OSTALE VESTI...

Toronto, 
11. Februar 2022.
Novine Toronto, broj 
1739

Koštunica mi je pomogao da donesem odluku

Kandidat Ujedinjene Srbije za gradonačelnika Beograda Vladeta Janković je rekao je da mu je biši lider Demokratske stranke Srbije Vojislav Koštunica mnogo pomogao da donese odluku o prihvatanju te kandidature.

Upitan da li se konsultovao sa Koštunicom oko odluke da prihvati kaniddaturu, Janković je, u intervjuu za Nedeljnik, odgovorio potvrdno.

"Jesam. Ja njega smatram ne samo nekim čiji sam bio dugogodišnji politički saradnik, već i ličnim prijateljem", rekao je on.Janković je rekao da je uvek njegov savet i njegovo miljenje smatrao dragocenim .

"Daleko od toga da sam se uvek sa svime slagao, ali bitno je da znam da misli čisto i bez predrasuda", rekao je Janković.Upitan da li ga je (Koštunica) podržao u odluci da prihvati kandidaturu Janković je odgovorio: "Mnogo mi je pomogao da donesem odluku".

Janković je rekao i da je njegov glavni uslov bio i ostao (pri prihvatanju kandidature) da sve bude transparentno u najvećoj mogućoj meri."Nikakve privatne pogodbe ni dogovore na zatvorenim sastancima nisam spreman da tolerišem ", rekao je on.

Istakao je da će ono što on bude znao, znati i svaki građanin Beograda, pa, kako je naveo, "neka ljudi sude"."Povući se uvek mogu, ali naravno, najpre treba da pobedim. Što nameravam", rekao je Janković.

 

Pič o dijalogu sa Beogradom razgovarao sa Osmani i Kurtijem

Dijalog Beograda i Prištine bila je tema sastanka specijalnog britanskog izaslanika za Zapadni Balkan Stjuarta Piča i kosovske predsednice i premijera, Vjose Osmani i Aljbina Kurtija.

Kako je saopšteno iz kabineta predsednice Kosova, Osmani je rekla da je Priština posvećena dijalogu, kao procesu koji je fokusiran na uzajamno priznavanje i da taj proces treba da tretira podjednako obe strane.

Međutim, kako je rekla Osmani, dok je Priština konstruktivna u procesu dijaloga, Beograd pravi "opstrukcije" nesprovođenjem potpisanih sporazuma.

Ona je Ujedinjeno kraljevstvo, ocenila kao jedan od glavnih saveznika Prištine, dodajući da je njegova ključna uloga "u procesu oslobođenja, nezavisnosti i izgradnje države Kosova".

"Što je veća uloga ove države u važnim procesima našeg regiona, to će rezultati biti veći i korisniji za naše građane", kazala je Osmani.

Iz Vlade kosova navode da je Pič izrazio volju i spremnost da pomogne u procesu dijaloga.Kurti je rekao da teritorijalni integritet, suverenitet, funkcionisanje države, ustavnost i zakonitost moraju ostati "netaknuti".

 

Nema potrebe da Ponoša predstavljaju kao velikog heroja

Ministar odbrane Srbije Nebojša Stefanović izjavio je da ne želi da nipodaštava ulogu nekadašnjeg načelnika Generalštaba Vojske Srbije Zdravka Ponoša, ali da nema potrebe da ga predstavljaju "kao velikog heroja".

"On je bio oficir u to vreme i to mu je bio posao. Ne nipodaštavam njegovu ulogu, ali da je definišemo, da kažemo jasno šta je bila ta uloga. Da ne pričaju bajke", kazao je Stefanović za televiziju Pink.

Ministar je dodao i da ne može Ponoša, koji je predsednički kandidat opozicione liste Ujedinjena Srbija, da zamisli na toj funkciji i izjavio da "vojska ne misli ništa lepo o njemu".

Prema njegovim rečima, Ponoš nije komandovao jedinicom većeg nivoa od voda.

"Vod je 30 vojnika. Imali ste komandnu dužnost nad 30 vojnika. Nije upravljao četom, bataljonom, brigadom, nekom združenom formacijom, nekom većom formacijom, taktičkom grupom, divizionom, nema ratno iskustvo", kazao je Stefanović.

Prema njegovim navodima, Ponoš je četiri puta vanredno unapređivan, "od kapetana prve klase u čin majora, godinu i po dana ranije, zatim od čina potpukovnika do pukovnika, godinu dana ranije, pa od čina pukovnika do general-majora dve i po godine ranije i od čina general-majora do general-potpukovnika tri godine ranije".

"To je skoro sedam godina manje, nego što bi redovno oficir napredovao. Bilo bi u redu da se to desilo u ratu, a ne miru", rekao je Stefanović.

 

Preminuo Milan Vlajčić, filmski kritičar

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) saopštilo je da je preminuo suosnivač tog udruženja Milan Vlajčić, koji je bio i prvi predsednik Suda časti."Na samom početku sunovrata profesije bio je na jedinoj strani koju je poznavao, među najboljima, kolegama koje su se odupirale represiji, mraku, instrumentalizaciji novinarstva i njegovog pretvaranja u ratnohuškačku propagandu", navodi se u saopštenju.

Vlajčić je rođen 1939. godine u Beogradu, gde se školovao i diplomirao na Katedri za opštu književnost sa teorijom književnosti Filološkog fakulteta.

Bio je urednik kulturnih rubrika Studenta, Mladosti, Vidika, filmski je, pozorišni, književni i televizijski kritičar, a godinama je radio u Politici, NIN-u i brojnim časopisima, za šta je dobijao nagrade i priznanja, među kojima su "Zlatno pero", "Dušan Duda Timotijević", "Milan Bogdanović", "Nebojša Popović", te "Zlatni beočug", nagradu Beograda za trajni doprinos kulturi, 2000. godine.

Objavio je više knjiga, a bio je i član međunarodnih žirija na filmskim festivalima u Kanu, Berlinu, Veneciji, Montrealu, Krakovu, Monpeljeu, Minhenu i

 

Vesić i Šapić angažovali Milenijum tim za rušenje Starog savskog mosta

Beogradski odbor Stranke slobode i pravde (SSP) optužio je zamenika gradonačelnika Gorana Vesića i kandidata SNS za gradonačelnika, Aleksandra Šapića da "ne odustaju" od ideje da sruše Stari savski most za šta su po navodima SSP, angažovali firmu Milenijum tim poznatu po učešću u projektu Beograd na vodi.Iz te stranke su naveli da je Milenijum tim "počeo da traži ponude za demontažu Starog savskog mosta".

"Inače, Milenijum tim se krije iza Kineza i vrši radove na vodoizvorištu u Makišu, a kupio je i Institut Jaroslav Černi pa može i da izdaje 'stručna' mišljenja, gradi na Beogradu na vodi, povezuje se sa rušenjem u Savamali i raznim drugim aferama", stoji u saopštenju SSP.

 

Novi protest meštana čačanskih sela zbog eksproprisane zemlje za auto-put

Više desetina meštana čačanskih sela koja se nalaze na trasi auto-puta Preljina-Pakovraće protestovali su ispred zgrade Gradske uprave u centru grada jer im još nije isplaćena zemlja oduzeta pre više od godinu dana za izgradnju auto-puta.

Njihov protest je treći u poslednjih mesec i po.

Oni navode da su podneli tužbe nezadovoljni ponuđenom cenom od 45 evra do 150 evra po aru za eksproprisanu zemlju, ali da su sudski postupci "u stagnaciji" oko godinu dana.

Građanima koji su protestovali obratili su se predstavnici, koje su delegirali za sastanak, održan juče u Vladi Srbije.

Članovi delegacije su obavestili okupljene građane da je sa predsednicom Vlade Srbije Anom Brnabić dogovoreno da sve nadležene gradske institucije ažuriraju dostavljanje podataka koji su potrebni građanima u sudskim sporovima sa državom oko cene eksproprisane zemlje.

Prema njihovim rečima, Brnabić je rekla da će biti isplaćena eksproprisna zemlja po ceni koji sud odredi.

Meštani desetak čačanskih sela koji su protestovlai rekli su agenicji Beta da su "vrlo nepoverljivi prema obećanjima Vlade Srbije", da su do sada "više puta bili prevareni" i da neće odustati od svojih zahteva.

Njima se niko iz rukovodstva Čačka nije obratio, a meštani ističu da nisu ni tražili da ih prime.Oni nisu blokirali put, a protest su održali na trotoaru ispred zgrade Gradske uprave.

Meštani koji su protestovali nosili su parole na kojima je pisalo "Gradonačelniče, da li vašu zemlju prodajte za 100 evra po aru", "Stop pritisku na veštake i na sud", "Samo u Čačku jedan ar vredi 100 evra", "Gradonačelniče, samo vi u Srbiji dajete našu zemlju u bescenje".

Među parolama su bile i "Ne damo metar dedovine za paklu cigareta", "Zašto od seljaka pravite socijalni slučaj", "Eksproprijacija jednako otimačina".Protest je prošao bez incidenata.

 

Radnu vizu u ambasadi Nemačke zatražilo više od 105.000 stanovnika Kosova

Samo u decembru 2021. i januaru ove godine, 105.601 stanovnik Kosova podneo je zahtev za radnu vizu u ambasadi Nemačke u Prištini, dok se u međuvremenu veliki broj građana prijavio i u drugim ambasadama.

Građani kažu da traže bolji život i dostojanstveniju platu, a na radnu vizu čekaju više od dve godine, pišu kosovski mediji.

Ambasada Nemačke u Prištini saopštila je da zbog velike potražnje za vizama za početak zapošljavanja po regulativi Zapadnog Balkana, koja značajno prevazilazi raspoložive uslove i obezbeđivanje jednakih mogućnosti prilikom konkurisanja, od decembra 2021. ovi termini se dodeljuju mesečno putem postupka žrebanja.

Samo u decembru 2021. godine podnešeno je 56.639 zahteva, a u januaru 2022., 48.962 zahteva.

 

Divlje deponije najisplativiji kriminalni biznis u Beogradu

Centar za lokalnu samoupravu (CLS) ocenio je da hapšenje vlasnika "Elita gradnje" i "Spasilačkog centra Srbije" Vojkana Krstića, potvrđuje da su "divlje deponije najisplativiji kriminalni biznis u Beogradu"."Krstić je, u saradnji sa pojedinim gradskim i opštinskim funkcionerima, ucenjivao investitore i izvođače da odvoze šut i otpad na njegove divlje deponije", navodi se u saopštenju CLS.Oni su zatražili da se sistemski reši problem te vrste kriminala u Beogradu, kao i da se "pravdi privedu odgovorni javni funkcioneri".

Mediji su ranije preneli da je osim Krstića, uhapšeno još šest osoba među kojima su i pojedini opštinski funckioneri, koji se sumnjiče da su nekoliko beogradskih opština oštetili za više miliona dinara.