritiscima

Toronto, 
22. Decembar 2020.
Novine Toronto, broj 
1646

Dopisnica dnevnog lista Danas iz Zrenjanina Miroslava Pudar izjavila je da novinari sve teže dobijaju odgovore od nadležnih za vodosnabdevanje, a da gradski vodovod i predstavnici "fabrike vode" igraju s njima "svojevrsni ping-pong".

Učestvujući u Inicijativi Zajedno Do Vode, koju u Zrenjaninu sprovodi Građanski preokret, Pudar je kazala da su od prvog dana zabrane upotrebe zrenjaninske vode za piće, 2004. godine, novinari bili izloženi pritiscima i sugestijama kako o tome treba da izveštavaju.

"Bili smo pod rafalnom paljbom tadašnjeg direktora vodovoda (Bratislava Tomića iz Demokratske stranke) koji je bio nezadovoljan velikim publicitetom i smatrao da zabranjena voda nije toliko bitna tema, da treba da se izveštava o drugim stvarima", navela je ona.

Kako je kazala, na te pritiske tokom godina se različito reagovalo i dodala je da su te razlike najočiglednije u situacijama poput nedavne eksplozije u "fabrici vode", kada su na lice mesta došli brojni mediji i novinari s nacionalnog nivoa a da su izostali neki lokalni.

Prema njenim rečima, kada je pitala zašto se Zrenjanin ne obrati državi za pomoć, jedan od bivših direktora gradskog vodovoda Ivan Dević svojevremeno joj je odgovorio da "gradu nije potrebna pomoć, jer u to postrojenje neće uložiti ništa".

"Od tada je iz budžeta uloženo puno novca, a čistu vodu i dalje čekamo. Puno je nejasnih detalja, i pravnih i finansijskih i tehnoloških, to ne mogu da otkrivaju samo novinari, a ni detektivima ne bi bilo lako", navela je Pudar.

Ona je skrenula pažnju da "čak i ako fabrika vode proradi kako bi trebalo, problem s arsenom i metanom neće biti rešen" jer se prečišćena voda "distribuira samo u gradskom naselju dok desetine hiljada ljudi po selima imaju svoje nezavisne vodovode sa sličnim ili još većim problemima".

Pudar je ocenila da je odgovornost na onima koji vrše vlast sve ove godine, navodeći da pijaćoj vodi nisu pristupali kao prioritetnom pitanju.

Kako je dodala, gradska vlast nije iskoristila više od četiri milijarde evra koje je Evropska unija opredelila Srbiji da reši taj problem a da očekuje probleme i s prečistačem otpadnih voda jer je grad u netransparentnom postupku zaključio ugovor s investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, što je ocenila kao ponavljanje iste greške, uprkos prethodnom lošem iskustvu.