Vojvođanska banka skinula spornu Fejsbuk objavu i izvinila se

Toronto, 
15. Februar 2021.
Novine Toronto, broj 
1659

Vojvođanska banka izvinila se večeras zbog sporne objave na svojoj Fejsbuk stranici i navela da joj nije bila namera da bilo koga uvredi.

"Žao nam je ako smo objavom ovog posta nekoga uvredili, to nam nije bila namera. Vojvođanska banka duboko uvažava nacionalnu, versku i jezičku raznolikost naše zemlje poštujući i negujući ljudska i manjinska prava", navodi se u saopštenju za javnost.

Iz banke su dodali da su iskoristili sekvencu iz serije "Južni vetar", čiji je jedan od sponzora i Vojvođanska banka.

"Imajući u vidu da Vojvođanska banka dugoročno podržava kinematografiju i da je jedan od sponzora serije 'Južni Vetar', iskoristili smo tu rečenicu iz serije, prilagodili i objavili. Nije u pitanju reklama Vojvođanske banke, već jednokratni post, koji smo obrisali jer prihvatamo komentare da je uvredljiv za sve nacionalne manjine u našoj zemlji", piše u saopštenju.

Vojvođanska banka prethodno je na Fejsbuku postavili objavu vezanu za keš i stambene kredite, koja počinje fotografijom sa citatom iz domaće serije koji izgovara glumac Miodrag Radonjić: "Koliko ćeš Srpčića da mi rodiš?".

 Pojedini korisnici društvene mreže ocenili su objavu kao nacionalističku, objavio je portal Autonomija.

"Da li samo Srbi podižu kredite", upitala je jedna komentatorka na Fejsbuku, a drugi komentator je ocenio da je ovakva komunikacija za banku "nedopustiva".

"Samo udrite po nacionalizmu, svaka čast! Pretpostavljam da nisam jedina koja ću zbog više nego očigledne promocije istog automatski promeniti poslovnicu, da ne pominjem druge razloge…", navela je još jedna korisnica mreže.

Nakon pitanja "Koliko ćeš Srpčića da mi rodiš?", koje postavlja glumac Radonjić, sledila je fotografija sa glumicom iz "Južnog vetra" koja pokazuje tri prsta.

Na trećoj fotografiji, muškarac odgovara: "Onda nam treba i keš i stambeni kredit".

Vojvođanska banka je u vlasništvu mađarske OTP grupe.

Vojvodina je etnički i kulturološki najraznolikiji deo Srbije, a u Skupštini te autonomne pokrajine, pored srpskog, u službenoj upotrebi su i mađarski, rumunski, slovački, rusinski i hrvatski jezik.

U mnogim vojvođanskim opštinama i gradovima takođe su, pored srpskog, u upotrebi jezici manjinskih nacionalnih zajednica, što se može primetiti i po tablama sa nazivima mesta i ulica, podseća Autonomija.