OSTALE VESTI…

Toronto, 
13. Maj 2022.
Novine Toronto, broj 
1762

Raste netrpeljivost prema ukrajinskim izbeglicama u centralnoj i istočnoj Evropi

Građani centralne i istočne Evrope dočekali su izbeglice iz Ukrajine sa dobrodošlicom ali to osećanje polako jenjava, posebno u proruskim zemljama poput Slovačke i Bugarske gde se kritikuju "privilegije" za izbeglice.

Istovremeno priliv ukrajinskih izbeglica poredi se sa izbegličkom krizom 2015.Prema podacima UNHCR, gotovo šest miliona Ukrajinaca izbeglo je iz zemlje od početka rata. Najviše izbeglica su primile Poljska i Rumunija, 3,2 miliona odnosno 889.000. Oko 772.000 je otišlo u Rusiju a 577.000 u Mađarsku.

I dok su ih vlade dočekale rečima dobrodošlice i humanitarnom pomoći, u gradovima centralne i istočne Evrope bilo je protesta protiv ukrajinskih izbeglica. Ipak, u većini zemalja prevladava pozitivan stav prema izbeglicama iz Ukrajine.

"To je zajednički fenomen da bezuslovna solidarnost prema izbeglicama od rata tokom vremena slabi u susednim zemljama. Društveno-ekonomske tenzije mogu da izazovu sponatne reakcije javnosti, uključujući nasilne", rekao je za EURACTIV Žolt Zadori (Zsolt Zádori) iz Mađarskog Helsinškog odbora.

Netrpeljivost raste dok spremnost da se pomogne slabi, rekao je slovački aktivista Branislav Tihi (Tićý) koji je proveo nekoliko nedelja na slovačko-ukrajinskoj granici.

"Širom Slovačke su se javili prvi protesti i nezadovoljstvo javnosti zbog pomoći izbeglicama iz Ukrajine. Narativ 'šta je s nama i našom decom' počeo je da jača", napisao je Tihi na Fejsbuku.

Beneficije koje dobijaju izbeglice opšte su pitanje širom centralne i istočne Evrope. U svim zemljama je prisutan narativ da vlade vode više računa o izbeglicama nego o svojim građanima a pojačavaju ga aktivisti partija krajnje desnice.

 

Kosovo podnelo zahtev za punopravno članstvo u Savetu Evrope

Kosovo je zvanično podnelo zahtev za punopravno članstvo u Savetu Evrope koji je prosleđen Komitetu ministara te panevropske organizacije na dalju proceduru.

Potvrđujemo da smo primili zahtev za članstvo Kosova i prosledili ga Komitetu ministara u skladu sa statutom Saveta Evrope, rečeno je agenciji Beta u pres službi SE.

Aplikaciju za članstvo Kosova u SE lično je u Strazburu predala šefica kosovske diplomatije Donika Gervala Švarc, objavio je Tviteru Šar Jakupi, šef njenog kabineta.

Vlada Kosova prethodno je na elektronskoj sednici načelno usvojila Inicijativu za članstvo Kosova u Savetu Evrope i obavezala Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore da sve procedure za članstvo sprovodi na osnovu važećeg zakonodavstva.

U saopštenju Vlade Kosova se navodi da je Savet Evrope najstarija medjuvladina organizacija u Evropi čija je osnovna svrha da obezbedi saradnju i jedinstvo u oblasti ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, "koja su zagarantovani Ustavom Kosova".

 

Ima još manevarskog prostora prema Rusiji i EU

Nekadašnji ambasador Srbije u Belorusiji Srećko Djukić ocenio je da "Srbija još nije zrela za uvodjenje sankcija Rusiji, i da još ima manevarskog prostora, i prema Rusiji i prema Evropskoj uniji, ali je teško reći koliko ga još ima".

"Teško je priznati da jedan spoljnopolitički model nije uspeo, da se mora odreći neke stolice, a preostalo vreme više ne zavisi od nas, već od spoljnih okolnosti", rekao je Djukić, koji je i član Foruma za medjunarodne odnose Evropskog pokreta za novi broj nedeljnika NIN.

Kako je dodao, "zavisi, recimo, od ishoda rata (u Ukrajini), koji je trenutno na klackalici".

Djukić je naveo i da "nije jednostavno doneti krupne odluke o sankcijama Rusiji ako je Putin ovde popularniji nego u Rusiji ili ako je ovde podrška ratu veća nego u samoj Rusiji".

 

Dveri traže da cena struje bude zamrznuta a da gubitke EPS-a plati SNS

 Pokret Dveri zatražio je da cena struje bude "zamrznuta", odnosno da ne dodje do poskupljenja koje su najavljivali predstavnci vlasti.

Dveri su u saopštenju ocenile i da je za najavljeno poskupljenje struje odgovorna Srspka napredna stranka (SNS) čiji kadrovi rukovode Elektroprivredom Srbije (EPS).

Ukazali su da dodatno zabrinjava da će struja poskupeti i za privredu i naveli da će to dovesti do još većeg poskupljenja svih proizvoda.

"Zahtevamo da se cena struje zamrzne, a da gubitke EPS-a plate nesposobni kadrovi SNS", saopštile su Dveri.

 

Ambasador SAD u Srbiji: Velike promene u energetici na Balkanu

Ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil, izjavio je u Beogradu da se "ovih dana, ovih nedelja, meseci" mogu očekivati velike promene u sektoru energetike i u svetu i u regionu Zapadnog Balkana.

U izjavi pre konferencije "Srpsko-američki odnosi: Strategija energetske diverzifikacije" u Domu Narodne skupštine, Hil je rekao da je tema energetske diverzifikacije izuzetno važna i dodao da je "pravo vreme" da se razgovara o neophodnim koracima.

"Posebno ćemo razgovarati o tome šta SAD mogu da učine da pomognu Srbiji u svemu ovome i razgovaraćemo dalje o pitanjima koja su u interesu naših zemalja", najavio je Hil.

Ambasador Izraela Jahel Vilan je rekao da su Srbija i Izrael u protekle dve do tri godine ojačali saradnju na polju energetike. "Nastavićemo da radimo na jačanju dobrih odnosa naših dveju zemalja", izjavio je Vilan.

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka energetike i rudarstva Zorana Mihajlović rekla je da je energetska diverzifikacija veoma značajna tema za Srbiju koja će putem interkonekcija moći da dobija energente i od drugih dobavljača.

"Energetska stabilnost je i politička stabilnost", rekla je Mihajlović i dodala da Srbija kao centralna zemlja Zapadnog Balkana može da obezbedi svoju energetsku nezavisnost.