Srbija ima još mnogo posla u vladavini prava

Toronto, 
14. Decembar 2017.
Novine Toronto, broj 
1530

Slovenački poslanik u Evropskom parlamentu (EP) Franc Bogovič izjavio je da su nezadovoljavajuće ocene za vladavinu prava razlog zbog kojeg Srbija sporije otvara poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU i da Beograd treba još dosta toga da uradi na iskorenjivanju korupcije i na nezavisnom i efikasnom sudstvu.

"Ne treba da podsećam na još uvek nerešene velike probleme, poput Savamale. Pratim vaše medije, najviše preko tvitera, i vidim da vam se događaju mnogi skandali - i kad je reč o stanovima pojedinih ministara. Tolerancija prema takvim stvarima ne sme da postoji. Nije bitno da li si to uradio dok si bio na funkciji ili koju godinu ranije - mora da postoji integritet i odgovornost političara. Dakle, ima tu dosta toga da se odradi", rekao je Bogovič u intervju za radio Slobodna Evropa.

Bogovič, koji je i potpredsednik Grupe prijatelja Srbije u EP, ocenio je da u EU ponovo postoji klima "da se zatvori rupa na području Balkana koji je na mapi Evrope", ali i podsetio da o tome na kraju opet odlučuju sve zemlje-članice.

"Kada je Slovenija bila primljena 2004. godine, u talasu u kome je 10 zemalja istočne i srednje Evrope ušlo u EU, politički gledano, situacija je bila optimalnija nego što je danas, ali Bregzt i migrantski talas vratili su proširenje EU na dnevni red i sad svi zajedno treba da radimo da ostanemo na tom pravcu", dodao je.

Upitan da li je 2025. godina previše optimsitičan ili previše pesimističan rok za ulazak Srbije i Crne Gore u EU, Bogovič je rekao da "ne može nikako biti previše optimističan jer to je još osam godina, a, primera radi, Sloveniji je trebalo samo šest godina za članstvo, od momenta kada je započela pristupne pregovore".

"Sigurno je moguće da se kroz brži tempo otvaranja poglavlja i ispunjavanjem neophodnih reformi to ostvari i pre tog roka. Dakle, zavisi kako će Srbija odraditi te zadatke i obaveze, a, s druge strane, treba reći da je neko vreme pre Bregzita i pre migrantskog talasa proširenje bilo manje na agendi Evropske unije nego što je danas", rekao je slovenački poslanik.

Na pitanje da li će obavezujući pravni sporazum sa Kosovom biti dovoljan za članstvo Srbije u EU ili će Beograd morati da prizna Kosovo, Bogovič je rekao da mu je "teško da u ovom trenutku odgovori sa 'da' ili 'ne'".

"Pratim dijalog Srbije i Kosova, ima tu poslednjih godina i nekog napretka. U tom dijalogu treba naći formulu koja će biti prihvatljiva i za građane koji žive na Kosovu i za one u Srbiji i koja će omogućiti da zajedno živimo unutar EU", rekao je.

Bogovič je podsetio da su pet godina posle Drugog svetskog rata počeli razgovori o osnivanju Evroske zajednice, dok se u bivšoj Jugoslaviji i 25 godina posle rata to poglavlje stalno iznova otvara.

"Ako tako nastavi da se čini, teško će se doći do mogućnosti za saradnju u budućnosti. To smo videli i prilikom poslednjih presuda Haškog tribunala: politika je to ponovo vadila i izvrtala i pravila teren za sukobe u regionu", rekao je Bogovič.

Upitan da li su opravdane kritike opozicije u Srbiji koja u poslednje vreme često prigovara EU da gleda kroz prste predsedniku Aleksandru Vučiću kad je reč o njegovim autoritarnim metodama i pritiscima na medije, zato što ga Brisel tretira kao čuvara stabilnosti u regionu, on je rekao da "mnoge jesu" ali da su Vučić i njegova stranka dobili od građana mandat da vode Srbiju i EU mora i treba sa njim da razgovara.

"Primedbe i kritike opozicije koje se tiču vladavine prava i slobode medija sadržane su i u izveštajima Evropske komisije, što ukazuje na to da niko u EU ne podržava da Vučić ide putem nekakvih autokratskih režima, sa kojima i u EU imamo iskustva, koji nemaju nikakve veze sa sistemom parlamentarnih demokratija u Evropi. Dakle, optužbe opozicije pratim i vidim da su ozbiljne, mnoge od njih su i opravdane, ali, kao što sam rekao, Vučić je legitimno izabran i sa njim EU mora i treba da razgovara", rekao je slovenački poslanik, koji će 20. decembra posetiti Beograd.