OSTALE VESTI…

Toronto, 
04. Mart 2022.
Novine Toronto, broj 
1743

Ne menjamo stav o Kosovu

Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan Harčenko izjavio je da se odnos njegova države po pitanju Kosova neće menjati bez obzira što je Moskva priznala suverenitet Donjecka i Luganska i da neće tražiti od Srbije da to učini.

"Kao i po drugim pitanjima, i po pitanju Kosova stav Rusije je principijelan, trajan, ne menja se zavisno od promene situacije u regionu Balkana ili van njega. Taj stav se oslanja na medjunarodno pravo. Nastavićemo saradnju u vezi sa rešavanjem kosovskog pitanja", rekao je Harčenko, za Večernje novosti.

Na pitanje da li će Moskva od Beograda tražiti da prizna Donjeck i Lugansk, on je odgovorio - "naravno da ne".

"To su već nezavisne države. Ponoviću, ne tražimo ništa od Srbije", rekao je Harčenko,On je naveo da, po njegovom mišljenju, nema realne opasnosti da sukob u Ukrajini preraste u treći svetski rat.

"Predsednik (Rusije Vladimir) Putin je odlučan, on je već rekao nemojte da se mešate u ove stvari, on je dosta ozbiljan. I mislim su te poruke primljenje dosta ozbiljno. Nažalost, nisu hteli da razumeju pre 24. februara, da crvene linije postoje i da je naše strpljenje istrošeno", rekao je Harčenoko.

 

Nije pravi trenutak za priznanje Kosova

Savetnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, Jehor Černjev, rekao je da, s aspekta Ukrajine, nije pravi trenutak da se govori o priznanju Kosova.

"Mislim da trenutno nije pravo vreme za to pitanje", rekao je Černjev za Radio-televiziju Kosova (RTK), upitan da li će Ukrajina razmotriti priznanje Kosova, prenosi portal Kosovo-onlajn.

 

Srbija po pitanju sankcija Rusiji neće uskladjivati politiku sa EU

Predsednik Skupštine Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić izjavio je da se, povodom ruske invazije na Ukrajinu, od Srbije očekuje "da se svrsta na nečiju stranu", uključujući i uskladjivanje spoljne politike sa Evropskom unijom, ali je ocenio da to nije srpski interes.

Dačić je za RTS izjavio i da "obaveza uskladjivanja spoljne politike sa politikom EU treba da bude postepena do ulaska u EU", što, kako je naveo, Srbija ne očekuje u bliskoj budućnosti.

"Da li nam garantuju da ćemo sutra ući u EU? Ne, nego za deset, 15, 20 godina. Pa dobro, i mi ćemo našu spoljnju politiku uskladiti za desest 15, 20 godina", rekao je Dačić.

Dodao je da EU traži da Srbija uvede sankcije Rusiji "koja najviše štiti naš državni i nacionalni interes". "U tom smislu se polazi od svojih interesa, a mi nemamo uopšte interese da vodimo politiku u skladu interesa istoka ili zapada, već u skladu sa našim državnim interesom", rekao je on.

Dačić je ocenio da Srbija uvažava stavove EU o "poštovanju principa teritorijalnog integriteta", kao i da "nije dobro" što je Rusija narušila teritorijalni integritet Ukrajine.

Dačić, koji je i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS), je naveo i da je predizborna kampanja za izbore zakazane za 3. april manjeg intenziteta zbog rata u Ukrajini.

 

Avio prevoznici Er Srbija i Turkiš erlajns proširili "kod-šer" saradnju

Er Srbija i Turkiš erlajns dodatno će unaprediti komercijalnu saradnju novim "kod-šer" sporazumom, koji će se proširiti na destinacije u okviru mreža te dve avio kompanije, saopšteno je .

Proširenje kod-šer sporazuma je, kako je navedeno, zvanično potpisano u Istanbulu u prisustvu generalnih direktora dve avio-kompanije, Bilala Ekšija i Jiržija Mareka."Dve avio-kompanije, koje već imaju kod-šer sporazum za medjusobne letove izmedju Beograda i Istanbula, dodatno su unapredile saradnju time što je Er Srbija dodala svoj JU kod na letove Anadolu džeta, podružnice Turkiš erlajnsa, izmedju turske prestonice Ankare i glavnog grada Srbije Beograda", navedeno je u saopštenju.

Dodaje se da je u isto vreme, Turkiš erlajns dodao svoj TK kod na letove Er Srbije izmedju Niša i Istanbula, kao i izmedju Kraljeva i Istanbula, pružajući putnicima na tim letovima pristup globalnoj mreži Turkiš erlajnsa.

Zajednički letovi nude, kako je navedeno, brze i praktične konekcije za putnike koji putuju iz Istanbula, najvećeg grada u Turskoj i značajnog čvorišta avio-saobraćaja u regionu, do Beograda i dalje, kao i za putnike koji putuju iz srpske prestonice do Istanbula i dalje.  

"Uvodjenjem novih kod-šer letova na nekoliko destinacija u Srbiji, Turskoj i Balkanu, putnici počinju da koriste pogodnosti većeg izbora prilikom organizacije putovanja", rekao je generalni direktor kompanije Turkiš Erlajns Bilal Ekši.

Generalni direktor kompanije Er Srbija Jirži Marek rekao je da je unapredjenje komercijalne saradnje Er Srbije sa kompanijom Turkiš Erlajns počelo sredinom 2020. godine, samo nekoliko meseci nakon izbijanja pandemije korona virusa, koja je potpuno promenila avio-saobraćaj.

"Uprkos činjenici da smo morali da radimo na daljinu, uspeli smo da dogovorimo izuzetno uspešnu saradnju na letovima izmedju naših matičnih aerodroma, koja se brzo proširila na dodatne destinacije", rekao je Marek.

 

Vučić izdao ideju neutralnosti Srbije zarad zaštite sopstvenog kriminala

Predsednik Narodnog slobodarskog pokreta Miroslav Parović izjavio je da je predsednik države Aleksandar Vučić "naredjenjem da naš predstavnik glasa za rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) kojom se osudjuje Rusija za rat u Ukrajini, izdao ideju neutralnosti Srbije zarad zaštite sopstvenog kriminala".

"Mi kao narod i država imamo dva otvorena pitanja - Rezoluciju 1244, kojom se garantuje da je Кosovo i Metohija (KiM) naša južna pokrajina, i Dejtonski sporazum, kojim se garantuju prava Republike Srpske (RS) i srpskog naroda unutar Bosne i Hercegovne", naveo je Parović u pisanoj izjavi.

Kako je ocenio, "zbog ova dva medjunarodna dokumenta Srbija nema pravo da se u sukobu Rusije i Ukrajine na bilo koji način opredeljuje jer ako podrži Rusiju ruši svoju poziciju u zaštiti КiM, a ako podrži Ukrajinu ruši svoje pravo i obavezu da štiti RS".

"Razlog zbog kojeg se Vučić umesto uzdržavanja od glasanja opredelio da Srbija glasa protiv Rusije je taj što je svestan da će mu SAD i Evropska unija pokrenuti pitanje ličnog kriminala i povezanosti sa velikim korupcionaškim aferama kojima je država Srbija oštećena za više milijardi evra", rekao je Parović.

On je naveo da smo "kao narod postali taoci kriminalne grupe koja je interes očuvanja pokradenih para stavila iznad nacionalnog interesa".

 

Novi v.d. direktora EPS-a Miroslav Tomašević

Novi vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede Srbije (EPS) je izvršni direktor za proizvodnju energije u tom preduzeću Miroslav Tomašević, odlučila je Vlada Srbije na današnjoj sednici, saznaje Beta.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je sinoć da će biti postavljen novi v. d. direktor EPS-a, a kako Beta saznaje Tomašević je jutros prvi put pozvan na razgovor u Vladu, a pre sat vremena mu je javljeno da je postavljen za direktora.

On je nakon smene Milorada Grčića praktično rukovodio EPS-om kako bi se održala stabilnost sistema. Tomašević je bio jedan od kandidata za direktora EPS-a 2017. godine kada je postavljen Grčić.

Resorna ministarka Zoran Mihajlović je od smene Grčića imala najlepše ocene za Tomaševića i tvrdila je da je dobar inženjer.

Radnici EPS-a takodje imaju dobro mišljenje o Tomaševiću, ali su ocenili da će se suočiti sa velikim problemima jer se iz RB "Kolubare" u termoelektranu "Nikola Tesla" doprema manje uglja nego ranije.

 

Otvorena Komora kineskih kompanija u Srbiji

Komora kineskih kompanija u Srbiji otvorena je u Kineskom kulturnom centru u Beogradu.Otvaranju Komore prisustvovala je premijerka Srbije Ana Brnabić koja je istakla da je Kina osnivanjem ovog udruženja u teškim vremenima pokazala da veruje u Srbiju i njenu političku i ekonomsku stabilnost.

Srbija po rečima premijerke želi da sa Kinom što pre postigne sporazum o slobodnij trgovini i nastojaće da te razgovore završi u što kraćem roku.

"Otvranje Komore kinsekih kompanija je izuzetno značajno za celu Srbiju, jer živimo u teškim i komplikovanim vremenima, kada se mnogo partnerstava i veza raskidaju i kada smo svi pod velikim pritiskom. Najteže je očuvati partnerstva i prijateljstva, ali i dalje ih jačati i otvarati nove koridore partnerstava", rekla je Brnabić.

Ocenila je da je otvaranje Komore potvrda namere kinsekih kompanija da i dalje i još više ulažu u Srbiji.

Podsetila je da je spoljnotrgovinska razmena Srbije i Kine u 2021. dostigla rekordnih 5,3 milijardi evra i da je stalno u porastu.

Kina je sada, posle Njemačke, najvažniji ekonomski partner Srbije, a izvoz u Kinu je, kako je rekla premijerka, prošle godine iznosio oko milijardu evra i u poslednjih pet godina uvećan je 15 puta.

"Sporazum o slobodnoj trgovini bi omogućio da naš izvoz u Kinu, koja je ogrromno tržište i ima veliki potencijal, raste još brže. To bi dodatno privuklo u Srbiji i investitore iz drugih zemalja", rekla je premijerka.

Ona je istakla da su dva najvaća izvoznika iz Srbije u 2021. godini bile dve kineske kompanije - Hbis, vlasnik smederevske železare, i Zidjin, vlasnik RTB-a.

Predsednik Komore kineskih kompanija u Srbiji Song Sihaji, koji je izvršni direktor kompanije Hbis u Srbiji, rekao je da će Komora u budućnosti ima ključnu ulogu u jačanju saradnje dve države.

Na pitanje novinara da li Hbis zbog sukoba u Ukrajini ima teškoće u poslovanju u Srbiji, on je rekao da nemaju veće probleme, ali da postoji mali uticaj jer uvoze deo sirovina iz Rusije i Kine, ali da očekuje da će i ove godine proizvodnja biti sigurna i stabilna.

Otpravnik poslova u ambasadi Kine u Beogradu Tjen Jišu je zahvalio Vladi Srbije na podršci u osnivanju Komore kinskih kompanija.

On je kazao da su predsednici Kine i Srbije, Si Djinping i Aleksandar Vučić "čelični prijatelji" i da su dve zemlje izdržale test vremena u medjusobnim odnosima, koji su postali još jači i uzor dobre saradnje u medjunarodnim odnosima.

Naveo je da Kina i Srbija realizuju veliki broj zajedničkih projekata u oblasti infrastrukture, energetike i proizvodnih kapaciteta, kao i da je Srbija postala omiljena destinacija kineskih investitora.

"Potencijal saradnje dve zemlje tek treba da bude iskorišćen, zbog čega je važno što je osnovana platforma za saradnju kompanija", rekao je Tjen Jišu.

Najveće kineske kompanije u Kineskom kulturnom centru organizovale su izložbu posvećenu ekologiji i predstavile se na štandovima.